Pogledi

Svi koji pišu i provode Memorandume i crtaju nove karte prebrzo su zaboravili 90-te

Iz teksta koji slijedi vidi se kako je počeo raspad Jugolavije, što implicira odgovor na pitanje da li bi sličnim ili još mnogo krvavijim putem došlo do raspada Bosne i Hercegovine?

Agresija na BiH nije počela marta / aprila 1992, kako je ozvaničeno, već s proljeća 1991, što potvrđuje hronologija događaja koju u narednom tekstu predstavljamo.

Agresiju na BiH u svijetu zovu rat. Sve tri strane rat nazivaju drugačije i označavaju njegov početak drugim datumom. Hrvati ga zovu Domovinski rat, a za početak uzimaju 1.10.1991.godine, kada je JNA razorila hrvatsko selo Ravno u Ist. Hercegovini. Srbi ga zovu odbrambeno – otađbinski rat, a za početak uzimaju 1.3.1992.g, sa napadom na svatove u Sarajevu. Bošnjaci rat zovu agresija na BiH, a za početak uzimaju 1.4.1992.godine, kada su srpske paravojne formacije prešle granicu po zapovjesti Jovice Stanišića, šefa srbijanske tajne službe, napale Bijeljinu i izvšile prvi pokolj Bošnjaka, iako su u Bosanskoj Dubici i nekim drugim područjima ratne operacije izvođene već s proljeća 1991.godine. Neki ga zovu Treći balkanski rat ili međunarodni oružani sukob. Sukobljene strane bile su goloruki narod R BiH, samoproglašeni srpski i hrvatski entiteti unutar BiH podržavani iz Srbije i Hrvatske ( Rs- prvobitni naziv Srpska republika BiH i Hrvatska Republika Herceg – Bosna). U vrijeme početka agresije muslimani – Bošnjaci činili su 44%, pravoslavni Srbi 31%, katolički Hrvati 17% bh stanovništva. Rat je završen 14.12.1995.g. Država BiH je podijeljena na FBiH i RS, kojoj je dato 49% teritorija, iako su Srbi činili samo 31% bh stanovništva i bili agresori.

U svim zvaničnim dokumentima se navodi da je agresija na BiH izvršena 1992. i trajala do zaključenja Dejtonskog mira 1995. godine, što je netačno. U BiH su pripremane i izvođene ratne operacije već s proljeća 1991.g. Na teritoriji BiH su organizovani i sa teritorija BiH izvođeni napadi na Hrvatsku. To dokazuju događaji u Bosanskoj Dubici (u kojoj su septembra i oktobra srušeni mostovi prema Hrvatskoj), Prijedoru, Kostajnici…, a Prijedor, Kostajnica i Bosanska Dubica su bili i sada su dio Bosne i Hercegovine, iako su mnoga imena preimenovana.

DOGAĐAJI KOJI SU PRETHODILI RASPADU JUGOSLAVIJE I RATU

Predratni događaji 1986,1987,1989

24-25.9. 1986. Objavljen tekst “Memorandum SANU”

1987.g. izbila “Afera AgroKomerc”. F. Abdić ubacio veliku količinu nepokrivenih mjenica – upad u platni sistem SFRJ, što je bio povod za Politički obračun s braćom Pozderac – Hamdijom i Hakijom. Hamdija bio potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Savezne komisije za novi Ustav SFRJ. Zalagao se da u novom Ustavu ostanu osnovne odredbe iz ustava 1974.g., što nije odgovaralo Srbiji, pa je Hamdija morao podnijeti ostavku na sve funkcije.

Do kraja 1988.g. JNA se sastojala od 6 Armija, Vojno – pomorske oblasti, RV i PVO i jednog Samostalnog korpusa sa 275.341 vojnika.

