Od 5. septembra, Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo otvara svoja vrata posjetiocima, predstavljajući stalnu izložbu kroz tri galerijske jedinice – Hanikah Gazija Husrev-bega, medresu Kuršumlija i biblioteku Gazi Husrev-bega.
Muzej, koji je osnovala Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, prikuplja, čuva, istražuje i predstavlja islamsko kulturno naslijeđe, s posebnim naglaskom na autentično bošnjačko iskustvo islama oblikovano kroz stoljeća života na evropskom tlu.
Ideja o osnivanju Muzeja datira iz perioda između dva svjetska rata, a u posljednjim godinama rad na njenoj realizaciji je intenziviran. Osnivanju muzeja prethodile su godine profesionalnog i istraživačkog rada, kao i realizacija naučno-istraživačkog projekta i multimedijalne izložbe “Pod nebom čiste vjere – islam i Evropa u iskustvu Bosne”, koja je predstavljena u Sarajevu, Zagrebu i Strasbourgu.
Direktor muzeja, Amir Sakić, govorio je o pripremama za početak radova, aktivnostima provedenim u protekle dvije godine i organizacionim aspektima otvaranja.
“Otvaramo vrata muzeja koji je rezultat dugogodišnje želje unutar Islamske zajednice i bošnjačke akademske zajednice da se u Bosni i Hercegovini uspostavi muzej poput ovog, koji bi autentično predstavio ono što je najvažnije u našoj islamskoj tradiciji, kulturi i naslijeđu,” rekao je Sakić.
Sakić je naglasio da se stalna izložba u velikoj mjeri oslanja na rezultate naučno-istraživačkog projekta “Pod nebom jasne vjere: islam i Evropa u iskustvu Bosne”, realizovanog u saradnji sa brojnim istraživačima i kulturnim institucijama iz Bosne i Hercegovine i regiona.
– Sljedeći korak bio je priprema stalne izložbe i sada je pred nama. Biće otvorena za javnost u petak – rekao je.
Odluka Islamske zajednice da osnuje Muzej dio je napora za sistematsko očuvanje, istraživanje i predstavljanje islamskog kulturnog i umjetničkog naslijeđa javnosti. Dževad Hodžić, direktor Direkcije za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, govorio je o razlozima osnivanja Muzeja i njegovom institucionalnom značaju.
– Realizovali smo projekat koji je predstavljao ideju, san i napor koji je trajao skoro 100 godina – rekao je Hodžić, prisjećajući se da su ideju o osnivanju Islamskog muzeja 1935. godine pokrenuli Hamdija Kreševljaković i Mehmed Handžić.
Naveo je da su ovu ideju kasnije zagovarali i drugi važni bosanski intelektualci, uključujući Aliju Bejtića i prof. Ismeta Bušatlića, koji su dali veliki doprinos prikupljanju artefakata i istraživanju islamske tradicije, kulture i umjetnosti.
Hodžić je naglasio da otvaranje muzeja nije samo značajan događaj za islamsku zajednicu.
– Predajemo Gradu Sarajevu, bosansko-hercegovinskom društvu, domaćoj i međunarodnoj javnosti važnu instituciju koja će imati obrazovnu, promotivnu i naučno-istraživačku misiju – rekao je.
Stalna muzejska izložba je zamišljena kao jedinstvena cjelina raspoređena u tri galerije – hanikah Gazi Husrev-bega, medresu Kuršumlija i biblioteku Gazi Husrev-bega. Hanikah i Kuršumlija medrese imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, pa su historijski prostori u kojima Muzej djeluje istovremeno sastavni dio muzejske priče.
Članica kustoskog tima, Aida Abadžić-Hodžić, predstavila je muzeološki koncept izložbe i njenu povezanost sa ranijim projektom “Pod nebom jasne vjere – islam i Evropa u iskustvu Bosne”. Tematske jedinice nisu zasnovane samo na vrsti predmeta, već ih povezuju sa njihovom svrhom, značenjem i širim društvenim, kulturnim i duhovnim kontekstom.
– Kroz mnoge godine saradnje sa velikim timom istraživača, posjetili smo brojne muzeje, galerije, institute, biblioteke i privatne kolekcije. Istraživačka fondacija i početni fondovi koji su proizašli iz tog istraživanja omogućili su osnove za otvaranje muzeja – rekao je Abadžić Hodžić.
Naglasila je da se prva stalna izložba uglavnom oslanja na predmete koji su već bili u posjedu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ali koji ranije nisu uvijek bili dostupni javnosti.
