U žiži interesovanja preko sto hiljada bh. građana u Švedskoj je ponovo ovogodišnji 11. juli i posredno (online) obilježavanje Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Organizacioni odbor osam bh. organizacija u Švedskoj obilježiće 11. juli 2021. godine veoma sadržajno unatoč pandemiji koronavirusa.
Ovogodišnja centralna manifestacija u Švedskoj “Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici” održava se, kao i svake godine, 11. jula 2021. godine u Stockholmu. Za razliku od ranijih godina, ove je godine, zbog pandemije koronavirusa, kompletan program prilagođen ovim uslovima i održava se u dva dijela.

DNEVNI PROGRAM (IZNAD PODNASLOVA UBACI FOTO MEMORIJALNI CENTAR SREBRENICA)
Prvo, Event (Kulturni događaj). Stockholm, na Mynttorget, koji se nalazi između kraljevske palače i parlamenta, u periodu od 11 do 15 sati, fokus je na Memorijalni centar genocida Srebrenica – Potočari: na velikom ekranu biće prikazivani kratki filmovi sa svjedočenjima koje je Centar napravio, a potom i direktni prijenos dženaze iz Potočara. Istovremeno grupa aktivista će dijeliti “Cvijet sjećanja” i letke sa informacijama i linkovima te pričati o genocidu u BiH sa zainteresiranim prolaznicima.

VEČERNJI PROGRAM (IZNAD PODNASLOVA UBACI FOTO PANEL DISKUSIJA KULTUROM PAMĆENJA O GENOCIDU U SREBRENICI)
Drugo, Panel diskusija od 19 do 21 sat, na oficijelnoj Facebook stranici prikazaće se panel diskusija na temu kulture sjećanja kroz institucije sa predstavnicima Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari: Amra Begić i Hasan Hasanović, zatim Center for Post-Conflict Researsch: Velma Šarić, te Civil Rights Defanders: Ena Bavčić – voditelj programa je Teufika Šabanović.
Učesnici: Amra Begić je pomoćnik direktora Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Velma Šarić je istraživačica, novinarka, stručnjak za izgradnju mira i branilac ljudskih prava iz Sarajeva, osnivačica je i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja. Hasan Hasanović radi u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari i autor je dviju knjiga: SurvivingSrebrenica i, zajedno sa Ann Petrilom Voices from Srebrenica: Survivor Narratives of the Bosnian Genocide. Ena Bavčić, MA ljudskih prava i demokratije u Jugoistočnoj Evropi i programska savjetnica, te pravna zastupnica Civil Rights Defenders u BiH.
Organizatori obilježavanja 11. jula – Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici u Švedskoj:
Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, Islamska Zajednica Bošnjaka u Švedskoj (IZBuŠ), IZB u Švedskoj – Džemat Stockholm, Bosanskohercegovačko švedski savez žena u Švedskoj (BHŠSŽ), Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj (BHSŽ), APU Network, Savez bh. udruženja u Švedskoj – Društvo Neretva, Savez Banjalučana u Švedskoj i BH Muslimanski Omladinski Savez.
KULTURA SJEĆANJA, DA SE NE ZABORAVI
Prema riječima člana švedskog člana Odbora za obilježavanje srebreničkog genocida, predstavnika Saveza bh. udruženja Mehe Kape, predstavnici bh. organizacija u Švedskoj žele da se prije svega kulturom sjećanja ne dozvoli da se zaboravi jedan od najtežih dijelova bh. moderne historije. Koliko je važno prisjećati se, isto tako je bitno podsjećti i druge na genocid u BiH i na individualnom i kolektivnom nivou, to je i moto dnevne i večernje manifestacije u Stockholmu.
SREBRENICA SIMBOL GENOCIDA I STRADANJA
Istina se mora čuvati i širiti i sadašnjim i budućim generacijama, to se najbolje čini podržavajući institucije poput Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Memorijalni centar genocida Srebrenica – Potočari počeo je s radom u septembru 2003. godine odlukom visokog predstavnika za BiH. Centar od tada neumorno radi na prikupljanju svjedočenja, predmeta i kontinuiranom dokumentovanju genocida u Bosni i Hercegovini.
Rade i na edukaciji i širenju informacija o zločinu genocida u Evropi na kraju 20. stoljeća; angažiran je i na istraživanjima koja će stvoriti osnovu za povećanu toleranciju i razumijevanje na lokalnom području, kao i prema vanjskom svijetu. Centar se angažira i protiv širenja mržnje i dezinformacija o genocidu, posebno protiv negiranja genocida. Svrha je da se znanjem spriječi i ponavljanje historije, koja je nedostojna civiliziranog čovjeka.
NAJVEĆI ZLOČINI NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
Genocid u Srebrenici je najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Najveći broj zemalja u svijetu usvojio je Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici, koje obilježavaju 11. juli kao Dan genocida. Krajem juna 2021. godine i parlament Crne Gore usvojio je Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koju je 7. jula usvojila i skupština Kosova.
Uz 11. juli održava se više manifestacija: ultramaraton mira Vukovar – Srebrenica, Motomaraton Zagreb – Srebrenica, Biciklistički maraton Goražde – Srebrenica…
U Memorijalnom centru Potočari (Mezarje Potočari) će 11. jula 2021. godine biti pokopano 19 novih žrtava genocida u Srebrenici, njima će cijeli svijet odati pijetet.
– Negiranje je završni čin genocida, izjavio je Steven Smith, izvršni direktor Fondacije “Shoah” za Glas Amerike.
Ovih dana visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko obilazi sva mjesta u BiH u kojima su istaknuti bilbordi i veliki plakati sa likovima ratnih zločinaca, najčešče ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Svako djelovanje u svrhu suzbijanja veličanja genocida i strašnih ratnih zločina je vrijedno hvale, možda bi jedino bilo vrijednije da je bar na odlasku nametnuo zakon o zabrani veličanja genocida i ratnih zločina – narod bi ga duže pamtio i otišao bi svijetla obraza.
Narod je davno kazao pametnu uzrečicu: “Čime se budale ponose – pametni se stide”!