Govor zemlje moje

Svjetski dan knjige: Upoznajmo 5 biblioteka u Bosni i Hercegovini

 Svake godine, 23.aprila, obilježava se Svjetski dan knjige i autorskih prava. Ovaj datum je simboličan u svjetskoj književnosti jer su tog dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes i William Shakespeare.

    UN-ova organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu UNESCO, obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava uz pomoć brojnih izdavača, knjižara, učitelja i stručnjaka za komunikacije. UNESCO želi svakoga, a posebno mlade, potaknuti na čitanje te promovisati izdavaštvo i zaštitu intelektualnog vlasništva putem zaštite autorskih prava. Odluka o obilježavanju Svjetskog dana knjige i autorskih prava donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine.

    UNESCO ima i druge programe vezane za knjige i književnost. Godine 1948. organizacija je započela program na području prevođenja, a jedan od glavnih dijelova tog programa jest Index Translationum, međunarodna bibliografija prijevoda koja sadrži podatke iz više od stotinu zemalja i omogućuje uvid u sve podatke o prevođenju nekoga djela. Usto, UNESCO svake druge godine dodjeljuje Nagradu za književnost za djecu i mlade u službi tolerancije za djela za mlade koja promovišu međusobno razumijevanje zasnovano na poštovanju drugih naroda i kultura.

    Odlučili smo upoznati vas s nekoliko biblioteka u Bosni i Hercegovini koje predstavljaju prave riznice znanja i koje zaista vrijedi posjetiti.

1. Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine predstavlja najznačajniju javnu biblioteku u Bosni i Hercegovini. Do augusta 1992. godine bila je smještena u Vijećnici, a nakon što je Vijećnica zapaljena, izmještena je u zgradu kasarne Maršal Tito, današnji Kampus Univerziteta u Sarajevu.

2. Gazi Husrev-begova biblioteka je nastarija biblioteka u Bosni i Hercegovini. Gazi Husrev-begova biblioteka datira otkad i njegova medresa, tj. od 1537. godine kada je uprava Gazi Husrev-begova vakufa za potrebe Biblioteke dogradila je jednu veću prostoriju uz Begovu džamiju, ispod munare. Tu je bila smještena do 1935. godine kada je, zbog povećanja knjižnog fonda, preseljena u prostorije ispred Careve džamije, gdje je ostala do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine.

3. Biblioteka Filozofskog fakulteta – Centralna biblioteka Filozofskog fakulteta osniva se odmah nakon osnivanja Fakulteta 1950. godine. Tokom 1960-ih godina dolazi do razdvajanja knjižnog fonda prema postojećim studijskim grupama i osnivanja odsječkih (seminarskih) biblioteka. Ponovnim spajanjem knjižnih fondova 12 seminarskih biblioteka i njihovim preseljenjem u zajednički prostor 1978. godine nastaje Biblioteka Filozofskog fakulteta.

4. Biblioteka Sarajeva ima 16 pozajmnih odjeljenja na području Kantona Sarajevo, u okviru kojih su još i Centralna čitaonica, Dječija čitaonica, Njemačka čitaonica i Američki kutak. Biblioteka posjeduje vrijedne kolekcije knjiga, od kojih se neke ubrajaju u spomenike kulture. Kao posebni fondovi izdvajaju se Zavičajna, Sarajevska i Spomenička zbirka, fond strane knjige, multimedijalna građa, te zbirke edukacionih sredstava za najmlađe.

5. Biblioteka Bošnjačkog instituta predstavlja jedinstveni primjer kulturne tradicije Bosne i Hercegovine. Dugogodišnje prikupljanje i klasificiranje građe Adila Zulfikarpašića i supruge Tatjane Zulfikarpašić rezultiralo je bogatom kolekcijom koja danas ima posebnu vrijednost i trajni pečat u afirmaciji bosanskohercegovačke kulture i civilizacije.

Ove biblioteke potvrđuju činjenicu da je u tradiciji naroda Bosne i Hercegovine da cijeni knjigu i znanje, učene ljude i da takve vrijednosti promovišu tokom svoje burne historije.Za kraj vam donosimo dva citata velikih književnika o vrijednosti knjige. Čitajmo i ne dozvolimo da se ugasi plamen znanja u nama. „Dobra knjiga je događaj u mom životu.” – Stendhal
„Jednog sam dana pročitao knjigu i cijeli mi se život promijenio.” – Orhan Pamuk

Čitanjem obilježimo Svjetski dan knjige!

Link: Volimo bosanski jezik: Svjetski dan knjige: Upoznajmo 5 biblioteka u Bosni i Hercegovini

Related posts

Tereza Djedović: Njegovanje maternjeg jezika važno za očuvanje kulturnog identiteta

Urednik BiH Info Desk

Jezik je sastavni dio čovjeka, sastavi dio identiteta

Editor

Preminuo akademik Senahid Halilović, autor Pravopisa bosanskoga jezika

BHD Info Desk Administrator

Leave a Comment