Komisija za slobodu vjere rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas je u Sarajevu predstavila Izvještaj o slobodi vjeroispovijesti muslimana u našoj zemlji 2025. godine.
Izvještaj navodi da je Islamska zajednica, kao najveća vjerska zajednica u Bosni i Hercegovini, i dalje sistematski diskriminisana zbog nepotpisivanja Sporazuma sa državom, koji je prošao nivo pravnog eksperta, ali je zaustavljen na nivou političkog odlučivanja.
“I dalje smatramo da je ovo najveći i najozbiljniji oblik diskriminacije prema najbrojnijoj vjerskoj zajednici u Bosni i Hercegovini,” rekao je muftija Zenica HFZ-a. Prof. Dr. Mevludin-ef. Izvolite, predsjedavajući Komisije.
Također, u Izvještaju, Komisija je zabilježila niz negativnih praksi zabrane muslimanki da rade zbog hidžaba ili mahrama, što nastavlja praksu diskriminacije muslimanskih žena vjernica u pravosudnoj vlasti državne vlasti od 2015. godine.
– Komisija smatra da je diskriminatorna praksa značajnog favorizovanja Pravoslavne crkve u entitetu RS veoma važna, što krši princip sekularnosti i neutralnosti države prema vjerskim zajednicama. To se vidi kroz izuzetno bolne prakse muslimanske djece da slave zaštitnike škola i drugih praznika poput Dana Svetog Save. Prisiljavanje bošnjačke djece da prisustvuju ovim događajima je gruba praksa indoktrinacije i kršenje osnovnih prava na slobodu vjere te je očigledan napad na ljudsko dostojanstvo djece,” dodao je muftija Dizdarević.
Također je smatrao neprihvatljivim pokušaj da se vjerska zajednica, u ovom slučaju Pravoslavna crkva, stavi u privilegovan položaj kroz Nacrt ustava RS, koji, treba naglasiti, de facto uživa.
“To je suprotno svim vjerskim principima i moralnim normama koje kažu ‘čini drugima ono što želiš da drugi čine tebi’, što je zlatno pravilo u svim vjerskim tradicijama,” rekao je muftija Dizdarević
Tom prilikom zahvalio je članovima Komisije koji su napisali izvještaj: Senadi Tahiroviću, Harunu Išeriću i Nihadu Mehmedoviću, kao i drugim članovima Komisije koji su značajno doprinijeli izradi dokumenta.
Ove godine, sastavni dio je Izvještaj o institucionalnoj mržnji prema muslimanima i islamofobiji u entitetu RS, koji ističe da islamofobija u ovom slučaju ne prestaje samo na osjećaju mržnje, već se pretvara u pravnu i političku praksu vlasti entiteta prema cijeloj etničkoj i nacionalnoj zajednici.
Gospodin Harun Išerić, član Komisije i viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu, rekao je da izvještaj ističe da društvena i institucionalna debata o pravu muslimanskih žena da nose maramu u pravosudnim institucijama još nije završena i da se to još uvijek odražava u njihovim mogućnostima zapošljavanja, što se najbolje vidi u dva slučaja diskriminacije pri zapošljavanju pred Općinskim sudom u Tuzli.
Također, prema njegovim riječima, izvještaj upozorava na pokušaje ograničavanja slobode vjeroispovijesti pod izgovorom evropske integracije.
“Na primjeru prijedloga Zakona o sudu Bosne i Hercegovine, mogli bismo vidjeti kako evropski birokrate i lokalni političari pokušavaju zloupotrijebiti evropsku integraciju i, pod okriljem evropske integracije, neopravdano ograničavaju slobodu vjeroispovijesti u sudnicama Suda Bosne i Hercegovine,” rekao je Išerić, dodajući da su Komisija i Reisul-Ulema Islamske zajednice u BiH reagovali zbog toga.
Kao treći ključni problem, Izvještaj ističe porast antimuslimanskog govora i institucionalne diskriminacije u RS, pri čemu se favorizuje vjersko naslijeđe nacije na štetu principa jednakosti i sekularnosti.
– Izvještaj svjedoči o eskalaciji mržnje prema muslimanima u Bosni i Hercegovini, koja trenutno dolazi od nosilaca javnih funkcija u RS-u i postala je dio otvorenog političkog i institucionalnog diskursa u tom entitetu. Takva mržnja vodi ka diskriminaciji, dehumanizaciji i neprijateljstvu prema muslimanima, posebno u bosanskom entitetu Republici Srpskoj,” rekao je Išerić.
Posebno je istakao da je Evropski sud za ljudska prava, u svojoj presudi iz 2026. godine u predmetu Jehovini svjedoci protiv Italije, zauzeo stav da država diskriminiše vjersku zajednicu ako odbije zaključiti ugovor s njom bez objektivnog i razumnog opravdanja, dok istovremeno zaključuje takve ugovore s drugim vjerskim zajednicama.
“S tim u vidu, postoje jasni i uvjerljivi pravni argumenti za koje bi Islamska zajednica konačno trebala pokrenuti neke druge procedure kako bi osigurala potpisivanje ugovora, prvenstveno prije osnivanja Ombudsmana, zatim pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, a na kraju, ako je potrebno, pred Evropskim sudom za ljudska prava,” rekao je Išerić.
Procijenio je da statistički podaci o broju prijavljenih slučajeva ne odražavaju stvarnu situaciju u oblasti slobode vjeroispovijesti, upozoravajući da mnogi građani nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima ili mehanizmima za njihovu zaštitu.
Kao posebno značajne slučajeve, izdvojio je diskriminaciju muslimanki pri zapošljavanju na Općinskom sudu u Tuzli, slučaj vezan za pravo zaposlenih na obavljanje džuma-namaza, te pitanja vakuf imovine u Stolcu i Mostaru, ocjenjujući da oni predstavljaju ozbiljne izazove za zaštitu vjerskih i imovinskih prava.
Najavio je da će u narednom periodu Komisija provoditi aktivnosti za informisanje i edukaciju građana o njihovim pravima, te sistematski pratiti i izvještavati o pojavama islamofobije u Bosni i Hercegovini, uključujući informisanje međunarodnih organizacija poput OEBS-a i Ujedinjenih nacija.
Izvještaj predstavljen danas dopunjen je preporukama javnim vlastima, islamskoj zajednici, nevladinom sektoru i drugim akterima o tome kako poboljšati uživanje ovog ljudskog prava u Bosni i Hercegovini.
Komisija za slobodu vjeroispovijesti je stručno tijelo sastavljeno od istaknutih pravnika, univerzitetskih profesora i stručnjaka koji, u skladu s Ustavom Islamske zajednice, od 2012. godine rade na zaštiti ljudskih prava i slobode vjere i uvjerenja, te je na usluzi svim muslimanima koji smatraju da su njihova prava na ispovijedanje religije ugrožena u našoj zemlji.
MINA
