U oktobru ove godine u BiH se održavaju opći izbori i lokalni samo za Mostar. Iako izbori treba da budu raspisani tek u maju, izborna trka je već uveliko počela. Korumpirana nenarodna vlast se grčevito bori da zadrži vlast.
Može li narod na ovim izborima srušiti kriminalnu i korumpiranu vlast, koja ga već 25 godina guši i pije mu krv, ili će joj pokloniti još 4 godine svoga pateničkog života?
Izbori su vrata vaše kuće, vašeg grada, naše BiH, vrata naše sadašnjosti i budućnosti. Vaš glas je za njih ključ. Na vama je da odlučite, ko će na njih ući, a ko će kroz njih izići!
Od novembra 1990. godine u BiH se slobodni višepartijski izbori održavaju svake dvije godine naizmjenično, lokalnio i opći. Ove godine izbori se trebaju održati u prvoj polovini oktobra. Iako još nisu raspisani, izborna kampanja je već uzela maha. Biće raspisani 8 ili 9. maja.
Ranije pokrenuta stranačka inicijativa da se opći i lokalni izbori spoje, što bi pojeftinilo njihovo provođenje, do sada nije priohvaćena, pa se i ove godine održavaju samo opći izbori i lokalni samo za Mostar. Izbore provodi Centralna izborna komisija (CIK). U cilju otklanjanja prepreka i poboljšanja izbornog procesa, u izbore je uključena Evropska komisija, OHR, Ambasada SAD i drugi.
Pored postojećih 150 političkih stranaka, na ovogodišnjim izborima učestvovaće i jedan broj novoformiranih, od kojih su neke već najavljene. Po Zakonima iz 1991.g. za osnivanje i registraciju nove stranke u FBiH je potrebno 50 potpisa i 300 KM, u Rs 500 potpisa, a u Distriktu Brčko 300 potpisa punoljetnih osoba. Po broju političkih subjekata koji učestvuju u izbornom procesu, BiH je među prvima u svijetu.
Izbori će koštati 8,5 miliona KM, od čega su 4 miliona KM naknade biračkim odborima.
Šta su izbori i u čemu je njihov značaj?
Izbori su mehanizam kojim savremene demokratije biraju članove svog parlamenta, negdje i Izvršnu vlast (Predsjednika ili Predsjedništvo države), a negdje i članove sudske vlasti (suce). Izbori se održavaju na nacionalnoj (državnoj) i na lokalnoj razini. Na nacionalnoj (državnoj) razini biraju se članovi državnog parlamenta i državni poglavar ( ako se ne bira imenovanjem od strane tijela ili rođenjem- kao u monarhiji), a na regionalnoj razini biraju se članovi lokalnog predstavničkog tijela (općine, pokrajine, regije), te načelnici općina i gradonačelnici.
Kroz izborni postupak narod- birači povjeravaju obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu i predsjedniku (u BiH tročlanom Predsjedništvu) , koji tada predstavljaju suverenu volju naroda.
Izbori ne smiju biti sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva, ali ih većina stranaka pokušava koristiti.
Svaki punoljetan građanin ima aktivno i pasivno biračko pravo, da bira i bude biran. Niko nema pravo da primorava ili spriječava građanina da glasa.
Izbori se u određenim periodu i pod određenim uslovima održavaju i u organima, organizacijama, udrugama, političkim strankama, korporacijama…
Izborni zakon BiH prepreka u izbornom procesu
Ozbiljnu prepreku u izbornom procesu u BiH predstavlja Izborni zakon, jer je Ustavni sud BiH stavio van snage odredbe Izbornog zakona kojima je određen način indirektnog izbora zastupnika iz skupština kantona u Dom naroda Federalnog parlamenta, iz kojega se (opet) indirektno bira Dom naroda državnog parlamenta. Bez promjene Izbornog zakona BiH ne bi bilo moguće kompletirati zakonodavnu vlast, niti bi na nivou FBiH mogla biti izabrana nova Vlada. Iz tog razloga jedno vrijeme se govorilo o odlaganju izbora, ali je Šef misije OSCE u BiH Jonathan Moor rekao da nema govora o odlaganju izbora i da mora doći do izmjene izbornog zakona.
Prije izvjesnog vremena Hrvatski narodni sabor (HNS) uputio je Prijedlog izmjene Izbornog zakona, koji je prihvatio Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali izmjena ne može proći u Zastupničkom domu, jer se s izmjenom predviđa da se hrvatski odnosno bošnjački zatupnici u Federalni dom naroda biraju pretežno iz kantona u kojima je jedan ili drugi narod u većini i da se uspostave etničke izborne jedinice iz kojih bi se birali hrvatski odnosno bošnjački član Predsjedništva BiH. Na prijedlog HNS sa svojim protu prijedlogom, koji je ponudio i rješenje za Mostar, izašla je SDA, ali ni taj prijedlog nema izgleda da bude prihvaćen. Odbijen je i prijedlog koji je na posebnom sastanku ponudila Međunarodna zajednica.
Ako do početka maja ne bude prihvaćen ni jedan od prijedloga za izmjenu Izbornog zakona, a Izborni zakon ne bude na drugi način izmijenjen, u BiH može doći do ustavne krize. Ukoliko se u ovom pogledu ne usaglase stavovi, OHR ima ovlaštenje da nametne rješenja, kako implementacija izbornih rezultata ne bi došla u pitanje.
Ustavni sud BiH ukinuo je odredbe Izbornog zakona koje su Bošnjacima omogućavale da izaberu hrvatske zastupnike u Dom naroda i tako formiraju izvršnu vlast na razini FBiH i države BiH (slučaj Komšić). Po sadašnjim ustavnim rješenjima Bošnjaci i Hrvati u Rs ne mogu biti izabrani za članove Predsjedništva BiH niti mogu biti izabrani kandidati za Dom naroda PS BiH, a tako je i sa srpskim narodom u FBiH, jer kandidati iz reda srpskog naroda ne mogu biti kandidati za članove Predsjedništva BiH niti za Dom naroda PS BiH.
Centralna izborna komisija (CIK) može promjenom podzakonskih akata izmjeniti način biranja i promjeniti broj zastupnika u Federalni dom naroda i time riješiti problem izbora zastupnika u domove naroda. CIK intenzivno radi na izmjeni podzakonskih akta koja regulišu tok izbornog procesa i u tom cilju već se provodi javna rasprava u nekim općinskim i gradskim izbornim komisijama.
Situacija je dodatno otežana time što je CIK-a pripremila Odluku o utvrđivanju broja delegata koji se iz pojedinih kantona biraju u Dom naroda Parlamenta BiH, koja je po nekima suprotna Ustavu FBiH.
Pred toga, treba imati u vidu da do danas nije bilo moguće implementirati Odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić-Finci“, „Zoran i Pilav“ i neke druge, koje zahtjevaju izmjenu Ustava BiH, na koju se čeka već više godina, ali joj se ne pristupa.
Rješavanje svih ovih pitanja neće biti moguće ako se ne pristupi provođenju Odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti Bošnjaka, Srba, Hrvata i Ostalih građana na cijelom području BiH, s kojim se treba obezbjediti proporcionalna zastupljenost u svim institucijama – organima uprave, policiji, sudstvu, školstvu, zdravstvu…bazirana na popisu stanovništva 1991. godine, a ne na Popisu stanovništva u BiH iz 2013.g, kako neki smatraju.
Rezultati do sada provedenih općih izbora
Prvi višestranački opći izbori u BiH održani su 1990.g, kada je pobjedila antikomunistička koalicija. SDA je osvojila 35,85% mandata (86 poslaničkih mjesta), SDS 30% (72 poslanika), HDZ 18,35% (44 poslanika), dok je 7 ostalih parlamentarnih stranaka osvojilo 15,8% mandata (24 poslanika).Te tri nacionalne stranke osvojile su tada u Republičkom parlamentu 84% poslaničkih mandata, u Vijeću opština 95% poslaničkih mjesta, a 75% u Vijeću građana.
Na općim izborima 2006-te učestvovalo je 1.005.807 građana, od toga: 45.203 Bošnjaka, 328.158 Srba, 220.446 Hrvata. Od ukupno 42, FBiH je dobila 28 parlamentarnih mjesta, a Rs 14.
Na općim Predsjedničkim i Parlamentarnim izborima održanim oktobra 2010-te registrovano je 3.126.599 glasača, a učestvovalo je 39 političkih stranaka, 11 koalicija, 13 nezavisnih kandidata.
Na općim izborima održanim u oktobru 2014. g. birani su : članovi Predsjedništva BiH, Predstavnički dom BiH, Parlament BiH, Predsjednik i Potpredsjednik Rs, Predstavnici NS Rs i predstavnici za Skupštine kantona u FBiH. Za izbore je bilo registrovano 3.278.908 glasača (2.037.076 u FBiH i 1.241.832 u Rs), od toga: 3.216.177 birača sa mjestom boravka u BiH, 9.226 glasača u otsustvu, 11.366 lično, a u inostranstvu je prijavljeno 42.139 birača. Na izborima je učestvovalo 50 političkih partija, 24 koalicije, 24 nezavisna kandidata. U inostranstvu se glasalo u diplomatsko-konzularnim poredstavništvima susjednih i drugih zemalja, ali bez značajnijeg rezultata.
Opći izbori u BiH 2018.g.
Na 8-im općim izborima u BiH biraju se: članovi Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Predsjednik i Potpredsjednik Republike srpske, predstavnici za narodnu skupštinu Rs, kao i predstavnici za Skupštine kantona u FBiH…
Predsjedništvo BiH je skupni poglavar države BiH, a čine ga 3 člana: Bošnjak, Srbin i Hrvat, koji se na položaju predsjedavajućeg smjenjuju savakih 8 mjeseci po sistemu rotacije. Mandat članova Predsjedništva traje 4 godine, s pravom na dva uzastopna mandata. Samo je prvi mandat od 1996 do 1998, koji je odeđivao OSCE trajao 2 godine. U posljednje 4 godine (2014 – 2018) članovi Predsjedništva BiH su: Bakir Izetbegović (SDA), Dragan Čović (HDZ BiH), Mladen Ivanić (PDP). Izetbegoviću je ovo drugi mandat i nema pravo na obnovu mandata.
Kandidaturu za novi mandat od 2018 do 2.022. najavili su: Mladen Ivanić (PDP), koji je prvi mandat dobio uz pomoć Bošnjaka a povjerenje do kraja izigrao i Milorad Dodik (SNSD) iz reda srpskog naroda. Kandidati za Predsjedništvo BiH iz reda Bošnjačkog naroda su Denis Bećirović (SDP), poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH ili Denis Zvizdić (SDA), Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, a iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović (HDZ BiH), aktuelni Predsjednik Predsjedništva BiH i Željko Komšić (DF). Kao potencijalni kandidati za Predsjedništvo BiH iz bošnjačkog naroda pominju se: Banjalučanin pr.dr. Mirsad Hadžikadić, nosilac “Baklje promjena” iz dijaspore, Adil Osmanović s područja Teslić-Tešanj-Doboj i Emir Suljagić s područja Bratunac- Zvornik.
Predstavnički dom BiH sastoji se od 42 člana (sa mandatom 4 godine), od kojih 28 biraju birači sa teritorije FBiH ) od kojih se 21 bira po proporcijalnoj zastupljenosti iz višečlanih izbornih jedinica, a 7 su kompenzacijski mandati sa teritorije FBiH) , a 14 se bira sa teritorije Republike srpske ( od kojih se 9 bira iz višečlanih izbornih jedinica po proporcionalnoj zastupljenosti, a 5 su kompenzacijski mandati sa teritorije Rs). Kompenzacijski mandati su mandati koji se prema broju dobivenih glasova raspoređuju na liste političkih stranaka ili koalicija.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH sastoji se od 98 zastupnika, koji se biraju na teritoriji FBiH na 4 godine. Raspodjela mandata vrši se po proporcijalnom sistemu raspodjele. Od 98 mandata, neposredno- direktno se biraju 73 predstavnika, a 25 mjesta su kompenzacijski mandati. Najmanje 4 člana iz svakog konstitutivnog naroda mora biti zastupljeno u Predstavničkom domu FBiH.
Narodna skupština Republike srpske ima 83 poslanička mjesta, za 83 poslanika. Biraju se na 4 godine sa teritorija Rs. Na osnovu kompenzacijskih mandata bira se 20 poslanika, pod uslovom da partija ili lista osvoji najmanje 3% glasova od ukupnog broja glasova u entitetu. U NS Rs moraju biti zastupljena najmanje 4 člana iz svakog konstitutivnog naroda.
Predsjednik i Potpredsjednik Rs biraju se na 4 godine, a biraju ih birači s područja Republike srpske, koja je za taj izbor jedna izborna jedinica. Kandidat može biti iz svakog konstitutivnog naroda. Predsjednik je jedan od tri kandidata ( po jedan iz svakog konstitutivnog naroda), koji dobije najveći broj glasova, a Potpredsjednici Rs su dva kandidata po broju glasova koje osvoje.
Aktuelni predsjednik Rs od 15.11. 2010-te do danas je Milorad Dodik (SNSD), a svoju kandidaturu na ovim izborima najavio je za Člana Predsjedništva BiH, države koju neprestano negira i ne priznaje. Do sada je kandidaturu za Predsjednika Rs najavio Vukota Govedarica ( SDS), a pominju se Željka Cvijanović (SNSD) i još neki. Aktuelni potpredsjednik Rs je Ramiz Salkić, a svoju kandidaturu za mandat potpredsjednika Rs kao nezavisni kandidat najavio je i bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković.
Skupštine kantona FBiH. U FBiH je 10 kantona. Broj predstavnika u Skupštinu kantona određuje se na osnovu broja birača upisanih u birački spisak kantona. Birači glasaju za liste, a mandati se dodjeljuju po proporcionalnom sistemu raspodjele. Kantoni sa sa manje od 75.000 birača u Skupštinu kantona biraju izmneđu 20 i 25 članova (Posavski kanton, Bosansko- Podrinjski Goražde, Zapadno-Hercegovački i Livanjski kanton). Kantoni između 75.000 – 200.000 birača u Skupštinu kantona biraju između 25 i 30 članova (Hercegovačko-Neretvanjski kanton), a kantoni preko 200.000 birača u Skupštinu kantona biraju između 30 i 35 članova (Unsko-Sanski, Tuzlanski, Zeničko-Dobojski, Srednjebosanski i Kanton Sarajevo).
Ove godine predstavnici HDZ BiH i bošnjačkih stranaka (proevropski blok) iz Republike srpske najavljuju zajednički nastup na izborima u Rs (a pozvali su i SDP BiH da im se priključi), jer vjeruju da će zajedničkim nastupom osvojiti oko 30.000 glasova, i time dobiti 2 Potpredsjednika Rs, 4 do 5 zastupničkih mandata u NS Rs, većinu u Vijeću naroda i jedno mjesto u Parlamentu BiH iz Rs.
Lokalni izbori u BiH
Prvi posljeratni lokalni izbori održani su 1996. godine, a provodila ih je sve do 2000-te godine Organizacija za sigurnost i suradnju u Evropi ( OSCE). Od 2000-te se održavaju svake 4 godine. Pokrenuta inicijativa da se opći i lokalni izbori spoje radi manjih troškova i tehnike provođenja do sada nije prihvaćena, ali se vjeruje da će se od ove godine svake 4 godine održavati samo jedni izbori.
Na lokalnim izborima održanim 2004. godine sudjelovalo 70 stranaka, 18 koalicija, 172 nezavisna kandidata i 6 lista nezavisnih kandidata. Od registrovanih 2.322.687 građana glasalo je 1.087.893 ili 46,8%.
Na izborima održanim 2008. g. sudjelovalo je 80 stranaka, 41 koalicija, 239 nezavisnih kandidata, a od registrovanih 3.024.127 građana glasalo je 1.671.977 ili 55,30%.
Na lokalnim izborima 2012. g. sudjelovale su 84 političke stranke, 59 koalicija, 224 nezavisna kandidata i 16 lista nezavisnih kandidata.
Posljednji lokalni izbori održani su 2.10. 2016.g. a raspisani su za : 74 općinska vijeća u FBiH, 57 skupština općina u Rs, 131 načelnika općina u BiH, 4 gradska vijeća u FBiH, 6 Skupština gradova u Rs, 10 Gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta. Od 3.198.380 registrovanih glasača glasalo je 1.723.140 ili 53,88%. Izbori nisu održani samo u Mostaru.
Šta mogu promijeniti izbori?
U ovakvoj konstalaciji političkih snaga, kakve su u BiH, sa nepodnošljivim Dejtonskim okovima, izbori ne mogu mnogo promijeniti. Prvo pitanje je – za koga na općim i lokalnim izborima glasati? Kako pomjeriti sa državnog trona sve ove ljude i partije koji su urasli u vlast srasli s vlašću? Novi, manje poznati i anonimni kraj njih teško mogu proći, jer su korumpirani profanisani lideri toliko uhvatili korijena, da ih ni olujni vjetar ne može pomjeriti iz fotelja koje su prisvojili i u njima se odomaćili.
Neprijatelji BiH i separatisti pokušavaju i ove izbore iskoristiti za ostvarivanje svojih ciljeva. Na tom planu ( kakve li ironije?) posebno destruktivno djeluje dvojac Čović – Dodik, aktuelni Predsjedavujući Predsjedništva BiH i Predsjednik Rs, kandidat za Predsjedništvo BiH iz reda srpskog naroda.
Građani BiH su pred velikim teškim izazovom. Trebaju glasati, to im je jedina šansa da biraju vlast koja će ih naredne 4 godine predstavljati i zastupati, a izgledan izbor im je uglavnom nametnut. Ako iziđu glasati, za koga? U nemogućnosti da izaberu onog koga žele, glasači običnio daju glas onom koji je makar malo bolji od onog goreg. Zar opet za Dodika, Čovića, Izetbegovića, Lagumdžiju, Ivanića, Ljubića,…koji ih u crno zavijaju već 25 godina? Ako ne iziđu na glasanje, propustili su jedinu šansu koja ima se pruža svake četiri godine, da makar nešto pokušaju promijeniti i popraviti. Ako ne iziđu znači da stvari ostavljaju kakve jesu ili ih prepuštaju teškoj sudbini.
Mnogi u zemlji i van nje vjeruju da je država BiH na prekretnici. Ali tako su govorili i prethodnih izbora. BiH treba nove političke snage koje će raditi u interesu svih njenih građana. Samo mi sami možemo promijeniti stanje – prije svega svojim glasom ako iziđemo na izbore i damo glas za pravu osobu. Mnogi iz dijaspore prvi put tu osobu vide u dr. mr. Mirsadu Hadžikadiću, koji je spreman za dobrobit BiH napustiti svoju više nego uspješnu poziciju u Americi i doći u BiH “boriti se sa vjetrenjačama“.
Svaki građanin BiH u zemlji i van nje treba da shvati da je njegovo učešće i podrška izborima njegov najvažniji zadatak u izbornoj godini i zato je od posebne važnosti da iziđemo na izbore i glasamo. To je jedina aktivna prilika koja nam se pruža svake četvrte godine, da budemo kreator i akter promjena, koje su BiH toliko potrebne da sruši korumpirane kriminalizirane vlasti, koje narodu sisaju krv već 25 godina.
Šta može učiniti dijaspora?
BiH dijaspora ima veliki potencijal i od nje se očekivao i očekuje znatno veći uticaj na politička zbivanja u BiH. Nema sumnje da dijaspora može znatno više učiniti, posebno na lokalnom nivou, ali za to treba njen aktivniji angažman. Neki čak misle da jedino Dijaspora BiH može donijeti “tektonske promjene“, uključujući izborni proces, koje će iz osnova pokrenuti sadašnje neodrživo stanje na bolje, ali Dijaspora ni danas nema aktivan već pasivan pristup izbornom procesu. To uvjerljivo potvrđuju izborni rezultati iz kojih se vidi da je broj izbornih glasova iz dijaspore iz godine u godinu sve manji. Svi dosadašnji pokušaji bosanskih i bošnjačkih organizacija u svijetu, prije svega KBSA, da to stanje promijene i poboljšaju nisu dali željene rezultate.
Po podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u svijetu je 1,350.000 osoba s područja BiH, od kojih je preko 500.000 s pravom glasa, ali je njihovo učešće na izborima zbog otpora BH vlasti i različitih manipulacija ispod svakog minimuma. Od 1966. godine, kada je 458.000 građana u iseljeništvu bilo registrovano za glasanje, taj broj je već 2000-te drastično pao na polovinu, a od tada je rapidno opadao i sveden na minimum minimuma. Poseban uticaj imalo je ukidanje obrasca P2, koji je prognanim i raseljenim omogućavao da glasaju za opštinu u kojoj su živjeli 1990.g. Tako se za glasanje iz dijaspore 2002.g. registrovalo svega 58.987, 2004-te 27.462, 2006-te 32.441, 2008-e 33.678, 2010-te 36.673, 2012-te 38.000… a broj onih koji su glasali i njihov glas priznat kao važeći je još manji. Jedan od razloga stalnog opadanja je i u tome što dijaspora, a posebno mladi iz dijaspore, sve manje osjećaju važnost glasanja i manje vjeruju ostvarenim rezultatima, jer i od onih koji glasaju, skoro polovina glasova iz raznih razloga, najviše zbog lopovluka, ne stigne u glasačke kutije.
U cilju uspješnijeg uključivanja dijaspore u politička pitanja BiH Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice pokreće Interaktivni portal za dijaporu, preko kojeg će moći dobiti potrebne informacije i djelovati svi izbjeli i prognani bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.
Iako je danas u Rs oko 45.000 glasača iz reda Bošnjačkog naroda, a u inostranstvu preko 1 milion osoba iz Rs, u najvećim izbornim jedinicama Rs kao što su Banja Luka i Prijedor, bošnjačke i hrvatske stranke koje su 1997.godine imale svega 13 odnosno 24 odbornička mjesta, u naknadnim izborima i taj broj su svele na 7 i niže.
Premda BIH dijaspora već dva desetljeća ima uspješne mlade ljude, koji žele pomoći svojoj domovini i uključiti se u njene razvojne i političke procese, do sada je to uspjelo samo rijetkim i upornim. Ove godine, na zadovoljstvo mnogih u BiH i dijaspori, svoje aktivno učešće u oktobarskom izbornom ciklusu kao nezavisni kandidat najavio je dr.mr. Mirsad Hadžikadić, iza kojeg već stoji širok pokret, koji bi mogao prerasti u političku organizaciju. Njegov zahtjev je najmanje 3 predstavnika dijaspore u Parlamentu BiH, a glavni ciljevi : Funkcionalna BiH, Uvođenje zakonskih i poreskih inicijativa u ekonomiji, Stvaranje uslova mladim za obrazovanje…
Dijaspora za sve ove godine nije uspjela privoliti vlasti BiH da se formira Ministarstvo za dijasporu, što je trebalo biti prioritet i vanjske i unutarnje politike BiH; kako se onda može očekivati da Dijaspora bude uticajna i slušana u sistemskim pitanjima?
Veliku pometnju i razvodnjavanje izbornih glasova izaziva veliki broj partija koje učestvuju na izborima. Na lokalnim izborima 2016-te učestvovalo je 149 registriranih političkih stranaka, a ove godine na općim biće ih i više, jer u FBiH po postojećim zakonima svako može sa 50 potpisa, a u Rs sa 500 potpisa i sa 300 KM osnovati svoju stranku.
Od BiH dijaspore i građana očekuje se aktivnije učešće na ovim izborima
Na osnovu svega može se zaključiti da skoro polovina građana BiH s pravom glasa ne učestvuje na izborima i time ne koristi jedno od najznačajnijih prava građanske demokratije, čime upravljanje nad sobom povjerava onima koje ne želi, koji će je dalje bespoštedno eksploatisati.
S druge strane, iako BiH Dijaspora čini skoro trećinu bih stanovništva, učešće dijaspore u izbornom procesu BiH, zbog njenog pasivnog odnosa i destrukcije u zemlji, svedeno je na minimum minimuma. Ako od blizu pola miliona glasova u izborne kutije dođe svega 30.000 glasačkih listića, onda se može zaključiti da dijaspora uopšte ne učestvuje u izbornom procesu svoje zemlje, dok na drugoj strani dijaspora susjednih zemalja često ima presudan uticaj na izborne rezultate.
Treba nam vlast koja će nas ujediniti, a ne dijeliti. Treba nam vlast koja će nam dati posla i kruha, koja će nam vratiti vjeru u bolje danas i sigurnije sutra!
Može li narod na ovim izborima srušiti kriminalnu i korumpirani vlast, koja ga već 25 godina guši i pije mu krv, ili će joj pokloniti još 4 godine svoga pateničkog života?
Narod je snaga, a njegova snaga je njegov glas! Opći i lokalni izbori za naredne 4 godine, iza izgubljene 23, su nova šansa građanima BiH i BH Dijaspori da svoju sudbinu uzmu u svoje ruke; da koriste pravo glasa i svoj glas daju onima koji su zaslužili njegovo povjerenje, a oduzmu od onih koji su ga iznevjerili.
Građani BiH, BH Dijasporo! Pripremimo se i iziđimo na izbore. Pokažimo i dokažimo da za korijenite promjene nisu potrebni oružje i rat, već aktivan pristup u zajedništvu!
Burlington, 26. Februara 2018 Zijad Bećirević
