USKRS
Katolici, protestanti i drugi kršćani koji se ravnaju po gregorijanskom kalendaru slave svoj najveći i najstariji blagdan Uskrs ili Vazam kao spomen uskrsnuća Isusa Krista i njegove pobjede nad smrću.
Uskrs je i prvi blagdan koji se slavi još od apostolskih vremena, a vuče podrijetlo u židovskom blagdanu Pashi. I dok su Židovi Pashom slavili čudesna Božja djela, koja je Bog pokazao izlaskom Izraelaca iz egipatskoga ropstva, kršćanska se vjera usredotočuje na Isusovo Uskrsnuće, to jest prijelaz iz smrti u život.
Prvotno se Uskrs slavio svake nedjelje, a od 2. stoljeća slavi se jedanput godišnje nakon prvoga proljetnog punog mjeseca, između 21. ožujka i 25. travnja.
Kao središnji blagdan crkvene godine, Uskrs se u liturgiji slavi punih pedeset dana, do Duhova ili Pedesetnice.
Uskrs je pomičan blagdan, utemeljen na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom, hebrejskom kalendaru – u zapadnome kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 21. ožujka i 25. travnja, a u istočnome kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.
VASKRS
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobedio smrt i svima ljudima od Adama i Eve do poslednjeg čoveka na zemlji darovao večni život.
Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedelja je mali Vaskrs. Vaskrs spada u pokretne praznike, i praznuje se posle jevrejske Pashe, u prvu nedelju posle punog meseca koji pada na sam dan prolećne ravnodnevnice, ili neposredno posle nje, nikada pak ne pre te ravnodnevnice. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.
Za Vaskrs su, takođe, vezani lepi običaji u celom hrišćanskom svetu, pa i kod nas, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Sam dan Uskrsa/Vaskrsa posebno je svečan i u obiteljima je obilježen bogatim trpezama, obvezno obojenim kuhanim jajima, što je posebna radost za mlade kada se natječe čije je jaje čvršće u običaju “tucanja” kuhanim kokošjim jajima. U nekim mjestima organizira se i pravo natjecanje odraslih u ovoj disciplini.
Vjernici katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti danas slave Uskrs, odnosno Vaskrs. Premda se slave po dva kalendara (Gregorijanskom i Julijanskom) i najčešće se slave u različite datume, ove godine slave se isti dan.
Vjernici katoličke i pravoslavne vjeroispovjesti ove godine, sa radošću, na isti datum proslavljaju uskrsnuće Isusovo, slaveći pobjedu života nad smrću. Zato svim dragim vjerncima koji slave, humanitarna organizacija Bosnia Appeal i portal BHDINFODESK iz Birminghama želi sretan ovaj veliki hrišćanski praznik, da ga proslave u porodičnom krugu u zdravlju, sreći i blagostanju.
BHDINFODESK
