Umjetna inteligencija može analizirati podatke u kratkom vremenskom periodu koji bi inženjer u automobilskoj industriji proučavao danima ili sedmicama. Kada njegov prijedlog ne odgovara procjeni iskusnog stručnjaka, ponovo se provjerava kako je model došao do zaključka i kako je čovjek došao do njega.
Orhan Rokša, menadžer programa za digitalnu transformaciju, IT i AI strategiju u Audiju u Ingolstadtu, smatra da AI nema posljednju riječ.
Rokša je odrastao u poslijeratnom Mostaru, a nakon UWC-a (United World College u Mostaru) školovao se u Sjedinjenim Američkim Državama. Uoči Samita Kiss the Future AI, koji će se održati 15. i 16. oktobra u Sarajevu, govorio je o tome kako je stigao od Mostara do Ingolstadta, kako AI rješenje prelazi iz prototipa u svakodnevnu upotrebu, i zašto evropske fabrike, bez obzira na kinesku i kinesku proizvodnju, još uvijek nisu otpisane.
Iz poslijeratnog Mostara došli ste do pozicije u Audiju u Ingolstadtu. Šta je bilo ključno na tom putu i šta biste rekli mladim inženjerima i IT profesionalcima iz BiH koji žele izgraditi međunarodnu karijeru?
Moje putovanje sigurno nije počelo u okolnostima koje bi neko opisao kao idealne za izgradnju globalne karijere. Odrastao sam u poslijeratnom Mostaru, u vrijeme kada se obrazovni sistem još uvijek obnavljao i kada su uslovi za obrazovanje često bili daleko od idealnih. Mnogo sam zahvalan svojim roditeljima, koji su me naučili da se ne trebamo fokusirati na ono što nam nedostaje, već na ono što možemo učiniti s onim što imamo.
Kroz obrazovanje i profesionalni život shvatio sam da se uspješni ljudi najčešće razlikuju po tri osobine: proaktivnost, istrajnost i spremnost da pomognu drugima.
Mnogi znaju prepoznati problem, ali znatno je manje onih koji će preuzeti inicijativu i pokušati pronaći rješenje. Još je manje onih koji će nastaviti nakon prvog neuspjeha, odbijanja ili zatvorenih vrata. Početna tačka svakako utiče na naš put, ali ne mora određivati koliko daleko možemo ići.
U AI sektoru, ovo je posebno važno. Tehnologija se mijenja tako brzo da nije samo ono što danas znamo ključno, već i koliko brzo možemo učiti, prilagođavati se i pretvoriti svoje znanje u rješenja za stvarne probleme. Mladi ne moraju čekati savršenu poziciju ili nečiju dozvolu da bi započeli. Danas mogu kreirati vlastite projekte, eksperimentisati, pokazivati rezultate i učiti kako povezati tehničko znanje sa potrebama ljudi i kompanija. Globalna karijera često ne počinje velikom prilikom, već malim problemom koji smo odlučili ozbiljno riješiti.
Treća osobina o kojoj se možda najmanje govori je spremnost da se pomogne drugima. Karijera se ne gradi samo diplomama, pozicijama i tehničkim znanjem, već i samopouzdanjem. Ljudi pamte one koji su bili spremni podijeliti znanje, pomoći timu ili otvoriti vrata nekome. S vremenom, takvi odnosi postaju jednako važni kao i sama stručnost.
Danas sam jedina osoba u svom timu koja nije rođena u Njemačkoj. Put do pozicije na kojoj sam danas nije bio lak, ali mi je pokazao da mjesto rođenja, ime, naglasak ili početne okolnosti ne moraju određivati profesionalni doseg.
Zato želim poručiti mladim inženjerima i IT stručnjacima da ne pokušavaju biti samo dobri izvršioci zadataka. Neka budu ljudi koji uočavaju probleme, predlažu rješenja, stalno uče i pomažu ljudima oko sebe da budu bolji. U globalnom IT i AI sektoru, na kraju, najviše se cijeni ono što možete pokazati: koji ste problem identificirali, kako ste ga riješili i koju vrijednost ste stvorili svojim znanjem.
Kineski proizvođači poput BYD-a značajno su skratili razvojne cikluse novih modela. Kako Audi koristi AI da odgovori na ovaj tempo, a da pritom ne ugrozi kvalitet i sigurnost po kojima je poznat?
