U 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Sheveningenu, preminuo je general tzv Vojske Rs Ratko Mladić, saznaje Euronews Srbija.
Vijest o smrti ratnog zločinca potvrdila je njegova porodica.
Mladić je, prema istom izvoru, doživio više moždanih udara, nakon čega se njegovo stanje, koje je već bilo jako loše, dodatno pogoršalo.
Ratko Mladić rođen je 12. marta 1942. godine u selu Božanovići, općina Kalinovik, u Bosni i Hercegovini.
Nakon osnovne škole odlazi u Sarajevo, gdje je određeno vrijeme radio kao metalostrugar. Potom odlazi u Zemun, gdje završava Vojno-industrijsku školu. Godine 1961. upisuje Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA u Beogradu, koju završava 1965. godine. Kasnije završava i Komandno-štabnu akademiju. U profesionalnu vojnu službu stupa 27. septembra 1965. godine.
Najveći dio karijere u JNA proveo je u Makedoniji,u Skoplju, Kumanovu i Štipu. Napredovao je kroz komandne dužnosti od komandanta bataljona do viših štabnih funkcija.
Početkom 1991. godine postavljen je za pomoćnika komandanta Prištinskog korpusa JNA. U junu 1991. odlazi u Knin, gdje preuzima komandu nad 9. korpusom JNA. Učestvuje u borbama JNA i srpskih snaga protiv hrvatskih snaga tokom rata u Hrvatskoj. U decembru 1991. formalno je imenovan za komandanta 9. korpusa.
Agresija na BiH
U proljeće 1992. Mladić se vraća u Sarajevo. U maju 1992. preuzima komandnu funkciju u Drugoj vojnoj oblasti JNA, čije je sjedište bilo u Sarajevu. 12. maja 1992. postavljen je za komandanta Glavnog štaba takozvane Vojske Republike srpske (VRS). Na toj funkciji ostaje do najmanje 8. novembra 1996. godine.
Tokom rata bio je ključna vojna figura VRs-a i komandovao je njenim glavnim operacijama. Njegovo ime i komandna odgovornost u predmetu pred Haškim tribunalom vezani su posebno za:
opsadu i napade na Sarajevo, uključujući kampanju artiljerijskog granatiranja i snajperskog djelovanja protiv civila;
zločine počinjene širom BiH, uključujući progon, deportacije, prisilno premještanje, ubistva i istrebljenje;
genocid u Srebrenici u julu 1995. godine;
uzimanje pripadnika UN-a za taoce 1995. godine.
Haška optužnica i hapšenje
MKSJ je protiv Mladića prvu optužnicu podigao 24. jula 1995. godine. Optužnica ga je teretila za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Nakon rata bio je u bjekstvu gotovo 16 godina. Uhapšen je 26. maja 2011. u Srbiji, a u pritvor MKSJ-a u Haagu prebačen je 31. maja 2011. Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine.
Pretresno vijeće MKSJ-a je 22. novembra 2017. godine proglasilo Ratka Mladića krivim za:
genocid u Srebrenici 1995. godine;
progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti;
ubistva, terorisanje civila i protivpravne napade na civile u Sarajevu;
uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Izrečena mu je kazna doživotnog zatvora.
Drugostepena presuda – 8. juni 2021.
Žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT) izreklo je pravosnažnu presudu 8. juna 2021. godine.
Žalbeno vijeće je potvrdilo sve ključne osuđujuće nalaze protiv Mladića, uključujući osudu za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, kao i doživotnu kaznu zatvora.
Žrtve genocida o smrti Mladića: Zločini za koje je osuđen nisu umrli s njim, pravo je budućih generacija da znaju šta se dogodilo
Udruženje žrtava i svjedoka genocida i Udruženje “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa” oglasili su se saopštenjem povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića.
“Prije svega treba govoriti o njegovim žrtvama. O njemu se ne može govoriti izvan konteksta zločina za koje je pravosnažno osuđen.
Iza njegovog imena ostaju hiljade ubijenih, protjeranih, zatočenih i mučenih ljudi, razoreni gradovi i sela, opsada Sarajeva, sistematski progon nesrpskog stanovništva.
I, iznad svega, genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka”, ističu iz udruženja.
Naglašavaju da to nisu političke kvalifikacije niti stvar naknadnog historijskog tumačenja, već činjenice utvrđene pred međunarodnim sudom.
“Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove potvrdio je 2021. godine Mladićevu osuđujuću presudu za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, kao i doživotnu kaznu zatvora.
Smrt Ratka Mladića zato ne predstavlja kraj priče. Njegova smrt ne umanjuje odgovornost za počinjene zločine, niti može promijeniti sudski utvrđene činjenice.
Naprotiv, njegovo ime ostat će trajno zapisano u međunarodnoj historiji kao ime jednog od najtežih ratnih zločinaca svijeta s kraja dvadesetog stoljeća – čovjeka čija je komandna i individualna odgovornost za najteže zločine pravosnažno utvrđena”, ističe se u saopštenju.
Iz udruženja napominju da uz Mladića treba govoriti i o političkom sistemu koji ga je stvorio, podržavao i štitio. Navode i da ga Beograd nije samo posmatrao kao nekakvog usamljenog bjegunca.
“Ratko Mladić bio je proizvod vojne, političke i institucionalne strukture koja mu je omogućila da godinama djeluje, a nakon rata i da dugo izbjegava pravdu. Na kraju je upravo u Srbiji uhapšen 2011. i izručen Haškom tribunalu”, potcrtavaju iz udruženja.
Dalje dodaju da u postupku pred Međunarodnim sudom pravde u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore, Sud nije utvrdio da je Srbija neposredno odgovorna za počinjenje genocida, ali jeste utvrdio njenu odgovornost za kršenje obaveze da genocid spriječi i kazni njegove počinioce, uključujući i neizručenje Ratka Mladića Haškom tribunalu.
“Zato historija ne smije stati na Mladiću kao pojedincu. Mora postaviti pitanje odgovornosti struktura koje su ga podržavale, štitile i omogućavale mu da godinama izbjegava pravdu.
I zato danas, kada je Ratko Mladić mrtav, ne treba govoriti o njegovom naslijeđu kao o vojnom ili nacionalnom naslijeđu. Njegovo naslijeđe jesu žrtve, masovne grobnice, logori, protjerani ljudi, razoreni životi i presude međunarodnih sudova.
Vrijeme ne mijenja karakter zločina. Smrt počinioca ne mijenja sudsku presudu. A historija, ma koliko je neki pokušavali prekrajati, neće izbrisati ni Srebrenicu, ni Sarajevo, ni hiljade drugih mjesta stradanja.
Dužnost naše generacije nije da mrtvima daje posljednju riječ. Naša je dužnost da posljednju riječ daju žrtve – njihovo dostojanstvo, njihovo pravo na istinu i pravo budućih generacija da znaju šta se dogodilo.
Ratko Mladić je umro. Zločini za koje je osuđen nisu umrli s njim. Sjećanje na žrtve mora nadživjeti i njega i svaku politiku koja je pokušavala opravdati ili relativizirati ono što su međunarodni sudovi utvrdili kao činjenice”, poručili su iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa”.
Kako svjetski mediji pišu o Ratku Mladiću nakon njegove smrti: “Vojno lice brutalnog trija”, decenije proveo u bjekstvu
Ratni general bosnaskohercegovačkih Srba, Ratk Mladić, koji je služio doživotnu kaznu zatvora za genocide u ratu u BiH od 1992. do 1995., umro je u 85. godini života u pritvorskoj jedinici u Hagu, a vijest je odjeknula u domaćoj i svjetskoj javnosti.
Osim The New York Timesa, koji je među prvim internacionalnim medijima objavio ovu vijest, nazvavši Mladića ‘kasapinom Bosne’, vijest su prenijeli i drugi mediji.
CNN podsjeća da je Mladić orkestrirao masakr u Srebrenici i opsadu Sarajeva tokom rata, te da je pred Haškim tribunalom osuđen 2017. godine za planiranje kampanje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva BiH početkom 1990-ih.
Sud Ujedinjenih nacija proglasio ga je krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti, progon, istrebljenje, ubistvo, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje talaca.
The Jerusalem post u svom izvještaju navodida se radi o “jednoj od najozloglašenijih ličnosti rata u BiH”. Podsjećaju i da u pritvorskom centru boravi od hapšenja od 2011. godine, a da je posljednjih nekoliko godina bio lošeg zdravstvenog stanja.
Britanski The Independent navodi da su se masakri za koje je osuđen dogodili u julu 1995. godine kada su Mladićeve trupe “zarobile hiljade nenaoružanih muslimanskih muškaraca i dječaka u gradu Srebrenici, postrojile ih, vezale im ruke na leđima i strijeljale”, a “žene i djevojčice su sistematski silovane”.
“Posmrtni ostaci preminulih su potom buldožerima sahranjeni u masovne grobnice, koje su kasnije iskopane i odvezene kako bi se sakrili razmjeri ubistava”, podsjeća britanski medij.
“Brutalni trio”
Nacionalni servis Irske, RTE, navodi i podatak da je Mladić, “koji je proveo deceniju u bjekstvu prije hapšenja 2011. godine, bio vojno lice brutalnog trija kojeg su s političke strane predvodili bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević i bivši lider bh. Srba Radovan Karadžić”.
France24 piše, podsjećajući na Mladićev boravak u zatvorskoj jedinici, da je osuđenik posljednjih mjeseci pretrpio nekoliko moždanih udara, služeći doživotnu kaznu u Hagu za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti nakon što je nadgledao masakr u Srebrenici, najgori čin krvoprolića u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Cristiane Amanpour o Ratku Mladiću: “Jedan od najbrutalnijih ubica na svijetu, konačno je mrtav!”
Ratna reporterka Christiane Amanpour oglasila se povodom smrti bivšeg generala bh. Srba i haškog osuđenika za genocid Ratka Mladića, poručivši da je “jedan od najbrutalnijih ubica na svijetu konačno mrtav“.
Amanpour je navela da je Mladić, koji je imao 84 godine, “živio mnogo duže nego što je to dozvolio desetini hiljada svojih žrtava”.
Posebno je istakla zločine počinjene u Srebrenici.
“Više od 7000 muslimanskih muškaraca i dječaka koje je poklao u Srebrenici bit će njegova trajna sramota”, napisala je Amanpour.
Podsjetila je da je Mladiću suđeno pred Međunarodnim haškim tribunalom, te da je proglašen krivim za, kako je navela, njegove “enormne zločine genocida“.
Amanpour je istakla i ulogu novinara koji su tokom devedesetih godina izvještavali o ratu u Bosni i Hercegovini.
“Ponosna sam na rad koji smo mi novinari obavili 90-ih godina kako bismo dokumentirali njegove zločine protiv čovječnosti, kako bismo ga konačno pozvali na odgovornost”, poručila je Amanpour.
Agencije