Posebnost muzeja, kako je istakla, jeste da je to jedina institucija u ovom dijelu Evrope koja je u potpunosti konceptualno posvećena islamskoj kulturi i umjetnosti.
– Djela predstavljamo u prostorima gdje je ova kultura živjela i nastala – u medresi, hanikahu i biblioteci. Oni potvrđuju važnost islamske kulture u duhovnosti, umjetnosti, kulturi i nauci – rekla je.
Kroz stalnu izložbu predstavljena je islamska umjetnost, arhitektura, duhovnost, obrazovanje, zanatstvo, kultura knjiga, svakodnevni život i susreti različitih tradicija. Izložbe su nosioci priča, uspomena i iskustava. Oni otvaraju prostor za razumijevanje načina na koje se islam živio, oblikovao i izražavao kroz stoljeća.
U hanikahu Gazi Husrev-bega nalazi se izložba “Ljepota u vjeri i vjera u ljepotu”, koja govori o različitim aspektima islamskog iskustva kroz teme duhovnosti, sufijske tradicije, odnosa s prirodom i vodom, raznolikosti i susreta kultura.
Medresa Kuršumlija je domaćin izložbe “Život, prostor i trajanje”, koja polaže od ličnosti i vizije Gazija Husrev-bega i kroz zanatstvo, tekstilno naslijeđe i kulturu života predstavlja različite aspekte života i naslijeđa. Dio okruženja je i moderno VR iskustvo Velagićevine u Blagaju.
U galeriji biblioteke Gazi Husrev-beg, izložba “Ljubav prema knjigama” vodi kroz istoriju pismenosti, obrazovanja i kulturne produkcije, od prvih rukopisa do savremenih institucija koje čuvaju i prenose tradiciju znanja.
Kustosica muzeja, Selma Pandžić, govorila je o odabranim artefaktima i najvažnijim segmentima stalne postavke.
– Izložbe se ne zasnivaju na pukoj podjelu inventara predmeta, već su oblikovane kao narativne jedinice na osnovu njihove izvorne svrhe, načina upotrebe i značenja koja su imale u različitim društvenim, kulturnim i duhovnim kontekstima – rekao je Pandžić.
Hanikah je dom izložbe “Ljepota u vjeri, vjera u ljepotu”, koja kroz šest tematskih jedinica predstavlja duhovnost, sufijsku tradiciju, koncept ljepote, odnos prema prirodi i različite oblike umjetničkog izraza. Među najvažnijim eksponatima je poklon iz Banja Luke, autentična molitvena prostirka iz Bosne i Hercegovine, prvi put spomenuta 1690. godine.
Izložba “Život, prostor i trajanje” u medresi Kuršumlija zasnovana je na ličnosti i vakufu Gazi Husrev-bega, i uključuje zanatstvo, tekstilno naslijeđe, kulturu života i druge segmente svakodnevnog života. Posebno mjesto zauzima ćebe sa groba Muhammeda (mir s njim), koje je osmanski sultan Abdulaziz poklonio muslimanima Bosne i Hercegovine.
Treća izložba, “Ljubav prema knjigama”, nalazi se u biblioteci Gazi Husrev-beg i prati razvoj pismenosti i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, od rukopisnog naslijeđa, maktaba i medresa do savremenih obrazovnih institucija.
– Jedan od najvažnijih eksponata je rukopis Ghazalijevog djela “Ihja ulumid-din”, najstarije knjige u biblioteci Gazija Husrev-bega, prepisane 1106. godine, pet godina prije autorove smrti – rekao je Pandžić.
Muzej učestvuje u procesu zaštite i očuvanja predmeta i dobara kulturne baštine u vlasništvu Islamske zajednice, uključujući nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine. Unutar muzeja postoji i naučno-istraživački odjel koji se bavi istraživanjem i dokumentacijom islamskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.
Otvaranjem Muzeja islamske kulture i umjetnosti Sarajevo, jedinstvene institucije ovog tipa u jugoistočnoj Evropi, javnost ima priliku upoznati autentično islamsko kulturno naslijeđe. Kroz svoju izložbu, Muzej predstavlja ovo naslijeđe kao živu, dinamičnu i historijski ukorijenjenu tradiciju, naglašavajući njen kontinuitet, raznolikost i mjesto u evropskom kulturnom kontekstu.
Muzej islamske kulture i umjetnosti Sarajevo otvoriće svoja vrata posjetiocima 5. septembra 2026. godine.
MINA