U automobilskoj industriji mnogo vremena se troši na obradu velikih količina podataka, ponavljajuće analize, upoređivanje dokumentacije i rano otkrivanje mogućih odstupanja. AI može ubrzati upravo ove dijelove procesa, omogućiti ranije prepoznavanje potencijalnih problema i dati inženjerima više vremena da se posvete odlukama koje zahtijevaju njihovo iskustvo i stručnu procjenu. Ono što se može automatizirati su pojedinačni koraci, ali ne i odgovornost za konačni rezultat.
Važno je naglasiti da se veća brzina ne postiže samo primjenom AI-a. Ona proizlazi iz kombinacije jasnih prioriteta, kvalitetnih podataka, efikasne saradnje između timova, ponovne upotrebe već razvijenih rješenja i oslanjanja na snažne tehnološke partnere. AI je važan akcelerator ovih promjena, ali nije zamjena za kvalitetan razvojni proces ili inženjersku stručnost. Njegova uloga je da pomogne u postizanju kvalitetnih rezultata na efikasniji način.
Audi već javno demonstrira kako se AI koristi za poboljšanje efikasnosti procesa i podršku kontroli kvaliteta. Cilj nije razvijati se brže po svaku cijenu, već eliminisati aktivnosti koje ne doprinose kvalitetu, ranije prepoznati potencijalne greške i omogućiti stručnjacima da se fokusiraju na zadatke u kojima njihovo iskustvo donosi najveću vrijednost. Na ovaj način moguće je kombinovati nove tehnologije sa visokim standardima kvaliteta i sigurnosti, koji su osnova povjerenja u brend.
Sve je češće čuti da primjena AI više nije samo pitanje inovacija, već i buduće konkurentnosti fabrika. Koliko je ozbiljna situacija u Evropi za fabrike koje zaostaju u digitalnoj transformaciji?
Ne bih rekao da će sama odluka o implementaciji AI-a odrediti sudbinu svake fabrike. Sposobnost postrojenja da digitalizuje svoje procese i efikasno koristi podatke sigurno će biti jedan od važnih faktora njegove buduće konkurentnosti, ali ne i jedini.
Transformacija fabrike nije samo uvođenje nekoliko AI alata. Potrebni su kvalitetni i dostupni podaci, povezana proizvodna oprema, odgovarajuća infrastruktura, sigurni sistemi i novi načini rada. Prije svega, potrebni su ljudi koji razumiju kako koristiti nove tehnologije i kako ih primijeniti u svakodnevnom poslovanju.
Iz mog iskustva u Audiju, vidim da evropske fabrike i dalje imaju ogromnu prednost u znanju svojih stručnjaka, kvalitetu proizvodnje i decenijama industrijskog iskustva. AI ne mora zamijeniti ovo znanje. Njegova najveća vrijednost je što pomaže u boljem korištenju postojećeg znanja, bržem i efikasnijem prenosu kroz organizaciju.
Situaciju u Evropi vidim kao ozbiljan izazov, ali ne kao nešto što je unaprijed izgubljeno. Gubitak konkurentnosti nije neizbježan, ali odgađanje transformacije ima svoju cijenu. Fabrike koje uspiju spojiti svoje industrijsko iskustvo s podacima, automatizacijom i bržim donošenjem odluka imat će dobre šanse da ostanu konkurentne u budućnosti. Oni koji digitalnu transformaciju vide kao prolazni trend sve teže će pratiti tempo globalne konkurencije.
Njemačka automobilska industrija se decenijama oslanja na inženjersko iskustvo. Šta se dešava kada AI predloži rješenje koje je u suprotnosti s procjenom iskusnog inženjera? Ko na kraju ima posljednju riječ?
Kratak odgovor je da AI nema posljednju riječ. Oduvijek sam AI smatrao veoma naprednim analitičkim asistentom. Može pretraživati, povezati i analizirati toliko podataka u kratkom vremenu da bi osobi trebalo danima ili sedmicama da obavi isti posao. Može prepoznati obrasce koje inženjer možda ne primijeti odmah i predložiti određenu optimizaciju na osnovu njih. Ali preporuka AI nije konačna odluka.
