BOSANSKA KOSTAJNICA – NA RUBU GRANICE I NA RUBU INTERESA DRŽAVE
Razorni zemljotres jačine 6,3 stepeni Rihtera, koji je 29. decembra 2020. godine pogodio područje Petrinje, Gline i Siska u Hrvatskoj, imao je katastrofalne posljedice i za Bosansku Kostajnicu. Taj gradić, smješten na desnoj obali Une, udaljen tek tridesetak kilometara od epicentra potresa, preživljava jednu od najtežih epoha u preko 7,5 stoljeća dugoj i bogatoj historiji. Stambeni objekti su stradali više nego u prethodnim ratovima. Prema dosadašnjim saznanjima preko 600 kuća je oštećeno, a najmanje 45 je potpuno uništeno. Višemilionska šteta, trebat će vremena, biće sanirana, ali ljudske razorene duše teško da ć se zaliječiti. Po hladnim noćima i tmurnim i maglovitim danima Kostajničani su izvan svojih domova; u avlijama, baščama, na ulicama… Od prvog najačeg zemljotresa, pa do danas, bilo ih je još stotinjak različite snage, Kostajničani su u velikom šoku, stalnom stresu, strahu, bez sna… No, više ih od svega toga boli ponašanje države i institucija u Federaciji… Dok su se na Baniju odmah slila sva svita hrvatske Vlasti, od predsjednika, premijera, Vlade, ministara, udruga, zajednica, kolektiva, pojedinaca… dotle u Bosanskoj Kostajnici ni lijepe riječi nema upućene iz vrha Vlasti. Kostajničani, ponajprije Bošnjaci, još jednom su prevareni, izigrani, napušteni… Bosanska krajina kroz migracije, a najsvježiji primjer je Bosanska Kostajnica kroz užas potresa. Primjerice radi, znano je koje je milione primila Državna Vlast i Federacija, ponajprije iz Njemačke, da se omogući povratak u manji entitet izbjeglih i protjeranih u razdoblju ´92-´95, širom dunjaluka. Mogli su od tih para svima napraviti i opremiti nove kuće, te omogućiti im trajnu egzistenciju kroz zapošljavanje.
Grehota bi bilo ne istači i ne pohvaliti one koji su Kostajničanima i Kostajnici pritekli u pomoć čim su čuli za katastrofu koja ju je zadesila. Osim općinskih struktura, kostajničke dijaspore, Civilne zaštite, Merhameta, volontera, Islamske zajednice, “Feniksa” – organizacija mladih, koji su reagirali ekspresno i efikasno, hvale vrijedno je spomenuti gradonačelnike i načelnike općina u Republici Srpskoj, volontere iz Trebinja, Prijedora, Bosanskog Novog, Bosanske Dubice, Fondaciju “Zajedno za mlade” iz Beograda, Općinu Mrkonjić Grad, Vladu RS s donacijom od 300 hiljada KM… Čak i žitelji Hrvatske Kostajnice, pogođeni su također u potresu, pomoć su poslali svojim susjedima, koje razdvaja samo rijeka Una.
“Naša općina je pretrpjela najveće štete od zemljotresa s epicentrom u Petrinji, u odnosu na sve općine u BiH. Stradali su stambeno-poslovnim objekti, Srednjoškolski centar, dvije zgrade Gradske upravi… Trenutno, noću je raseljeno najmanje 30-tak građana Kostajnice. Uglavnom su kod rodbine i prijatelja. Mi smo pripremili i kolektivni centar, ali se Kostajničani radije odlučuju na druge verzije – kaže Nikola Janjetović, načelnik kostajničke općine…
“Nas u Bosanskoj Kostajnici potres je najviše pogodio. Mnoge su kuće uništene, a gotovo svaka oštećena. Dislocirali smo velik broj građana u čijim domovima više nije sigurno živjeti. Zid koji povezuje našu Azizija-džamiju i munaru pukao je, svi sastavni zidovi u džamiji također su popucali. Slična je situacija i sa zgradom Medžlisa, gdje se pukotine mogu vidjeti golim okom na vanjskoj i unutarnjoj strani zgrade” – rekao je Haris ef. Ahmić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u ovom gradu.
Žalosno, sramno i pokvareno je to, što su, prema riječima glavnog imama, Bosansku Kostajnicu posjećivale samo nevladine organizacije i humanitarna udruženja. Tom prilikom dodao je: “Imamo obitelji čije kuće nisu sigurne, prioritet je osigurati im smještaj. Moramo ukloniti objekte koji bi mogli ugroziti živote, a zatim ćemo pomoći ljudima da obnove i izgrade svoje domove. Potrebna nam je hrana, topla odjeća, pokrivači i higijenski proizvodi, građevinski materijal…” – rekao je Ahmić.
Bosanska Kostajnica ponovo je zaboravljena od onih najodgovornijih i onih koje debele pare primaju za svoj nerad. Na čast im!
Ferhat Korajac
