Bosnia Appeal

Bosnia Appeal i BHDINFODESK: Ispunite srca milošću, mirom i radošću!

Svim građanima Bosne i Hercegovine u domovini i dijaspori koji obilježavaju najradosniji hrišćanski blagdan Božić, upućujemo srdačnu čestitku uz želju da praznik provedu u radosnim trenucima familijarnog okupljanja i dijeljenja prazničnog raspoloženja sa najbližim.

Slaveći Božić približite se Bogu i jedni drugima, a ta blizina danas je jako potrebna, s obzirom na to da, uprkos brojnim sredstvima za komunikaciju, ljudi nikada nisu bili toliko podijeljeni, udaljeni, pa čak suprotstavljeni

Čestit i blagoslovljen Božić!

Bosnia Appeal i BHDINFODESK

BOŽIĆ
Božić je jedan od najvažnijih i svakako najradonsniji hrišćanski praznik. Rimo-katolička crkva kao i sve druge crkve koje koriste Gregorijanski kalendar slave Božić 25. decembra. Rođenje Hristovo predstavlja jedna od najradosnijih hrišćanskih praznika, on simbolizuje dolazak Sina Božijeg na Zemlju i pored Uskrsa predstavlja jedna od najvažnijih praznika u hrišćanskoj religiji.Dok katolici, protestanti i dobar deo pravoslavnih vernika slavi 25. decembra. Neke pravoslavne crkve, među kojima je i srpska, Božić slave 13 dana kasnije 7. januara. Ta razlika je nastala u srednjem veku. Krajem 16-tog veka je papa Grgur XIII izvršio kalendarske reforme. Zanimljivo je da je 1923. godine u Carigradu, današnji Istanbul, na Svepravoslavnom saboru prihvaćeno da se 25. decembra slavi Božić. No, neke pravolsavne crkve se i dalje drže julijanskog kalendara.
Božić je blagdan mira. U mnogim krajevima je običaj da se na taj dan ide na tri mise. Prva je polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica, zornica ili mala misa, i obično se na toj misi ide na pričest. Treća misa se zove poldanica ili vela misa. Mlađa čeljad, a posebno djevojke, se za svaku misu presvuku u drugu svečanu haljinu. U kući na stolu treba čitavo vrijeme biti boca s rakijom i košarica sa smokvama, orasima, lješnjacima, bademima, iako svaki kraj obiluje svojim specifičnostima. Ručak je svečan i obilan, a za stolom se treba naći čitava obitelj. Do iza ručka su svi ukućani na okupu, a popodne mlađa čeljad odlazi čestitati prijateljima i znancima. Ako na Božić pad kiša, vjeruje se da će roditi sve što se motikom okopava.
Značajan je i bogati božićni jelovnik. Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, neobično obilje bilo brojem vrsta jela bilo količinom. Osobito su značajna peciva i božićni kruhovi, božićna pečenka, te hladetina. Božić se pretežno svetkuje po tradiciji intimnije, strogo unutar same obitelji. U starijoj tradiciji poznat je polaznik ili položar, prvi posjetitelj koji na Božić uđe u kuću; u nekim krajevima je to na Badnjak, Stjepanje ili Novu godinu, uz kojega je vezano više običaja i vjerovanja. On treba biti zdrav i krepak, jer to kući donosi sreću. Da se kojim slučajem ne bi dogodila “nesreća”, ukućani se obično unaprijed dogovore s nekim kršnim momkom, koji onda “slučajno” prvi uđe u kuću.Gotovo svi običaji vezani uz polaznika imaju isti cilj i smisao da se izazove radost i uopće blagostanje čitavoga doma.
Božićno čestitanje najprije se događalo u kući među članovima obitelji. Zatim je obuhvatilo rođake i prijatelje, a na kraju sve mještane. Čestitanje Božića od kuće do kuće, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje božičnih pjesama, a čestitari, zvani betlehemari ili pastiri, bi primali darove. Vjernost kršćanskoj poruci Božića iskazuje se izrazima božićnog čestitanja: Faljen Isus! Čestit vam bio Bog i Božić i sveto slavno porođenje! uz odgovor: I vaša duša kod Boga bila! Ili: Čestit Božić i porođenje Isusovo! uz odgovor: Čestita ti vira i duša! Lijepa je čestitka: Na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo! s odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kući! Svetkovanje blagdana uključuje božićni odlazak u crkvu na mise, ali i znakove izmirenja između zavađenih unutar roda ili među susjedima. Čestitanje Božića želi povećati radost slavljenja božićnog blagdana. Vjernost običajima može umnožiti tu radost, ali vjernički narod ne zaboravlja da je Isus Krist Svijeta Razveselitelj. Tu radost, osim općeprihvaćene pjesme u zbiru hrvatskih božićnih popijevki Radujte se narodi, izrazito naglašava pjesma iz okolice Šibenika, i to osobitu u pripjevu koji Isusa naziva “radošću, dikom i sladošću”:
Veselmo se ov čas, braćo premila,
jer je Diva noćas Sina rodila.
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš!
Svitlost u jedan čas bi svita svemu
kad Marija rodi u Betlemu,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
Naša slodost, Spasitelju naš!
Pastiri, sad vi stada pustite,
ditiću malom svi skupno hodite,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš.

Related posts

Australija: Uspješno okončan projekat “Ramazanska solidarnost 2019”

Editor

Bosanski islamski kulturni centar Chicago: Povodom Dana zahvalnosti pokrenuta humanitarna akcija

Danska: ”Most-bro” donirao dva šlepera opreme za škole u BiH

Editor

Leave a Comment

Visit us on Facebook