Pred “Domovinski rat” JNA raspolagala sa : 489 borbenih aviona, 214 helikoptera, 230 ratnih brodova, 1863 tenkova, 3.760 oklopnih transportera, 19.029 topničkih cijevi, 1.799 protutenkovskih…

28.3.1989. Skupština Srbije ukinula AP Vojvodinu i AP Kosovo, i time srušila Ustav SFRJ iz 1974.g.

17.6.1989. Na Jarunu (Zagreb) utemeljena HDZ, a za predsjednika izabran dr Franjo Tuđman.

28.6.1989.g. Srbi na Gazimestanu proslavili 600- godišnjicu bitke na Kosovu pred 1 milion prisutnih. Milošević zaprijetio oružanim bitkama: “Opet smo u bitkama i pred bitkama!”…

Raspad Jugoslavije bio je neminovan

Raspad SFRJ bio je neminovan. Jugoslaviju su pojeli pohlepa i nacionalizmi – srpski i hrvatski. Milošević je u Srbiji pokrenuo “antibirokratsku revoluciju” prvi “zajahao tigra nacionalizma”. Nacionalisti su srušili stubove, jedan po jedan, na kojima je stajala Jugoslavija. Napuštanje XIV Kongresa SKJ od strane delegacija Slovenije i Hrvatske označilo je kraj SKJ i početak kraja Jugoslavije. Dogodilo se to od 20-22. Januara 1990.g.

Stubovi SFRJ

Stubovi Jugoslavije bili su: 1. Bratstvo – Jedinstvo, 2. JNA, 3. SKJ – Nesvrstanost, 4. Tito. 

Rušenje stubova SFRJ

Stubovi su bili ponos naroda. Prvo se izmakao, srušio, četvrti stub – umro je J. B.Tito. Počeo se klimati i dobro se rasklimao, ali pao tek nakon raspada Prvi stub – Bratstvo- Jedinstvo. Na  XVI kongresu raspao se SKJ i srušio Treći stub, a nesvrstanost se rastopila. Već početkom srpske agresije JNA je promjenila zvijezdu petokraku u kokardu i srušila Drugi stub Jugoslavije.

Predratni događaji 1990

1990.g – Valuta SFRJ: 10.000 dinara postalo 1 dinar. 1USD = 12 dinara

20-23.1.1990.g. Kongres SKJ  u Beogradu napustile Slovenska i Hrvatska delegacija

1.2.1990. Kosovo na ivici rata. Vojska izlazi na ulice.

4.2.1990. “Događanje naroda” u Karlovcu

17.2.1990. U Kninu osnovan SDS. Predsjednik psihijatar Jovan Rašković.

24.2.1990. Prvi sabor HDZ, a 25.2. Osnovana HSP (Hrvatska stranka prava) – predsjednik D. Paraga.

6 -7.5.1990. Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj (od 1938) HDZ 42%, SDP 25% glasova.

14.5.1990. Hrvatskoj oduzeto naoružanje TO i smješteno u skladišta JNA

26.5.1990. U Sarajevu osnovana SDA – pred. Alija Izetbegović.

12.7.1990. U Sarajevu osnovan SDS. Predsjednik Radovan Karadžić.

29.7.1990. Ante Marković na Kozari objavio – Savez reformskih snaga Jugoslavije

18.8.1990. U Skenderiji pred 5.000 ljudi osnovan HDZ BiH.

11.9.1990. Sukob muslimana i Srba u Foči.

28.9.1990. Proglašen novi Ustav Srbije. Ukinute AP Vojvodina i AP Kosovo.

1.10.1990. U Srbu proglašena Srpska autonomija za koju je glasalo 756.549 ljudi.

3.10.1990. U Kninskoj krajini blokiran drumski i željeznički saobraćaj.

19.10.1990. Predsjedništvo SR BiH po naređenju Generalštaba oružanih snaga SFRJ vratilo naoružanje TO u kasarne JNA.

18.11.1990. Prvi slobodni izbori u BiH. Glasove dobile nacionalne stranke: SDA 37,8% (86 poslaničkih mjesta), SDS 26,5% (72 mjesta), HDZ 14,7% (44 mjesta), Reformisani komunisti 6% (20 mjesta), Savez reformskih snaga A. Markovića 5,6% (13 mjesta).

20.12.1990. Izabrani: Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, predsjednik Skupštine Momčilo Krajišnik, a predsjednik Vlade Jure Pelivan

23.12.1990. Slovenija plebiscitom odlučila istupiti iz Jugoslavije.

28.12.1990. Srbija upala u monetarni sistem Jugoslavije i srušila Jedinstvenu finansijsku politiku, zaduživši se kod NB Srbije za 18,2 miljarde (oko 1,4 miljarde USD).

Ratni događaji 1991.

Januar /Februar

5.1. 1991. Policijske postave u Kninu, Obrovcu, Korenici, Dvoru, H.Kostajnici otkazale poslušnost MUP-a RH i ušle u SUP-a Krajine

23.1. 1991. Prvi susret Tuđmana i Miloševića u Beogradu

Mitinzi Srba po Hrvatskoj – Odbacuju Ustav R. Hrvatske ( Knin, Vukovar, B. Manastir, Borovo Selo)

24.2.1991. Nakon XI Kongresa SK BiH prestaje – transformiše se SDP BiH

28.2. 1991.Srpsko nacionalno vijeće usvojilo Rezoluciju o razdruživanju od Hrvatske i ostanak u Jugoslaviji

Mart

1.3.1991. Proglašena Autonomija Ist. Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, sa 135.800 stanovnika

2.3.1991. MUP-a Hrvatske protjeralo srpske extremiste iz Pakraca, a na ulice Pakraca izašla oklopna vozila JNA, ali ih je hrvatska policija povukla

15.3.1991. Nakon demonstracija u Beogradu (9.3.91) vojni vrh JNA zatražio uvođenje vanrednog stanja, od nekih shvaćeno kao Vojni udar, spriječen stavom Bogića Bogičevića

25.3.1991. Sastanak Milošević – Tuđman u Karađorđevu

31.3.1991. Jedinice MUP Hrvatske vratile pod nadzor Plitvice, koje su Srbi zauzeli 28.3. Prva žrtva Josip Jović. Snage JNA zaposjele taj prostor.

1.4. 1991.Vojislav Šešelj prijeti Hrvatima.

12.4.1991. Stvorena jezgra ZNG (Zbora narodne garde)

Maj – Srpski ekstremisti napadaju sela kod Knina, Kruševo…, pucaju po Glini, Petrinji, Pakracu, kod Dubrovnika i Šibenika

12.5. 1991. Referendum tzv. “Krajine” za sjedinjenje sa Srbijom

17.5. 1991. Proveden Referendum za samostalnu Hrvatsku ( glasalo ZA 2.845.521 ili 93,24%)

Jun

6.6.1991. Izetbegović – Gligorov predložili “Zajednicu Jugoslovenskih Republika”

10.6.1991. U Sarajevu pod okriljem SDA osnovano Vijeće nacionalne odbrane muslimanskog naroda sa Patriotskom ligom, kao vojnim krilom

25.6.1991. Sabor uspostavio samostalnu R Hrvatsku

25.6. 1991. Napadnute policijske postave u Glini, Kozibrodu, Tenji

25.6.1991. Srpski pobunjenici blokirali most na Uni i razoružali Policijsku stanicu u Dvoru

27.6.1991. JNA napala Sloveniju. Primirje sklopljeno nakon 5 dana. Poginulo 65 ljudi, ranjeno 330.

28.6.1991. Velika kolona tenkova i transportera Banjalučkog korpusa kreće se prema Kostajnici i Dvoru 

28 – 30.6. 1991. EZ i SAD naredili povlačenje JNA u kasarne. Stjepan Mesić izabran za predsjednika Predsjedništva SFRJ, a samostalnost Slovenije i Hrvatske odgođena za 3 mjeseca.

Jul

3.7.1991. Tenkovi JNA ušli u Baranju i Ist. Slavoniju

5.7.1991. EZ uvela embargo na uvoz oružja u SFRJ

7.7.1991. Brijunskom deklaracijom EZ prihvaćen mirovni plan – Predsjedništvo SFRJ, JNA 

25.7.1991. Vode se borbe oko Struge. Pobunjeni Srbi napali Policijsku postaju u Strugi.

25.7.1991. Topništvo JNA napalo zenge u Erdutu

27.7.1991. Srpske postrojbe napale Sunju

31.7.1991. Po Sporazumu Srba i muslimana (SDA) muslimani se neće miješati u srpsko-hrvatski sukob

August

3.8.1991. Srpske postrojbe okupirale Dalj, Erdut, Glinu, Divušu kod Dvora, te spaljena sela kod Knina, Daruvara

17.8.1991. Banjalučki korpus prešao Savu – Okučani, Stara i Nova Gradiška

19.8.1991 JNA napala Pakrac, a od 25.8 do 30.8. napada Borovo, Otočac, Vukovar

25.8.1991. Ukopava se artiljerija oko Prijedora

30.8.1991. Napadnuta policijska stanica Plitvice

Septembar

5.9. 1991. Dolinom Une vode se velike borbe. Odlučujuća bitka za Hrvatsku Kostajnicu.

Četnici i JNA okupirali: Hrv. Kostajnicu (12.9.), H. Dubicu i Topusko (14.9.), itd,  a 1.9. topništvo napalo Bosanski Brod

1.9.1991. Četnici i JNA napali Dubrovnik, a 4.9. Karlovac

9.9.1991. Mile Martić uhvaćen u Bos. Krupi, ali pušten

14. i 15.9.1991. Osvojene vojarne u Pločama  i zauzeto 230 tenkova, 150 transportera, 400 topova, 180.000 pušaka

16.9.1991. Ratna mornarica JNA blokirala sve luke

16 – 23.9.1991. Borba za Šibenik

19.9.1991. Hrvatski branitelji osvojili vojarnu JNA u Gospiću

20.9.1991. U Hercegovinu ušli Užički korpus i Titogradski korpus popunjeni rezervistima iz Srbije i C. Gore

25.9.1991. Vijeće sigurnosti UN uvelo potpuni embargo

30.9.1991. Albanci se referendumom odlučili za samostalnost Kosova

Oktobar

4- 6.10.1991. Kritični dani odbrane Zadra od JNA i četnika

5.10.1991. Opšti napad srpskih postrojbi

7.10.1991. Raketirani Banski dvori u Hrvatskoj

9.10.1991. Vlada SR BiH izglasala neutralnost. 

Alija rekao – “Ovo nije naš rat, neka ga vode oni koji ga žele.”

13.10.1991. Počela opsada Vukovara, 23.10. zapaljena bolnica

14-15.10.1991. Srpski agresori pokušali razbiti odbranu Novske i N.Gradiške

22.10.1991. JNA promijenila ime u Vojska Jugoslavije (VJ)

29.10.1991. Operacija “Orkan 91” – Banjalučki korpus u Virovitici

Novembar

14-16.11.1991. Hrvatska mornarica porazila Jugoslavensku ratnu mornaricu u splitskom i korčulanskom kanalu

18.11.1991. Prestao otpor Hrvata u Vukovaru

21.11.1991. Srušen Maslenički most

27.11.1991. UN donijele Rezoluciju o upućivanju mirovnih snaga UNPROFOR u Hrvatsku

29.11.1991. Badinterova komisija objavila Raspad Jugoslavije i to potvrdila 7.12.1991.

Decembar

2.12.1991. Ministarsko vijeće EZ okrivilo Srbiju i C. Goru za rat u Hrvatskoj

11.12.1991. Ukrajina priznala Hrvatsku, 14.12. Latvija, a 31.12. Estonija

21.12.1991. Skupštiona srpskog naroda u BiH formirala Srpsku republiku BiH sa zahtjevom 66% bh teritorija. Predsjednik Radovan Karadžić.

Ratni događaji u Bosanskoj Dubici i okruženju

Šta se događalo na području BiH, posebno  u Bosanskoj Dubici i njenom okruženju, argumentirano svjedoče i potvrđuju sljedeći događaji:

Krajem aprila 1991. na skupštini SKD “Prosvjeta”  emisari SDS u hotelu “Una” Bosanski Novi daju instrukcije za “dan D” za brzu likvidaciju nesrpske elite, kioja će se dogoditi u ljeto 1992.

Od 20. Maja 1991.g. iz Banja Luke prema Prijedoru i Bos.Novom voze duge kolone vojnih vozila.

Kroz Bosansku Dubicu se šire glasine da će nas napasti hrvatski MUP, da se trebamo zaštiti i braniti. Neki uz kuće kopaju bunkere. 

Srbima u Hrvatskoj Dubici podijeljeno oružje, iz kojeg povremeno pripucavaju, optužujući za to Hrvate. Naivni dubički muslimani od srpskih dubičkih vlasti traže oružje da se brane od ustaša. Na periferiji Hrvatske Dubice izvršena smotra novoformiranog srpskog odreda.

Jednog od tih dana u dva ujutro stanovništvo obalnog unskog pojasa Bosanske Dubice upozoreno na očekivani napad hrvatskog MUP-a, radi čega su mnogi napustili svoje kuće i potražili sklonište u Prijedoru i Sanskom Mostu, gdje su proveli nekoliko dana. Bila je to, ustvari, proba strategije za etničko čišćenje, koja će samo godinu kasnije biti uspješno provedena ne samo na ovom području. Stanovnici Prijedora i Sanskog Mosta su široka srca ali s čuđenjem prihvatili Dubičane, jer nisu tada mogli naslutiti ni oni ni mi šta nam se uskoro sprema. 

A kratko po tom na spavanju je napadnuto dubičko naselje “Sanjani”, naseljeno pretežno muslimanskim življemi i postalo jedno od prvih u BiH koje je spaljeno i opljačkano, a njegovi mještani potražili utočište u okolnim naseljima Krivdića brdo i Leptihor, a neki se iselili. Krajiška dubička džamija je  minirana i spaljena, a hodža se spasio bijegom kroz kukuruze.  

9. juna 1991. pripadnici četničkih pristojbi, među njima Milenko Janjetović i Jovan Jerinić, napali su naselja Hrvatske Dubice – Baćin, Cerovljane, Predore i pobili više desetina civila.

Za zločine koji su tada i kasnije počinjeni u Hrvatskoj Dubici na Skelištu, Baćinu…(likvidacija 75 civila) Riječki sud je u otsustvu osudio pripadnike SAO “Krajina”  Milenka Janjetovića, Momčila Kovačevića, Veljka i Stevu Radunovića, koji su dobili po 20 godina, a Stevan Doboš, Branko Dmitrović, Slobodan Borojević po 15 godina. Nije poznato da li je iko od osuđenih priveden i pritvoren, jer su izbjegli i žive u inostranstvu.

25. juna 1991. srpski pobunjenici blokirali most između Bos. Novog i Dvora na Uni i  razoružali Policijsku postavu u Dvoru. Na most je postavljena ćirilična tabla SAO “Krajina”.

U pograničnim gradovima prema Hrvatskoj iskopani bunkeri i zaštićeni sa vrećama pijeska. Jedan od njih bio je odmah na prilazu mostu koji povezuje dvije Dubice, preko puta zgrade SDK-a.

26. juna 1991. u Knežici je mobilisana prijedorska XI Kozarska brigada, a štab se smjestio u Vilu “Borik” u Knežici.  Najveći dio boraca brigade su Dubičanci, a pretežan broj rukovodnog kadra je iz Prijedora. Komadant brigade Koprivica Kostadin. Već narednih dana treći bataljon brigade počinje operacije na području Bosanske Kostajnice i Bosanskog Novog, sa artiljerijskim napadima na unski pojas Hrvatske. 

27. juna 1991.g. JNA je napala Sloveniju. Od prvog i drugog bataljona XI Kozarske brigade stacionirane na Knežici formira se kolona podrške i upućuje na banjalučki aerodrom, gdje već spremno čekaju bojni helikopteri da prevezu Kozarčane u rat protiv Slovenije. Od napada se odustaje, jer neki oficiri bojkotuju akciju, vraćaju činove, jer se ne žele boriti protiv slovenske braće. A za pravi razlog odgađanja napada (primirje  sklopljeno samo 5 dana od početka sukoba, kojim je Sloveniji dopušteno da istupi iz Jugoslavije) saznalo se tek kasnije.

Iz Banjalučkog korpusa 28.6.1991. krenula velika kolona tenkova i transportera prema Kostajnici i Bos. Novom, da pomognu “nenaoružanom” srpskom narodu u Dvoru i Kostajnici.

Naoružani incidenti na putu Kostajnica – Bos. Novi – Dvor kod Struge. U šumama pored puta dobro maskirani tenkovi.  Svuda veliko porisustvo vojske i artiljerije. 

25. jula 1991. napadnuta i zauzeta Policijska postaja u Strugi nakon borbi koje su trajale dan i noć. Srbi ušli u hrvatska sela na lijevoj obali Une u Strugu, Zamlaču, Kozibrod, Unčane, Volinju, pale kuće i pljačkaju stanovništvo.

U avgustu 1991. duge kolone JNA preko Dvora na Uni i Kostajnice stižu iz Hrvatske u BiH, a grad Banja Luka i okolni gradovi postaju najveće kasarne u Evropi tog vremena. 

17.8. 1991. Banjalučki korpus JNA kod Bosanske Gradiške prešao u Hrvatsku i uz pomoć pobunjenih Srba u Hrvatskoj zauzeli Staru Gradišku, Novu Varoš, Okučane, a 19.8.  usmjerili se prema Pakracu. 

Od  25.8. do 30.8. napadnuti Borovo, Otočac i Vukovar…

U avgustu 1991. isceniran je napad na Bosansku Dubicu u kojem je ranjeno nekoliko Dubičana (nastavnici Andričević Jozo i Angelina, a Ankica Zec izgubila život). Avioni su prelijetali iznad grada, pa je na Sportskom centru prekinuta košarkaška utakmica između dubičkog KK ”Una” i “Mrakovice” iz Prijedora.

Tih i narednih avgustovskih dana 1991. avioni JNA su u brišućem letu prelijetali koritom Une prema Kostajnici, a narednih dana s mosta su se mogli vidjeti ljudski leševi kako plutaju vodom, a sve rjeđi kupači i ribari nailazili su na ljudska tijela zastala uz pješčane sprudove i riječne obale.

21.8.1991. počeli napadi na Sunju i Kostajnicu, koji će trajati danima, pomognuti artiljerijom i avionima sa Banjalučkog aerodroma. Hrvatski bojovnici koji su branili Kostajnicu, nakon neuspješne odbrane, njih 300 se predalo.

25.avgusta 1991. artiljerija se ukopala oko Prijedora, s cijevima okrenutim prema gradu, “da nas (Prijedorčane) brani od Tuđmanovih ustaša”.

U Bos.Dubici, Prijedoru, Bos.Novom, Banja Luci nova mobilizacija. Muslimani apsciniraju, jer shvataju da to više nije JNA koja nas brani.

2. Septembra 1991. tenkovski bataljon se priprema na Prijedorskom aerodromu.

5. Septembra 1991. velike borbe se vode dolinom Une, u Kostajnici, oko Hrvatske Dubice, Jasenovca i Novske, podržavane avijacijom.

5. septembra 1991. preko TV Sarajevo javljaju dubičani Refik Bašić i Asim Kulenović da Srbi ukopani u bunkere uz muslimanske kuće i na obali Une cijeli dan pucaju na Hrvatsku Dubicu, a ovi im povremno uzvraćaju.

O aktivnom učešću bosanskih Srba u napadu na Hrvatsku javlja preko “Jutela” dopisnik “Večernjih novina” Rusmir Karat.

Narednih dana i mjeseci muslimanska naselja Bosanske Dubice počele su potresati noćne eksplozije. Paljeni su i minirani poslovni objekti i kuće dubičkih muslimana. Granatirane su kuće Ferida Mulabdića, Envera Mujkanovića…,pucano na predsjednika SDA Bakira Karabegovića. Prvi na udaru su bili ugostiteljski objekti užeg dijela grada, posebno u zoni dubičke Male ćaršije. Granatirani su i spaljeni poslovni objekti – porodice Islamović na Urijama, ćevabdžinice Envera Ćejvana – Šnace, ćevabdžinica Berberović Hidajeta, Omladinski klub “Pegaz”. Nekoliko dana kasnije dignuta je u zrak nova savremena pekara porodice Dizdar u naselju Puhalo.Vlasnici napadnutih lokala su prisiljeni prestati raditi i dati lokale na upravljanje srpskim prijateljima, i to uglavnom onima koji su ih napali.

Među prvim stambenim objektima zapaljena je i izgorjela do temelja kuća Hatipović Kadire u Binjački, nedovršena kuća Rusmira Karata na Krivdića brdu, vikendice kod Manastira Moštanica u posjedu Osmana Zubovića, Uzeira Zubovića – Lembike, Hasana Ćoralića, Mustafe Ćoralića, Staneta i Minke Sokočević, Hasana Hodžića – Zečića. 

9. 9. 1991.g. u Bosanskoj Otoci mještani zarobili Milana Martića i njegovu pratnju i zatvorili ih u jednu kuću, ali zbog prijetnji iz Generalštaba JNA u Beogradu da će razoriti pola Bosne ako ga ne puste, mještane napadnute dimnim bombama, suzavcem i paljbom prisilili da ih puste.

12. Septembra napadnut Baćin kod Hrvatske Dubice. Razorene kuće, počinjena ubistva. List “Bosanaski pogledi” i novinar TV Ibrahim Halilović objavljuju da se puca s bosanske strane Une na hrvatska sela i gradove, a ne obratno kako objavljuju srpski mediji.

14. Septembra pala Hrvatska Kostajnica, za koju su vođene borbe 70 dana. Oštećen Unski most. Svuda tijela ubijenih hrvatskih vojnika koji su branili Kostajnicu. Potresan komentar sa slikama ubijenih dopisnika RTV Sarajevo Zarifa Safića. 

Jedan od Dubičana koji živi u Zagrebu bio zadužen za vršenje nadzora na tom području.

16. Septembra u Hrvatskoj Dubici srušena katolička crkva, a iz Bosanske Dubice je preko mosta prešla protestna kolona “Marš mira” sa oko 3.000 građana iz obe Dubice i održan protestni miting pred ruševinama crkve. Organizator je bila Vasvija – Seka Dautović Oraščanin. 

20. Septembra srušen most između Bosanske i Hrvatske Dubice. Strahovita eksplozija kakva se do tada nije čula u Bosanskoj Dubici oštetila je sve zgrade uz Unu i centru grada, naročito ul. Maršala Tita, polupala sve izloge na dubičkim trgovinama. Svuda po cesti hrpe betona, na kućama polupana stakla i oštećeni zidovi. U Dnevniku TV Sarajevo dubičanka Namka Hašić otvoreno govori da nije tačno da Hrvati napadaju Bosnu, već da Srbi iz Bos. Dubice pucaju na Hrvatsku. 

Na hrvatskoj strani obale spaljeni i srušeni kuća i ugostiteljski objekat dubičana Junuza i Namke Hašić i Murćehajića.

Istoga dana u večernjim satima, Maslić Željko, Ćurćija Mladen i Drinić Mladen ( ubice mesara Sulejmana Nezirevića 23.8.1989) kada su slavili rušenje mosta u kafiću “Pegaz”, napali komandira milicije Seada Lađarevića, koji je patrolirao sa milicionerom Gojićem, oborili ga na pod, a Maslić mu uz prijetnje i psovke prislonio cijev pištolja na sljepočnicu, ali ga je odgurnuo i spriječio krvoproliće jedan od gostiju, Boro Orelj, konobar Ugostiteljskog preduzeća “Knežpoljeturist”. Reporteri TV Sarajevo, koji su tog dana posjetili Dubicu, izvjestili da je komandir milicije Lađarević razoružan, pretučen i da mu je skinuta uniforma. Već sutradan Maslić je sa grupom Martićevaca raketirao i napao kuću komandira Seada Lađarevića, koji se spasio bijegom. 

21.septembra ispaljena granata na Bos.Gradišku pogodila Frizerski salon Almase Bilić i usmrtila nju i žene koje su se frizirale.

Oktobra 1991. Banjalučki korpus, koji je ranije prešao u Hrvatsku, u njoj napada i ruši gradove Lipik i Pakrac…U dubičkom selu Donja Gradina u rovovima vojnici iz Niša i Pančeva daju intervju, a TV Novi Sad snima Jasenovac koji je u plamenu. U dnevniku TV Beograd optužuju hrvatske bojovnike i ustaše da su zapalili Jasenovac.

12. Oktobra 1991.g. JNA zapalila hrvatsko selo Ravno u Trebinjskoj opštini.

Tih dana su sve učestaliji napadi na bošnjačko i hrvatsko stanovništvo u Bos. Novom.

10. Oktobra 1991. na ušću Une u Savu ( kod Donje Gradine s bosanske i Jasenovca s hrvatske strane) srušena oba kraka mosta na Uni i Savi (koji su 1974.godine otvorili Đemal Bijedić i Mudžibur Rahman, pred. Bangladeša), a četnici iz Pančeva i Niša u sadejstvu sa domaćim pale Jasenovac. Jasenovački hotel “Sava” je u plamenu. Naravno srpski mediji u Novom Sadu, Beogradu izvještavaju da su svoj grad i hotel “Sava” zapalili Hrvati.

A već tih i narednih dana, pored dubičkih mostova, srušeni su mostovi Orašja, Šamca, Kostajnice, Struge..

U Bosanskom Novom ubijen je načelnik SUP-a Đuro Umičević.

U novembru 1991.g.prijedorska brigada u sastavu banjalučkog korpusa granatira i pali Lipik, Pakrac i ratuje u zapadnoj Slavoniji… 

U godini koja slijedi nastavlja se sa terorom i dosljedno provodi plan etničkog čišćenja Bošnjaka i Hrvatra s područja Bosanske Dubice, po kojem ih ne može ostati više od 8%. 

Značajan događaj se dogodio 11. februara 1992.godine, kada je paravojna srpska jedinica “Vukovi sa Vučjaka” pod komandom kapetana Milinkovića zauzela relej na Kozari, čime nastaje totalni medijski mrak pokriven medijskim jednoumljem i zvanično počinje okupacija BiH. 

Ne zaboravimo nikad 90-te, jer ko ne pamti iznova proživljava.

Da li ćemo dopustiti  onima koji crtaju karte podjela i pišu Memorandume da nas opet vrate u 90-te godine prošlog vijeka?!

Burlington, 16.4. 2021                      Zijad Bećirević

Related posts

SUD U STRAZBURU: Termin “konstitutivni narodi“ uveden zbog zaustavljanja genocida i etničkog čišćenja

Janšin prijedlog: RS pripojiti Srbiji, a spojiti “hrvatske kantona” u BiH s Hrvatskom!

Urednik BiH Info Desk

AKADEMIK KURTĆEHAJIĆ: ZBOG GENOCIDA – VELIKA ZEMLJA KREĆE U AKCIJU UKIDANJA RS-A

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment