Mustafa-pašina džamija u selu Kreča kod Goražda ostala je bez svojih vjernika. U selima u okolini nekada je živjelo oko 4.000 osoba, a danas ih nema ni troje da formira džemat i obavi zajednički namaz.
Gorka istina
– Džamija ne radi, bešvakat se ne klanja, ni teravija nije bilo. Ima godinu, možda i više, duša me moja boli, ali istinu treba reći, ma koliko gorka bila, kako se narod odavde raselio pa ovdje nema ni džuma-namaza – kaže imam Hajrudin ef. Suljagić.
Mustafa–pašina džamija je najstarija na području MIZ-a Goražde. Izgradili su je turski vojnici 1554. godine, s ruke na ruku noseći kamen s obližnjih planina. Kada je 1974. godine imenovan za imama, Suljagić je zatekao puna sela.
– Džemat se prostire na oko 40 kvadratnih kilometara i u njemu je tad bilo oko 500 domaćinstava ili 4.000 stanovnika. U školu u Brzači išlo je oko 700 đaka. Sjećam se da su samo iz Kreča u četverorazrednu školu išla 64 učenika. Danas su ova bogata sela haman totalno prazna. U mom džematu trenutno se dimi iz 50-60 dimnjaka iz kuća u kojima su po dvije, a većinom po jedna stara osoba. U selu Kreča sedam mjeseci u godini niko i ne živi – ističe Suljagić.
Loši putevi
Većinu stanovnika otjerala je nebriga na koju su decenijama upozoravali.
– Loši putevi, zimi uglavnom neprohodni jer se snijeg slabo čisti. Zbog posla i kako bi školovali djecu, mladi ljudi su otišli iz ovog kraja – kaže Adil Čalija, predsjednik Džematskog odbora.
Nacionalni spomenik
Prema riječima historičara Eldina Baljevića, Mustafa-pašina džamija je vrijedan objekt koji zaslužuje da bude uvršten na listu nacionalnih spomenika BiH.
– Ne vjerujem da u cijeloj državi imamo 100 objekata iz 16. stoljeća takve vrijednosti. Ako nismo u stanju o takvim objektima voditi računa, onda se bojim da je naša vizija o budućnosti veoma loša. Svaki objekt koji preživi 200 godina je nacionalni spomenik, a ne džamija koja navršava pet stoljeća. To pokazuje odnos vlasti, nadležnih, jer za to plaću primaju. Komisiji za nacionalne spomenike treba prezentirati stanje, dostaviti podatke i ne vidim razloga zašto ne bi bila proglašena nacionalnim spomenikom – ističe Baljević.
A. BAJRAMOVIĆ
