BiH dijaspora

RIJEKA: PREDSTAVLJANJE KNJIGE „DESETA VRATA PAKLA“ AUTORA REZAKA HUKANOVIĆA

Knjiga će biti predstavljena u četvrtak, 4. aprial sa početkom u 19 sati, Islamski centar – RIJEKA. 

KNJIGA GOVORI O ZLOČINIMA POČINJENIM U  LOGORIMA SMRTI OMARSKA I MANJAČA  1992.

Rezak Hukanović je do sada objavio sedam knjiga, šest zbirki pjesama i ovaj roman. Najpoznatija je knjiga DESETA VRATA PAKLA, autobiografski roman koji govori o dogadjajima u Omarskoj i Manjači, dva najpoznatija srpska logora u kojima je i sam autor bio zatočen šest mjeseci. Prva dva mjeseca u logoru Omarska sa njim je bio i njegov šensnaestogodišnji sin, koji je kasnije pušten kući. Ovo je priča o logorima smrti, u kojima je bilo zatočeno na tisuće nesrba, izloženih najstravičnijim psihičkim i fizičkim torturama. Samo u logoru Omarska, pravoj fabrici smrti, ubijeno je preko hiljadu logoraša, medju kojima je bilo djece, žena ali i staraca, nekih starijih i od 80 godina. Autor otvoreno govori o zločinima i zločincima, navodeći njihova imena i prezimena. Sam je bio svjedok tri puta pred Medjunarodnim sudom u Hagu ali i pred Sudom BiH i suočavao se oči u oči sa zločincima. I knjiga DESETA VRATA PAKLA je bila važan svjedok pred Medjunarodnim sudom u Hagu. U romanu se autor vodio isključivo činjenicama i zbog toga ni jedan podatak naveden u romanu o činjenim zločinima u ovim logorima nije nikada do sada negiran. „Istina je jedina zamjenica koja nema množinu jer ne postoje dvije istine“, poručuje autor.

„Ova knjiga je tek mali spomenik svim stradalnicima logora smrti, sačinjen od najtvrdjeg mermera i usadjen u moje srce“, poručuje autor.

Izdavač na bosanskom jeziku je Buybook (Bajbuk) Sarajevo i do sada je štampan u 6 izdanja. Za hrvatsko tržište izdavač je Buybook Zagreb. Roman je preveden na norveški, njemački, turski i engleski jezik. Interesantno je napomenuti da je roman prvo objavljen na norveškom jeziku. Roman je samo u Americi  i Velikoj Britaniji doživio 3 izdanja. Predgovor za ovaj roman pisao je nobelovac Eli Wiesel, borac za ljudska prava, koji je i sam bio logoraš u Drugom svjetskom ratu. Postoje ponude za ekranizaciju ovoga romana.

Kao promotor s autorom će nastupiti zasigurno najveći živući pisac BiH, Abdulah Sidran bosanskohercegovački je pjesnik, pisac i scenarist. Rođen je 1944. godine u Sarajevu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju te Filozofski fakultet. Još kao mladić počeo se baviti spisateljskim radom, uređujući omladinske listove i časopise te priređujući razne tribine. Radio je na TV Bosne i Hercegovine sve do rata 1992. godine. Kao književnik javio se šezdesetih godina svojim pjesmama u prozi. Pripadao je generaciji mladih književnika nazvanih “šezdesetosmaši”. Njegove pjesme prevođene su na njemački, talijanski i francuski jezik. Neke njegove poznate pjesme su: “Bivši drugari”, “Bosna”, “Djevojčica iz Ulice Prkosa”, “Hoće li išta o meni znati”, “Mora”, “Planeta Sarajevo”, “Sarajevske priče”, “Zašto tone Venecija” i druge. Zbirke pjesama su mu: “Morija”, “Šahbaza”, “Potukač”, “Kost i meso”, “Sarajevska zbirka”, “Bolesti od duše”, “Sarajevski tabut” i druge. Osim kao pjesnik, Sidran je jako poznat po filmovima za koje je pisao scenarije. Najpoznatiji su “Sjećaš li se Dolly Bell” i “Otac na službenom putu” koje je režirao Emir Kusturica. Za svoje zbirke pjesama Sidran je nagrađen brojnim nagradama, među kojima su Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Zmajeva nagrada i značajna Nagrada slobode francuskog PEN-a. Sidran je bio nagrađivan i za svoja filmska ostvarenja. Također je i redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH.

BHDINFODESK

 

 

Related posts

Sretan Dan bošnjačke dijaspore

Buka intervju: Dijaspora pomažući rodbini u BiH da preživi, i ne zna da održava bh. političare na vlasti

Geteborg: Građani protestirali zbog dodjele nagrade Peteru Handkeu

Editor

Leave a Comment