Dopunske škole Govor zemlje moje

Banja Luka: Konferencija “Bosanski jezik i tradicija pismenosti”

U Banjoj Luci danas je počela konferencija “Bosanski jezik i tradicija pismenosti”, treća konferencija o bosanskom jeziku koju su organizovali Kabinet potpredsjednika bh. entiteta RS Ramiza Salkića u saradnji s Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod” Sarajevo i Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu, koja se održava u okviru manifestacije “Dani bošnjačke književnosti”, javlja Anadolu Agency (AA).

“Nama je veoma važno da u kontinuitetu govorimo o bosanskom jeziku ovdje, u Banjoj Luci, upravo na mjestu gdje je izvor negiranja bosanskog jezika i odakle institucionalno kreće i provodi se sistemska diskriminacija nad bošnjačkim učenicima, ali ne samo u školama, u obrazovnom procesu, nego mi imamo sistemsku diskriminaciju kada govorimo o sveopćoj upotrebi službenih jezika i pisama u ovom entitetu”, izjavio je na konferenciji za novinare prije početka konferencije Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske.

Naveo je primjere da se u ustanovama mogu dobiti obrasci uglavnom na ćirilici, a na zahtjev za obrascem na latinici postoje razna obrazloženja kako ih je nestalo i slično, a u nekim slučajevima dešavalo se da u institucijama nagovaraju ljude da se potpisuju ćirilicom.

“To su primjeri koji nas dodatno obavezuju da radimo na afirmaciji bosanskog jezika, jednakih prava i mogućnosti, jednakog tretmana službenih jezika i oba pisma na prostoru ovog entiteta. Ovom konferencijom želimo dodatno skrenuti pažnju bh. javnosti, institucija, intelektualaca, predstavnika međunarodne zajednice na probleme koje imaju bošnjačka djeca na prostoru ovog entiteta u obrazovnom procesu. Mi imamo situacije u kojima se određeni broj roditelja i njihove djece danas bune, na različite načine podižu svoj glas protiv diskriminacije, ali imamo i učenike i roditelje koji trpe i šute, a apsolutno se ne slažu s onim što im nudi sistem”, rekao je Salkić.

Naglasio je da na prostoru ovog entiteta traže jednaka prava, mogućnosti i tretman ustavne odredbe jezik bošnjačkog naroda, jezik srpskog naroda i jezik hrvatskog naroda, odnosno “da ta ustavna odredba bude jednako prihvaćena i jednako provedena nad svim građanima u ovom entitetu, što u ovom trenutku nije slučaj”.

“Bosanski jezik i tradicija pismenosti”/ Foto: (AA)

Sanjin Kodrić, predsjednik BZK “Preporod” Sarajevo, rekao je da bosanski jezik, jedan od tri službena jezika ove zemlje, “nije nikakva novina nego historijska lingvistička činjenica”.

Nismo ovdje da dokazujemo postojanje bosanskog jezika, ne možete dokazivati ono čija je egzistencija više nego evidentna. Mi smo ovdje da afirmiramo bosanski jezik i, prije svega, ukažemo na njegov položaj u školskom sistemu i u društvu u entitetu RS”, rekao je Kodrić.

Dodao je da je uz sam bosanski jezik potrebno afirmirati sadržaje na bosanskom jeziku, odnosno bošnjačku književnost. Uz današnju konferenciju, učesnici su imali priliku da vide izložbu koju je pripremio BZK “Preporod” u vezi s edicijom “Bošnjačka književnost u 100 knjiga”.

Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, rekao je da je jedna od glavnih tema pisana tradicija bosanskog jezika.

“Želimo posebno istaći da je bosanski jezika jedan od rijetkih koji su pisani na više različitih pisama, počevši od bosančice, prije toga glagoljice, zatim arebice te savremene ćirilice i latinice”, kazao je Kalajdžija.

Naglasio je da je zbog toga u Institut pokrenut projekt kroz koji se želi promovirati svijest o jezičkim specifičnostima, jer upravo pet ovih pisama govori o slojevitosti samog bosanskog jezika.

“Naš zadatak treba biti afirmacija pozitivne svijesti o vlastitom jezičkom identitetu, bez utjecaja neke druge zajednice na to kako će se neki jezik u određenoj društvenoj zajednici koristiti, kako će se imenovati standardizirati i kakva će biti njegova službena upotreba. To je, mislimo, budućnost ove države: da razvijamo jezičku demokraciju, da na cijelom prostoru BiH službeni status imaju i bosanski, i srpski, i hrvatski jezik jednako”, istaknuo je Kalajdžija.

Akademik Dževad Jahić rekao je da je pitanje jezika pitanje identiteta, da je to nerazdvojivo, a da sve društvene anomalije i procesi, koji se na površinskom sloju ogledaju kao procesi osporavanja ili negiranja nečega što je historijski fakt, ne spadaju u uži predmet nauke, ali su stvarnost.

“Bosanski jezik se razvija u sklopu nauke o bosanskom jeziku, taj razvoj ima svoju putanju u zadnjih 25 godina. On je pojačan i ima više rezultata, ali osnovna teza ovog skupa, odnosno mog izlaganja, jeste da taj bosanski jezika ima svoju književnost, da nema jezika bez književnosti, da se on u svim svojim finesama relizira upravo kroz književna djela, kroz ono što nazivamo bošnjačkom književnošću, ali i djelom kroz ono što nazivamo bosanskohercegovačkom književnošću”, rekao je Jahić.

Dodao je da je potrebno da se učine napori kako bi se, vraćanjem bosanskog jezika u škole, istovremeno vraćali sadržaji književnosti na tom jeziku.

“Mi smo u zadnjih deceniju ili dvije isuviše govorili o jeziku kao konstrukciji, pojavi, o njegovom nazivu, a u školi zanemarujemo ono što je osnovni stub, a to je književni sadržaji koji čuvaju jezik od svih pokušaja, nasrtaja, neznanja, našega balkanskog osporavanja nečega što je naša vlastita vrijednost”, kazao je Jahić.

(AA)

Related posts

Austrija: Mogu li studenti iz BiH ponovo očekivati besplatno školovanje?

BHD Info Desk Administrator

Zašto za njih nema mjesta u zemlji u kojoj su rođeni: Samir Beharić stažira u Kongresu SAD-a

HARIS BEGOVIĆ: OD BOLNE RANE SREBRENICE DO DIPLOME HARVARDA

Editor

Leave a Comment