U organizaciji Saveza dopunskih škola Bosne i Hercegovine u dijaspori sa sjedištem u Stuttgartu (Verband bosnisch-herzegowinischer Schulen e.V.) i Udruženja Otkrij bosanski iz Beča, sutra, u subotu, 20. marta 2021. godine, online (zoom aplikacija), u vremenu od 10 do 13 sati, održat će se drugi dio seminara Stručno usavršavanje nastavnika i nastavnica maternjeg jezika (bosanskog jezika) u SR Njemačkoj.
Tema drugog dijela seminara je Bosnistika i bosanski jezik – stanje i perspektive, a predavač će biti prof. dr. Halid Bulić iz Sarajeva (Centar za bosanski, hrvatski i srpski jezik, Filozofski fakultet u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu).
Prvi dio seminara održan je u prošlu subotu, 13. 03. 2021. godine, a u njegovom radu učestvovali su nastavnici/nastavnice iz Hamburga, Meckelfelda, Berlina, Stuttgarta, Frankfurta, Ettlingena, Mannheima, Reutlingena, Heubacha, Sindelfingena, Boblingena, Ulma, Regensburga, Penzberga, Minhena, Holzgerlinga, Tettnanga i Waterlooa (Iowa, SAD), a predavanje o temi Značaj i očuvanje maternjeg jezika u dijaspori održala je profesorica Azra Hodžić-Kadić iz Beča (Sprachzentrum der Universität Wien, Österreichische Akademie der Wissenschaften; Otkrij bosanski – Entdecke Bosnisch – Discover Bosnian (Verein zur Förderung der bosnischen Sprache und Mehrsprachigkeit“).
Izazovi u nastavi bosanskog jezika u dijaspori
Profesorica Azra Hodžić-Kadić je govorila o izazovima predavanja bosanskog jezika u višejezičnom društvu te ulozi prvog i drugog jezika u formiranju policentričnog identiteta. Također je bilo riječi i o studiji koju je sprovela 2015. godine na odsjeku za lingvistiku u Beču. Studija je uključivala i druga 22 maternja jezika u Austriji. Akcenat je bio na tzv. okomitoj višejezičnosti, Code Switchingu, jezičkoj raznolikosti te na jeziku i njegovoj funkciji. Bilo je govora i o atribucionoj teoriji tj. odnosu između manjinskih i većinskih grupa i jezika, jezika i moći, jezicima u kontaktu te simboličkom nasilju. U izlaganju je govorila o očuvanju manjinskih jezika, koji su u svakodnevnoj opasnosti od zanemarivanja, zaboravljanja i gubitka u višejezičnoj zajednici. Profesorica Hodžić-Kadić se osvrnula na tzv. lingvistički genocid, zastupljenost manjinskih jezika u obrazovanju, teoriju deficiteta i bitne elemente za promociju manjinskih (migrantskih) jezika u dijaspori. Najvećim dijelom govorilo se o izazovima u nastavi maternjeg jezika na njemačkom govornom području, tj. o psihološkim i sociološkim faktorima. Neminovno je bilo govoriti i o izazovima na jezičkoj razini u nastavi bosanskog jezika u dijaspori (osvrt je bio na njemačko govorno područje). Profesorica se, također, dotakla bitnih zakonitosti glotodidaktike i njene uloge u poboljšanju nastave drugog jezika i metodičko-didaktičkog pristupa. Na kraju je govorila o udžbenicima i nastavnim materijalima koji bi osigurali kvalitetnu nastavu bosanskog jezika izvan domovine i ujedno je predstavila projekat i udruženje Otkrij bosanski.
Sutra, nakon predavanja profesora Bulića, na pitanja učesnika seminara o svim konkretnim nedoumicama, izazovima i problemima sa kojima se susreću u praksi, u radu sa djecom polaznicima dopunskih škola BiH u SR Njemačkoj odgovarat će profesorica Hodžić-Kadić i profesor Bulić.
Haris Halilović
