Piše. Božidar Proročić, književnik i publicista
Odbrana Ukrajine od ruskog fašizma predstavlja ključni trenutak u savremenoj istoriji, označavajući hrabrost i upornost ukrajinskog naroda u suočavanju sa izazovima agresivne ruske politike. Ovaj sukob nije samo geopolitička borba, već i borba za očuvanje ukrajinskog identiteta, nezavisnosti i demokratskih vrijednosti. Kroz ovu neumornu borbu, Ukrajina se odupire ruskim upornim nastojanjima i istovremeno gradi mostove prema slobodi i samoodređenju. Opasni ruski nacionalizam prema Ukrajini se odnosi na ekstremističke i agresivne oblike nacionalizma među pojedinim ruskim govornim zajednicama, koje promovišu agresivno širenje ruske moći i dominaciju nad Ukrajinom. Ovaj nacionalizam-šovinizam obično uključuje nekoliko ključnih elemenata: Teritorijalna ekspanzija: Opasni ruski nacional-šovinisti često zagovaraju stajalište da Ukrajina treba biti pod potpunom kontrolom Rusije. Ovo se posebno odnositi na zahtjev za nasilnim otimanjem i asimilacijom ukrajinskih teritorija Krima i istočnih regiona Donjecka i Luganska i njihovog pripajanja Ruskoj Federaciji, što je već dovelo do oružanih sukoba. Herojska odbrana Ukrajinaca protiv ruskog agresora predstavlja inspirativan i impresivan primjer hrabrosti, odlučnosti i borbenosti naroda suočenog sa ozbiljnim izazovom. Ovaj konflikt, ali i stalni pritisci Rusije prisutni su kroz vjjekove ipak to je dovelo je do mnogo herojskih trenutaka koji su duboko utemeljeni u ukrajinskoj istoriji i kulturi. Ukrajinska herojska odbrana predstavlja složen i emotivan narativ o snazi ljudskog duha i želji za slobodom. Iako je sukob donio mnogo patnje, stradanja, žrtve Ukrajinci su pokazali svoju nepokolebljivu odlučnost da se bore za svoju zemlju i vrijednosti koje su im važne. Njihova priča služi kao podsjetnik na snagu naroda koji se bore za svoju nezavisnost i pravdu.
Ukrajina je postala primjer za druge zemlje u regionu koje teže demokratskim reformama i borbi za očuvanje teritorijalnog integriteta. Njena hrabrost i upornost u suočavanju s izazovima povećavaju podršku vrijednostima slobode, pravde i demokratije. Ova borba nije samo za Ukrajinu, već za očuvanje tih vrijednosti širom Evrope. Rat u Ukrajini predstavlja test za evropske institucije i njihovu sposobnost da se suprotstave agresiji i kršenju međunarodnog prava. EU i NATO su pružili podršku Ukrajini kroz sankcije i vojnu pomoć, demonstrirajući svoju posvećenost bezbjednosti i stabilnosti u Evropi. Sukob u Ukrajini naglasio je potrebu za jačanjem evropskih granica i zaštite od agresije. Ukrajina igra ključnu ulogu u očuvanju bezbjednosti i suvereniteta ne samo za sebe, već i za susjedne zemlje i čitavu Evropu. Ukrajina se suočava sa ozbiljnim izazovima u svom sukobu s Rusijom, ali njena borba ima šire posljedice za cijelu Evropu. Njena hrabrost, upornost i posvećenost suverenitetu i vrijednostima demokratije čine je ključnim faktorom u očuvanju stabilnosti na kontinentu. Evropska zajednica i svijet trebaju da nastave da pružaju podršku Ukrajini kako bi se postigao mir i pravda, doprinoseći time boljoj budućnosti za cijelu Evropu.
Jednom za uvijek, mora se stati na kraj nastupajućem i opasnom ruskom fašizmu koji iznova oživljava i pojavljuje se kao avet ili kosač smrti i kao prijetnja savremenoj Evropi. Ovaj sveprisutni fenomen, koji se kroz istoriju Rusije često javlja u različitim oblicima, predstavlja ozbiljnu prijetnju za mir i stabilnost na evropskom kontinentu. Ruski fašizam nije samo vojni konflikt na istoku Ukrajine; to je ideologija koja promoviše nacionalističke i autoritarne vrijednosti koje ugrožavaju principe slobode, demokratije i međunarodne solidarnosti. Istorija nas uči da fašistički pokreti i ideologije mogu dovesti do nesagledivih posljedica, a ukoliko se ne prepozna i adekvatno suprotstavi, njihovo širenje može biti razorno za sve strane. Dok svijet svjedoči rastućim tenzijama i nasilju, ključno je da međunarodna zajednica prepozna ovu prijetnju i aktivno radi na njenom suzbijanju. To uključuje pružanje podrške zemljama poput Ukrajine koje se suočavaju sa ruskom agresijom, ali i zajednički napor kako bi se promovisali principi međunarodnog prava i ljudskih prava. Stajati protiv ruskog fašizma znači stajati za demokratiju, slobodu i mir u savremenoj Evropi.
Toplo preporučujem svima da pročitaju knjigu: „Doba ekstrema: svjetska istorija, 1914-1991“ – Erik Hobsbaum: Iako se ne bavi isključivo fašizmom, ova knjiga pruža dubok uvid u političke i društvene promjene koje su dovele do pojave fašizma u XX vijeku. U toj knjizi ima jedna briljantan citat koji bi najbolje opisao politiku zvanićne Rusije a on glasi: ,,Nasuprot obećanjima ideologija, čitav jedan vijek je pokazao da je moguće razrušiti gotovo sve, ali ne i osloboditi se samog sebe.” Ova suštinska paradoksalnost vremena odražava duboke i kompleksne izazove s kojima se Evropa i sama Ukrajina suočava u odbrani svojih teritorija. Vjačeslav Čornovil (ukr: В’ячесла́в Макси́мович Чорнові́л 1937 – 1999 ) bio je ukrajinski političar, publicista, književni kritičar, aktivista pokreta otpora protiv rusifikacije i nacionalne diskriminacije ukrajinskog naroda, politički zatvorenik SSSR-a, vođa ukrajinskog Nacionalno-demokratskog oslobodilačkog pokreta s kraja 80-ih / 90-ih, heroj Ukrajine (2000, posthumno) koji je zapisao: ,,Sloboda nije data jednom za uvijek. Sloboda se mora svaki dan izboriti.”
