Svijet

SOLIDARNOST GRAĐANA BURLINGTONA SA NARODOM PALESTINE

Dana 15. Maja 2021.godne u najvećem vermontskom gradu Burlingtonu održan je protestni skup, na kome je izražena solidarnost sa narodom Palestine i osuđen teror, koji država Izrael provodi nad palestinskim narodom. Na skupu je govorilo više predstavnika različitih udruženja i organizacija. Jedan od njih bio je Pat Bradley, chief WAMC’s North Country Bureau. Svi su istakli da to nije ravnopravan rat, već okupacija Palestine u cilju etničkog čišćenja. Protesti su održani u glavnom gradu Vermonta Montpelieru, Alabany, NY, Atlanti, GA, Asheville, NC, a održavaju se i u drugim gradovima širom Amerike. 

Jedinstvena podrška narodu Palestine

Skup u burlingtonskom Battery Parku otvorio je i prvi govorio Matt Vogel, izvršni direktor UVM Hillel i rekao da je “napad izraelske vojske na palestinski narod nastavak etničkog čišćenja zemlje”. Pri tome je izraženo saosjećanje i empatija prema svima koji pate u ovom sukobu. Riječi Asme Elhuni, jedne od organizatora skupa, bile su: “Jučer vam neko dođe i kaže da trebate napustiti svoj dom, a već sutra vas prisilno izgone. Upravo to se sada događa palestinskom narodu”. Palestinci ponovo stradaju i trpe. Riječima “I palestinci su ljudi i oni dugo pate” – završio je svoje obraćanje Wafic Faour. 

Burlingtonskom skupu prisustvovalo je više stotina građana, među njima i jedan broj Bosanaca. Najveći broj njih nosio je transparente podrške sa porukama kao što su “Stop War & End Racism”, “Free Palestine – Let Gaza Live”, a poruke govornika praćene su učestalim aplauzom. Nakon mitinga, na kome su dominirali i pretežno govorili mladi, protesna kolona je krenula ulicama grada, kroz glavnu gradsku ulicu Church Street, do Gradske vijećnice. Primjetno je razočarenje mnogih u spore reakcije UN i SAD-a.

73. Godišnjica Nakbe

Ovim skupom u Burlingtonu je obilježena i 73. godišnjica “Nakbe”, katastrofe koja se dogodila narodu Palestine, koja datira od 1949.g. kada je osnovana država Izrael, a stotine hiljada Palestinaca protjerano sa njihovih ognjišta. Sama riječ “nakba” znači katastrofa. Zahtjevi “Nakba 73” i sa ovog Burlingtonskog  skupa su upućeni SAD-a da prestanu pružati vojnu pomoć Izraelu. 

Dan Nakbe Palestinci obilježavaju svake godine 15. Maja kao najtragičniji dan njihove historije, u kojem je stotine hiljada Palestinaca protjerano iz njihovih domova i nikad nije dozvoljeno ni njima ni njihovim potomcima da se vrate. I danas oko 5 miliona njih živi u Jordanu, pojasu Gaze, Zapadnoj obali, Siiriji, Libanu, istočnom Jerusalimu, širom svijeta.

Okidač za nove sukobe Palestine i Izraela

Okidač za ovaj najnoviji val sukoba između Palestine i Izraela bilo je nasilje 27-me noći mjeseca Ramazana (7. Maja ), kada je izraelska policija upala u džamiju Al- Aksa u istočnom Jeruzalemu (treće najvažnije svetište muslimana) i počela omamljujućim bombama i gumenim mecima pucati na muslimanske vjernike, dok su obavljali molitvu, koji su uzvratili kamenjem i staklenim bocama, kom prilikom je povrijeđeno 300 Palestinca i 20 izraelskih policajaca. Naravno, ovo je bio samo novi povod. Stvarni urok sukoba su teritorijalne pretenzije Izraela, mada neki odraz uvijek ostavlja i religijski okvir star preko 2000 godina, u kojem su Jeruzalem sveti grad za muslimane, hrišćane i Jevreje i Brdo hram, na kojem je bio i porušen Solomonov hram, iz Palestine 132. godine nove ere protjerani Jevreji, a Muslimani 621.g. na mjestu gdje je nekada bio Solomonov hram izgradili džamiju Al – Aksa, koja je postala treće sveto mjesto Islama.

Ali dešavanja u Palestini ne počinju ni sa osnivanjem Izraela, kako se često govori, već i mnogo ranije, od 1917.g. kada je zamišljeno da se na području tadašnje Palestine formiraju dvije države, što se i dogodilo 1948.g. U ratovima koji će se kasnije događati Palestinci su gubili teritoriju, imovinu, prava, a Jevreji počeli činiti zločine koje su i sami kroz vjekove doživjeli.

