Admir Vižlin (26), koji je rođen i odrastao u Geteborgu, a čije je porijeklo iz Banjaluke, mladi je ljekar koji trenutno radi na doktoratu iz oblasti dermatologije, gdje istražuje stomačnu floru i psorijazu, a uporedo s tim edukuje i učenike o negativnom uticaju narkotika.
Kako je Admir zavolio medicinu?
U razgovoru za “Nezavisne novine” Admir priča kako je zavolio medicinu te zašto se odlučio da za doktorat istražuje oblast koja do sada nije često istraživana.
“Ljubav prema medicini rodila se sa nekih šest godina, kad sam na YouTubeu gledao operacije srca i tata je tada rekao: Biće on doktor kad poraste, pa sam i ja to počeo govoriti, što se i ostvarilo. Nakon srednje škole upisao sam medicinu, kao i inženjerstvo, no, u zadnjem trenutku sam se odlučio za medicinu”, priča Vižlin.
Studije i pripravnički
Pet i po godina studirao je medicinu, a zatim je godinu i po bio na pripravničkom. “Nakon toga dobio sam legitimaciju da radim kao ljekar, a da bih poslije mogao na specijalizaciju. Kad sam u predzadnjem semestru trebao početi da radim diplomski rad, razgovarao sam sa porodičnim prijateljima, jedna od njih je dermatolog, koja radi u bolnici u Geteborgu, i ona me je pitala da li želim da kod nje radim veće istraživanje koje do sada niko nije radio na dermatologiji, i to upravo o stomačnoj flori i psorijazi, na šta sam ja pristao”, ističe on.
Mentorka Amra
I tako je sve počelo. Kako kaže, sa mentorkom Amrom pratio je analize, koje su slali u Njemačku, a po završetku diplomskog rada isti su publikovali.
Saradnja sa BHAAAS
Kroz istraživanje je sarađivao sa Bosanskohercegovačko-američkom akademijom umjetnosti i nauka (BHAAAS), te je, u saradnji sa studentkinjom iz Sarajeva, napisao naučni rad, koji su publikovali u naučnom listu “Journal of Molecular Science”, što je bio njegov prvi naučni rad.
“Ja sam istraživao bakteriju i psorijazu, dok se koleginica iz Sarajeva bavila gljivičnom florom”, navodi Vižlin.
On je u januaru 2025. diplomirao te počeo raditi na neurologiji u švedskom gradu Trollhättan, i to od februara do novembra, nakon čega odrađuje pripravnički u Sahlgrenska University Hospitalu.
“Zatim je, zajedno s Amrom, krenuo proces za prijavu doktorata. Prije toga sam učestvovao u izradi četiri studije, koje su publikovane, a koje su bile potrebne da bih prijavio doktorat. U avgustu prošle godine prijavili smo rad, i poslali sve dokumente, koji nam je odobren u martu ove godine. Ja sam već pola rada uradio ranije i čekao sam na odobrenje”, ističe on.
Kako se stomačna flora mijenja kod psorijatičnog artritisa
Istovremeno je, kako kaže, cijelo proljeće sa koleginicom prikupljao kontrole za veću studiju, a u međuvremenu radi i treću studiju kroz koju prati analize kako se stomačna flora mijenja kod psorijatičnog artritisa.
“Sve to, i ovo na čemu trenutno radim, uključujem u doktorsku disertaciju. Do kraja godine planiramo da završimo 100 kontrola i da sve te probe pošaljemo u Njemačku, a da bismo pravili još veće analize nego u prvoj studiji”, pojašnjava Vižlin.
Navodi da je u studiju uključeno 180 bolesnih te oko 100 kontrola, i to bi trebalo da bude najveća studija u toj oblasti do sada.
“U svijetu postoji oko 10 manjih studija sa manjim brojem pacijenata, najviše 40, a naša će imati 280 pacijenata”, objašnjava.
Iako, prema planu, doktorske studije treba da završi do 2033. godine, postoji mogućnosti, tj. dopuštaju mu da sve završi do 2031. godine.
Predavanja učenicima
Osim toga, zajedno sa kolegom, drži predavanja učenicima o psihičkom zdravlju i narkoticima u saradnji sa Fondacijom “Choice” iz Švedske, te trenutno sarađuju sa organizacijom švedskog princa i princeza, kojima će 5. juna držati predavanja u Stokholmu.
“Cilj je, ako bude odobreno, da u narednom periodu predajemo studentima medicine u nekoliko evropskih zemalja o tome šta se dešava tijelu ako uzimaju droge”, navodi.
A na pitanje kako uz sve to nađe slobodno vrijeme, Admir odgovara da mu je takav raspored da, dok istražuje, tad ne mora raditi na klinici, i obrnuto, s tim da predavanja drže tri-četiri puta po semestru.
“U slobodno vrijeme treniram tenis, a ranije sam organizovao turnire za omladinu i bio odgovoran za sve, ali nisam mogao baš sve uskladiti, jer bi bilo previše”, priča kroz smijeh.
“Mladi su danas neodlučni”
Prema njegovim riječima, mladi su danas dosta neodlučni, ne znaju šta hoće, ali, kako kaže, bitno je uključiti se i ulagati u znanje.
“Na primjer, i naša država (BiH) ima međunarodnu saradnje sa Švedskom, Amerikom, Njemačkom, te postoji mogućnosti da mladi koji se žele baviti naukom, mogu krenuti odavde, a kroz studije se mogu uključiti u istraživanje sa mentorom iz inostranstva te zajedno raditi na naučnom radu”, ističe on i dodaje da ulaganje u znanje i nauku treba gledati kao investiciju.
“Neko vrijeme ćeš se baviti tim, a što uložiš sada, to će ti biti od koristi u narednih 30 godina”, poručuje ovaj mladi ljekar.