AI ne mora znati sav kontekst koji iskusni inženjer uzima u obzir, niti može preuzeti odgovornost za posljedice donesene odluke. Zato ne vidim razliku između algoritma i inženjera kao situaciju u kojoj jedan automatski mora biti u pravu. Ovo je signal da podaci, pretpostavke na kojima model radi i inženjerovo razmišljanje trebaju biti dodatno provjereni. Moguće je da je AI otkrio nešto novo, ali jednako je moguće da modelu nedostaje važan dio konteksta.
U javno objavljenim principima, Audi je jasno definisao da su AI sistemi podložni ljudskom nadzoru i odgovornosti. Posebno kada su u pitanju odluke koje utiču na kvalitet i sigurnost, konačna riječ i odgovornost ostaju na stručnjaku ili odgovornom timu. AI može ubrzati put do odluke, ali ne može preuzeti odgovornost za njene posljedice.
Šta želite prenijeti publici u Sarajevu iz svog direktnog iskustva u Audiju? Koja lekcija bi mogla biti posebno korisna za lokalne kompanije, inženjere i lidere?
Najvažnija lekcija koju donosim na AI Samit jeste da uspješna transformacija AI ne počinje izborom tehnologije, već jasnim razumijevanjem problema koji želimo riješiti. Možemo napraviti tehnički impresivno AI rješenje, ali ako nije povezano sa stvarnim poslovnim procesom, ako nije jasno ko je odgovoran za njegovu implementaciju i ako ne donosi mjerljivu vrijednost, biće teško da zaživi izvan prezentacije ili pilot projekta.
Iz iskustva rada u velikom i složenom sistemu poput Audija, naučio sam da je tehnologija samo jedan dio uspjeha. Podjednako su važni kvalitet podataka, saradnja različitih odjela, povjerenje korisnika i spremnost organizacije da promijeni način na koji funkcioniše. Pravljenje prototipa često je lakši dio posla. Pravi izazov je pretvoriti ga u pouzdano rješenje koje ljudi koriste svakodnevno i koje dugoročno stvara vrijednost. Na samitu želim iz prve ruke govoriti o razlici između AI demonstracije koja izgleda impresivno i AI rješenja koje zaista funkcioniše u stvarnom poslovnom okruženju.
Pored profesionalnog dijela, želim posvetiti dio govora ličnim iskustvima i lekcijama koje bi mogle biti korisne mladima koji tek grade svoj put u ovoj oblasti.
Zašto je, po vašem mišljenju, Kiss the Future važan za biznismene i IT stručnjake u BiH?
Sretan sam što se takav samit, koji po sadržaju i ambiciji prati standarde sličnih međunarodnih događaja na kojima sam imao priliku prisustvovati, organizuje u Bosni i Hercegovini. Važno je da Sarajevo nije samo mjesto iz kojeg pratimo globalne tehnološke promjene, već i mjesto gdje se o njima raspravlja, razmjenjuju iskustva i stvaraju nove ideje i saradnje.
Za poslovne ljude, ovo je prilika da sagledaju AI kroz vrlo specifična poslovna pitanja: gdje može unaprijediti procese, smanjiti troškove, povećati efikasnost ili otvoriti prostor za nove proizvode i usluge. IT stručnjaci, s druge strane, takav samit pruža priliku da se čuju iskustva iz stvarnih projekata i velikih sistema, upoznaju različiti pristupi i uspostave kontakti koji kasnije mogu prerasti u saradnju.
Međutim, najveću vrijednost vidim u činjenici da Kiss the Future povezuje poslovni i tehnološki svijet na jednom mjestu. U Bosni i Hercegovini imamo kvalitetne stručnjake i dobre ideje, ali često nam nedostaje prostor gdje tehnološko znanje zadovoljava specifične poslovne potrebe. Želio bih da rezultati takvih sastanaka budu ne samo zanimljivi razgovori, već i konkretni projekti, partnerstva i nove prilike.
Orhan Rokša je jedan od govornika na trećem samitu Kiss the Future AI, koji će se održati 15. i 16. oktobra na šest pozornica u Narodnom teatru, Bosanskom kulturnom centru i Omladinskom teatru u Sarajevu. Ulaznice za sve programe Samita dostupne su putem Entrio platforme, a kompletan dnevni red i
spisak govornika možete pronaći na kissthefuture.ai.