Svaki dan sve veća razaranja i nove žrtve

Sa razornim udarima, artiljerijom, mobilizacijom svojih snaga na granice, Izrael pokazuje da je spreman i za kopnenu invaziju. U Gazi je broj žrtava svaki dan sve veći a materijalna  šteta ogromna. Od početka sukoba ubijeno je najmanje 220 ljudi, od čega 63 djece, raseljeno preko 72.000 osoba, a 2.500 domaćinstava ostalo bez svojih domova. Šestog dana po izbijanju sukoba Izrael je intenzivirao napade na područja Khan Younesa  i Rafaha na jugu Gaze, uz granicu prema Egiptu. 

“Ofanziva će trajati koliko bude trebalo da se vrati mir građanima Izraela” – izjavio je izraelski premijer Netanyahu. Posredovanje Egipta, tradicionalnog posednika i u ranijim sukobima, još nije rezultiralo napredkom.

Sukob nije počeo raketama Hamasa

Sukob Palestine i Izraela nije počeo raketama Hamasa, kako se želi predstaviti. Netanyahu već 10 godina podgrijava rasistički nacionalizam, a SAD primjećuju samo kada rakete padaju na Izrael, a ni riječi o pravima palestinskog naroda. Palestinske porodice u Jerusalemskom naselju Sheikh Jarrah godinama žive pod prijetnjom deložacije, koja je samo dio širog sistema političke i ekonomske represije, koju konstantno provode Izraelske vlasti. Palestinci Zapadne obale, Istočnog Jeruzalema i Gaze su godinama pod presijom, posebno Gaza, sa 2 miliona stanovnika, od kojih su 70% nezaposleni mladi.

Zbog sukoba između Izraela i Palestine odražana su već tri zasjedanja Vijeća sigurnosti UN u težnji da se donese Rezolucija kojom se zahtjeva hitan prekid vatre i dostava humanitarne pomoći. Svjetske sile daju podršku jednoj ili drugoj strani, a iz EU je upućen poziv  SAD da zaustave sukob Izraela i Palestine.

Uzrok sukoba deložacija Palestinaca

Ni ovaj put ne treba previše tragati za razlozima sukoba, ali se može reći da su ovaj put izazvani i rastućim brojem palestinskih protesta zbog deložacije u vrijeme zapaljivih godišnjica u nekoliko dana-  Ramazana, židovskog Dana Jeruzalema, predstojećih izbora važnih za Hamas, ali i za Netanyahua. 

Podsjećamo da je nasilje eskaliralo kada su Izraelci pojačali deložaciju Palestinaca iz njihovih domova u Jeruzalemu, nakon čega je Hamas ispalio rakete upozorenja, što je već prvih dana rezultiralo pogibijom 125 Palestinaca i 7 Izraelaca.

Na okupiranim palestinskim teritorijama Izrael nezakonito i suprotno međunarodnom pravu gradi svoja naselja. To je počelo nakon vojnih napada 1948 / 50-te godine. Na ruševinama palestinskih gradova i sela cionističke vlasti  uz podršku oružanih snaga su na 78% palestinskog teritorija izgradile jevrejska naselja, a nakon rata 1967.godine Izrael je zauzeo i preostalih 22% povjesne palestinske zemlje – Zapadnu obalu, uključujući Istočni Jeruzalem i Pojas Gaze i odmah nastavio graditi nova naselja na novookupiranom teritoriju. Sva ta naselja povezana su međusobno povezanim putevima sa Izraelom.Time je broj doseljenika u okupiranom Jeruzalemu i na Zapadnoj obali porastao na 600.000. Izraelskim naseljenicima na okupiranoj Zapadnoj obali dozvoljeno je da nose oružje i često napadaju Palestince i njihove zgrade. 

Izrael i dalje nastavlja širenje postojećih naselja i uzurpaciju palestinskog zemljišta za izgradnju novih naselja, što onemogućava Palestince da stvore održivu državu. Izraelska država je izgradila i legalizovala najmanje 125 takvih naselja. Svaki put kad se izgradi novo naselje oduzme se više zemlje palestinske države. Većina u svijetu u ovim naseljima vidi prepreku miru. 

UN su svojim Rezolucijama više puta osudile gradnju naselja na okupiranim palestinskim teritorijama, proglašavajući ih nezakonitim. 

Krivicu za sukobe SAD prebacuju na Hamas

Svu krivicu SAD stavljaju na Hamas, koji je nastao 1987. kao islamski pokret otpora nakon prve pobune (Intifade) Palestinaca protiv izraelske okupacije Zapadne obale i pojasa Gaze. Hamas vlada Gazom, a SAD, EU i Britanija tretiraju ga kao terorističku grupu, jer se obavezao  na uništenje Izraela i  proklamovao borbu do njegova uništenja.  

