Svijet

Izrael je službeno proglasio rat

banner

Izraelski sigurnosni kabinet zvanično je proglasio ratno stanje, saopćila je u nedelju vladina služba za medije.

Rat je “nametnut Državi Izrael ubojitim terorističkim napadom iz Pojasa Gaze” u subotu, navodi se u saopćenju vlade.

Premijer Benjamin Netanyahu obećao je da će se zemlja “moćno osvetiti” za napad palestinskih militanata.

Objava rata je donesena u skladu sa članom 40. Osnovnog zakona Izraela, saopćila je press-služba. Izrael nema pisani ustav, ali njegovih 13 osnovnih zakona imaju sličnu funkciju.

Najviši zvaničnik izraelskih odbrambenih snaga zadužen za aktivnosti na palestinskim teritorijama rekao je nakon napada da je Hamas “otvorio vrata pakla”.

Sukobi u Izraelu i Palestini ušli su u drugi dan. Stotine mrtvih i hiljade povrijeđenih.

Analiza Guardiana: Šta su ciljevi Hamasovog upada u Izrael? Napad će mnogim poremetiti planove, ali zna se ko će platiti najvišu cijenu

Prije 50 godina Izrael se suočio s prijetnjom svom postojanju nakon iznenadnog zajedničkog napada Egipta i Sirije koji je označio početak Jom Kipurskog rata, piše Guardian u svojoj analizi.

U ranim jutarnjim satima subote – posljednjeg dana jevrejskih velikih praznika – činilo se da se historija ponavlja. Izraelce su probudile rakete i sirene za zračni napad dok je palestinska militantna grupa Hamas pokrenula najveći vojni upad s kojim se Izrael suočio od tog kobnog dana 1973. godine.

Po prvi put u 75 godina od stvaranja Izraela, palestinske snage su uspjele preuzeti kontrolu nad područjima unutar Zelene linije, s druge strane potencijalnih granica nezavisne palestinske države. Više stotina Izraelaca je poginulo, a broj žrtava će vjerovatno značajno porasti, zajedno s najmanje 198 Palestinaca. Vjeruje se da se desetine izraelskih civila drže kao taoci u svojim domovima ili su odvedeni u pojas Gaze.

Napad iznenadio i Izraelce i Palestince

Otmica i ubistvo trojice Izraelaca na okupiranoj Zapadnoj obali dovelo je do rata između Hamasa i Izraela 2014. godine. Ali ništa slično ovome se nije dogodilo u arapsko-izraelskom sukobu. Dok je 1973. bio rat između konvencionalnih vojski, ovoga puta će posljedice po civile na obje strane vjerovatno biti užasne.

Zvaničnici Hamasa, islamističkog pokreta koji je preuzeo kontrolu nad pojasom Gaze 2007. godine, često kažu da će odgovoriti Izraelu “u vrijeme i na mjestu koje mi izaberemo”.

Ali vrijeme i obim ovog neviđenog zračnog i kopnenog napada iznenadili su i Izraelce i Palestince.

Navodno je pokrenut kao odgovor na posjete Jevreja tokom praznika kompleksu džamije al-Aqsa u Jerusalimu, koji je najsvetije mjesto u judaizmu i treće najsvetije mjesto u islamu. Ipak, u prošlosti se Hamas zadovoljio manje ozbiljnim napadima zbog ozbiljnijih kršenja statusa quo Jerusalema.

To je također izazvalo bojazan da bi operacija, koju je Hamas nazvao “potopom al-Aksa”, mogla izazvati širi požar, privlačeći Jeruzelim i Zapadnu obalu, ili Hezbolah u Libanu. Sjećanja na nasilje među zajednicama koje je progutalo ulice Izraela tokom posljednjeg rata s Hamasom, 2021. godine, još su vrlo svježa.

Napad predstavlja ozbiljan obavještajni neuspjeh za izraelski sigurnosni establišment, koji je procijenio da Hamas nije tražio potpuni rat; dvije strane su upravo pregovarale o primirju, uz posredovanje Katara, Egipta i UN-a, nakon tri sedmice nasilja i nemira na ogradi za razdvajanje.

Činilo se da je dio proračuna Izraela bio da Hamas ne bi želio ugroziti ekonomski spas u posljednje dvije godine – izdavanje 18.500 dozvola muškarcima iz Gaze za rad u građevinarstvu i poljoprivredi u Izraelu.

Strategija, uvedena nakon rata u maju 2021., dovela je do toga da je više ljudi napustilo Gazu u posljednjih 30 mjeseci nego u prvih 14 godina opsade zajedno, i donijela je više od 3,5 miliona dolara dnevno za 2,3 miliona stanovnika pojasa, gdje više od polovine njih živi ispod granice siromaštva.

Ali brigade Qasam, Hamasovo vojno krilo, i Palestinski islamski džihad, manja i tvrdokornija frakcija također aktivna u Gazi, imali su druge planove. Zapadna obala trpi najgori val nasilja u posljednjih 20 godina, velikim dijelom podstaknut Hamasom, koji će, čini se, sigurno izazvati treću intifadu, ili palestinski ustanak.

Šok ofanziva poremetit će mnoge planove

Čini se da su čelnici grupe htjeli prvi da udare, pod svojim uvjetima. Na taj način pokušavaju da se pozicioniraju, a ne korumpirane i slabe palestinske vlasti na Zapadnoj obali, kao pravi predstavnici palestinskog naroda.

Šok ofanziva će također sigurno poremetiti normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, gdje se nalaze dva najsvetija mjesta islama, i geopolitičko sidro religije – što bi u teoriji moglo utrti put za prihvatanje jevrejske države širom muslimanskog svijeta. Hamas se također okrenuo nasilju 1990-ih kako bi izrazio neodobravanje mirovnog procesa u Oslu između Izraela i Fataha, vladajuće stranke palestinskih vlasti.

Ono što je manje jasno je šta Hamas pokušava postići na duge staze i koliko koordinacije i podrške tako ogroman napad dobija od vanjskih elemenata kao što su Hezbolah ili Iran. U najmanju ruku, napad je jasan signal da 16-godišnja opsada Gaze nije održiva.

Događaji također predstavljaju velike izazove za izraelsku krajnje desničarsku vladu, koja je nadgledala domaći haos izazvan njenim prijedlozima za reviziju pravosuđa, kao i eskalaciju tenzija s Palestincima, od preuzimanja dužnosti prošlog decembra. Za ekstremiste u kabinetu premijera Benjamina Netanyahua, ovo je više nego dovoljan izgovor za povratak punom ratu u regionu.

Vjerovatna je izraelska kopnena ofanziva kao odgovor, prva od 2014. godine. Jedino što se čini sigurnim je da će stanovnici Gaze, koji su već pretučeni u četiri rata tokom 16 godina, platiti najveću cijenu.

Related posts

Evropljani danas slave Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope

BHD Info Desk Administrator

U ponoć Brexit je konačno postao stvarnost

BHD Info Desk Administrator

Konzervativci i Borisa Johnsona izgubili u Sjevernom Shropshireu nakon 200 godina

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment