Piše: Sead Hambiralović
Mogla biti poruka za neki novi početak u ovim (ne)vremenima i možda baš da krene sa Drine, a ubrzo kazaće se.
Htjelo da se u Leirviku i čuvenom Bergenu prijateljovalo (i) sa najboljima ali držalo tamošnjeg reda- tamam posla svratiti nenajavljen, kao ovaj put “s nogu” u prolazu da zaželim sve najbolje poznatom fizijatru- reumatologu prof.dr.sc. Nedimi Kapidžić- Bašić, koje ima u zgodnoj priči “Šerpa paprika i šest kašika” zadnje knjige o slanim jezerima. A zbog “principijalnih razloga” išao “redovnim” putem zatražiti pomoć za zglajzane prepone. Pa i zbog bergenskog unuka Eldara koji se u školi falio kako ima djaaada koji odlično igra fudbal i pokazao neke finte. Da bi mogli odigrati još koju utakmicu, kao onomad u Lincu sa Idinim malešnim.
Sada klajkam nemal kao klasični penzioner- niks fudbal, niks tenis, a ono što sam nedavno sa planinarima bio na prekodrinskoj Boranji ne računati – povezao autom Janko Mikić i tako se “uspeo”…
Zadnje dvije godine uvjerio kako (ne)funkcioniše zdravstvo- ništa bolje ni ostale branše. A pošto se “državno” liječenje odužilo preko svake mjere- nešto nije štimalo oko lijekova i vježbi, haj da svratim kod Nedime u Liječilište Aqua Bristol i zamolim savjet. Odmah je primijetila neke “fulove”- pa niks jedan lijek i predložila da za vrijeme pauze potražim mlađahnog fizijatara Fuada Murselovića da preporuči nove vježbe i treniram kod kuće.
Naravno, na mladima svijet ostaje i učas obostrana pozitivna “energerska konekcija”, pogotovo dopalo što je iz Mosnika- čuo je za Mučeta, zaboravih pitati za Miralema Bahtića, a neke druge prilike ispričati anegdote vezano za vaspitača tamošnjeg đačkog doma i ko je za nagradu dobio gajbu grožđa- Mandžukin tim ili naš “kombinovani”.
VEDRINE, VEDRINE NAMA TREBA
A pošto je u Bosni i regionu negativne energije za izvoz, svaki osmjeh je vrijedan zlata. Direktoricu jedva nagovorio da bude na fotosu- ko nije joj frizura “nekaaa”. A ovaj fotos se dobro uklapa u najavu plana za ovu godinu:
1. Kao uvod nedavni omaž Reufu Mušoviću sa lajt- motivom sačuvanog portreta na jednom zvorničkom tavanu – mogla biti najava vedrine sa Drine i – naginje prema literaturi: https://m.youtube.com/watch?v=t9vYPD4_eFo&mibextid=Zg00Y8#bottom-sheet;
2. Na proljeće pripreme Muzejske postavke BijeliGolub u kući osnivača projekta GljiveMira;
3. Loše decembarsko vrijeme omelo perfomanse “Ostante se tutuna” u Tuzli, slično i Zvorniku. Pojavile se nove ideje oko organizacije, najvjerovatnije na proljeće ili ljeto;
4. Premijerno je održan perfomans “Stazom čovjeka koji hoda bos” – još je ambiciozniji plan za narednu sezonu na slanim jezerima;
5. Čeka se odgovor na dopunjene inicijative predložene Gradskoj upravi Zvornika: A) Izgradnja GljiveMira na Diviču, B) Staza GljivaMira (Zvornik – Kula – Divič za djecu, a dužu predlaže PD Mladost), C) Međunarodni Foto – safari Don Kihot, D) Posthumno priznanje Nadi Ostojić i inicijativa da se najkomšijskija ulica na zvorničkom “Dedinju” (protežiranje namjesto Grobnice) nazove po njenom imenu;
6. Prenošenje i nastavak sa dopunama dva projekta realizovana u Skandinaviji, A) Regionalni mirovni dječiji festival BARNENS FREDS GALA (u prevodu Dječija gala mira sa prijedlogom da učestvuje po jedan grad iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Do sada su tri održane u švedskom Örebru. Pogodnost da je prenesena kompletna scenografija, a nedavno i najvažniji BijeliGolub nevjerovatne dramatićne priče. Tuzlanska publika je imala prilike da vidi u zraku 96. za vrijeme prvog “ukazivanja” GljiveMira u dvorani Mejdan u oviru manifestacije Dani dječije radosti, B) Prenošenje programa “Škole za dječije ambasadore mira” sa skandinavskim referencama;
7. Omaž poznatom zvorničkom ilustratoru Omeru Omeroviću, koji je prije rata ilusutrovao 25 knjiga za najpoznatije izdavače, zadnju “Prava domovina” osnvača projekta G.M. (enigmatski dio Vojin Krsmanović), sa “znakovitom” naslovnicom, a poema Bijeli golub u njegovoj knjizi “Novo sunce” lajt- motiv mirovnih programa održanih u Norveškoj i Švedskoj.
8. Omaž Kjašifu Smajloviću, doajenu zvorničkog novinarstva i pokretanje novinarske nagrade sa njegovim imenom, te priprema i promocija monografije osnivača G.M. NOVINAR U (NE)VREMENU & Bijeli golub ponovo (ne)leti.
9. U planu: A) Dokumentarni film DRAMA JEDNE SLIKE & Uvodni prvi dio ZAŠTO SE ISMAR NE SMIJE; B) TV serijal ŠALA I ZBILJA KOKUZNIH VREMENA.
NAPOMENA: Iza ovih programa i inicijativa ne stoji ni jedna politika, niti centri moći. I javni poziv na saradnju struci i NVO. Kontakt- mailovi nalaze u impresumu za naknadne informacije.
U vezi kolumne:
https://bhdinfodesk.com/2023/07/12/bijeli-golub-ponovo-ne-leti-480 -hajmo-vjezbativedrinu-zvornik-saslusao-inicijative/
https://bhdinfodesk.com/2023/11/28/bijeli-golub-ponovo-neleti-511-hasan-kaimija-ostante-se-tutuna/Bijeli golub ponovo (ne) leti 494: EVO GA U NAJKOMŠIJSKIJOJ ULICI
Reference osnivača projekta GljivaMira: tekst ispod impresuma……………
______________
Objave u funkciji regionalnog projekta u osnivanju DaBudeBolje & GljivaMira; Postavlja na Fb stranici Gljiva Mira, a prenose portali Bolja Tuzla, BHDINFODESK ili BIH DIJASPORA INFODESK; Fb kontakt: Gljiva Mira; mail: info.gljivamira@gmail.com ili dabudebolje@gmail.com
Reference osnivača projekta GljivaMira:
Sead Hambiralović (1952. Zvornik), osnivač regionalnog projekta GljivaMira & DaBudeBolje; Prijeratno zaposlenje: rukovodilac Službe informisanja i propagande u Energoinvestovoj Tvornici glinice „Birač“, Zvornik; u Norveškoj: sekretar za kulturu & rukovodilac projekta Sopp
for fred (GljivaMira) u Bergen Internationall Kulturcenter; Bosna i Hercegovina: Angažman u Tuzli u okviru Međunarodnog projekta „Povratak stručnjaka“; Švedska: rukovodilac projekta u Örebro internationella center- Kulturaliansen;
Novinarstvo: urednik lista Birač; vlasnik i urednik privatnog dječjeg lista Mali as; od osnivanja Radio Zvornika uređivao i vodio emisije: Dječji žurnal, O njima će se govoriti, Nedeljom u
dvanaest, Emisija o Tvornici glinice Birač, Na odmorištu ispod stare lipe, Šala i zbilja kokuznih vremena; sarađivao sa Glasom sa Drine, Radijem Podrinje, Frontom slobode, Oslobođenjem, Borbom, Arenom, Haugesund avis, Sunnhordland avis (urednik Dječije
strane), Bosanskom poštom, portalom dijaspore BHDINFODESK i Bolja Tuzla (sada kolumnista);
Slikarstvo: Deset samostalnih i više kolektivnih izložbi slika u Bosni i Hercegovini i u okviru Međurepubličke zajednice kulture Sava, potom u Norveškoj i Švedskoj. Dobitnik Prve nagrade i Zlatne medalje za slikarstvo na Energofisu, Sarajevo i Druge nagrade za dizajn na
Međunarodnom sajmu namještaja u Zagrebu. Autor idejnog rješenja spomen-obilježja na prvoj masovnoj grobnici u BiH, Kazanbašča, Zvornik;
Knjige: Dva splavara mala, Prava domovina, Birač (monografija na sh. i engleskom), Sopp for fred (I. dio monografije na norveškom), Varfor gråter solen / Zašto sunce plače (drama na norveškom i bosanskom), Novo sunce (komponovane poeme Bijeli golub i Damirova pjesma), roman Bijeli cvijet iznad puta, zbirka Panonika, priče sa slanih jezera.
Zastupljen u dva izdanja monografije Ko je ko u Bosni i Hercegovini i Pisci u dijaspori; Zvornik, slike i bilješke iz prošlosti (sa dopunjenim izdanjem), Zvornik, historijska monografija; Tragovi o nama; Spominjan u još desetak knjiga više autora;
Autor filmova: Oberefeste- Zvornik, Na brdu iznad grada, Tanjin tata, Skok za banku, Hitan slučaj, Imena u kamenu, Alma nije skočila, Mikan, Aluminijada, Djevojka i sunce, Neki novi grad. Izuzev jednog filmovi nestali za vrijeme rata.
Na festivalima amaterskog filma Bosne i Hercegovine nagrađen tri puta Zlatnom plaketom te srebrenom i bronzanom. Osnivač filmskog kluba Birač, Zvornik; Plaketa Kino saveza Bosne i Hercegovine za razvoj filmske umjetnosti;
Mirovni angažman: Aktivnosti u okviru prijeratnog Foruma intelektualaca Zvornik; Bijela urednička špalta protiv rata u listu Birač; osnovao prvu dječiju galeriju u ex-Jugoslaviji I pokrenuo likovni konkurs Tata, ne igraj se rata; organizator mirovne manifestacije dva granična grada Hajde da se družimo. U Norveškoj osnovao internacionalni projekt Gljiva mira, koji se nastavio razvijati u Švedskoj, započet otvaranjem internacionalne dječije galerije Fredssvampen; Po njegovom lajt- motivu omaž Reufu Mušoviću.
Organizator programa i izložbi: Norveška, Švedska, Wels, Bosna i Hercegovina: Svjetlo za djecu u ratu, Tata, želim crtati mir, Dječije zastave, Dani Gljive mira, Dječija gala mira, Škola za dječje ambasadore mira; Susreti zvorničke dijaspore pod nazivom Biti u svom gradu;
Predavač: Čovjek koji traži svjetlo, Priča o Gljivi mira, Novinar u (ne)vremenu, Vita duvan flyger på nytt; Moderator serije prezentacija knjige Dobri ljudi u vremenu zla, dr Svetlane Broz, u Švedskoj;
U medijima: oko 400 novinskih članaka i RTV reportaža na više jezika; u dokumentarnim filmovima: Avdibeg u šetnji, Dva Zvornika, Priča o Gljivi mira (radna verzija, I. dio), Zvornik, dalek i drag, Kazanbašča, Putevima Hasana Kaimije.