SAD svake godine daju vojnu pomoć Izraelu vrijednu 4 milijarde dolara. Američkom predsjedniku Bidenu se zamjera što nije rigorozniji prema Izraelu. Od njega se  očekuje da zatraži od Izraela da okonča ofanzivu na palestinski narod. Nakon razgovora sa premijerom Izraela Benjaminom Netanyahom američki predsjednik Biden je rekao  da “Izrael ima pravo da se brani” i da se nada da će se sukob prije ili kasnije stati, uprkos tome što je Iraelska vlada najavila povećanje svoje vojne ofanzive. Prema najnovijoj izjavi predsjednik Bajden očekuje smirivanje sukoba.

Promjena stava prema Palestinskom pitanju

Već početkom sukoba između Izraela i Palestine 28 američkih senatora je zatražilo da se prestane sa ubijanjem civila. Vermonski senator Bernie Sanders (koji je Židov), tvrdi da Izrael provodi apartheid. U izjavi za New York Times Sanders je naglasio da “niko ne trvrdi da Izrael ili bilo koja vlada nema pravo da se brani i da zaštiti svoj narod”, ali da se SAD moraju založiti za trenuti prekid vatre i usvojiti ravnomjerniji pristup, koji priznaje Palestincima i Izraelcima pravo da žive i miru i sigurnosti.”  SAD moraju prestati biti apologeta Natanyahove vlade. Od novog predsjednika SAD Bidena očekuje se novi pristup zasnovan na pravdi i demokratiji, a ne da sa 4 milijarde dolara pomaže rasističko ponašanje Izraela.

Da se osigura mir i stabilnost na Bliskom istoku SAD trebaju ukinuti voju pomoć Izraelu i prisiliti ga da zaustavi okupaciju Zapadne obale, Istočnog Jeruzalema i opsadu Gaze. Samo mirovni sporazum na osnovu jednakosti , demokratskih i ljudskih prava za palestinski i izraelski narod, uključujući palestinsko opredelenje i pravo  povratka za izbjeglice, može riješiti ovaj sukob i omogućiti sigurnost građana i trajniji mir.

Solidarnost BIH sa narodom Palestine

Ni šesti dan nakon izbijanja sukoba u Palestini Predsjedništvo BiH nije održalo svoju sjednicu niti zauzelo zajednički stav po tom pitanju, pa se zastava BiH našla na listi država koje daju podršku Izraelu, mada Izrael nema niti ikad može dobiti takvu podršku od bh naroda. Nasuprot tome, BiH traži obustavu sukoba i mir. Mi u BiH najbolje znamo šta znači rat, jer BiH i 25 godina nakon rata teško krvari. Zato je imperativ svih nas podrška narodu Palestine i osuda Izraela sa zahtjevom da se prestane sa etničkim čišćenjem, torturom i zaustavi ubijanje nedužnog palestinskog naroda. 

Svi možemo učiniti više

Porazna je činjenica da milioni ljudi i ovaj put sjede i iz svojih kuća gledaju direktan prenos uništavanja Palestine, uništavanje jednog naroda. Palestina bi trebala biti moralna odrednica svakom od nas, ko je je za mir i slobodu, a ko za rat, okupaciju i ubijanje. Najmanje što možemo da učinimo je da dignemo svoj glas i pokrenemo kolektivnu akciju, kojom bi se zaustavila okupacija i prekinulo nedopustivo masovno ubijanje nedužnog naroda. Skupovi podrške su samo perva stepenica zajedničkog otpora.

Generacije Palestinaca odrastaju u izbjegličkim kampovima, i oni su njihov dom. To se mora prekinuti i okončati. Arapski narodi moraju stvoriti jedinstven front protiv Izraelske agresije, jer Palestinska drama sve više liči na život u zatvoru i ne može se dovoljno uvjerljivo opisati riječima. Benjaminu Netanyahu opet treba jeftina Palestinska krv da sačuva i učvrsti vlast. 

Ako želi mir i sigurnost za svoje građane i region Izrael bi se trebao vratiti u korito iz 1948.godine, odustati od teritorijalnih pretenzija, svoju ratnu strategiju zamijeniti mirnodopskom, otvoriti se prema susjedima i nastojati vratiti povjerenje. Samo dobri susjedski odnosi mogu obezbijediti mir, sigurnost i prosperitet na Bliskom istoku, što u najvećoj mjeri zavisi od Izraela. 

Burlington, 19. Maja 2021                  Zijad Bećirević

Related posts

Migracije: Šveđani bi u narednih 45 godina mogli postati manjina u svojoj zemlji

Editor

Christian Schmidt dobio jakog protukandidata za nasljednika Valentina Inzka

BHD Info Desk Administrator

Izmir: Ispod ruševina spašeno dvoje djece

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment