Kultura

Pariz: Sumrak petostoljetne vladavine

U pariskoj Univerzitetskoj biblioteci jezika i civilizacija, poznatoj kao BULAC, upriličena je do sredine mjeseca izložba posvećena Balkanskom poluotoku pod nazivom “Otomanke i Otomani na prelazu stoljeća”/Ottomanes et Ottomans au tournant du siècle/. 

Izložba je posvećena kasnom periodu turske vladavine na Balkanu i sastavljena je od djela i publikacija iz biblioteke profesora Jeana Denyja/1879-1963/. Podijeljena je na pet tematskih cjelina, obrađuje kraj Otomanskog carstva. Posjetioci se najprije upoznaju s književnošću davnog vremena. Knjige obiluju portretima savršenih domaćica i majki, naspram antijunakinja, podložnim zapadnom načinom života i odijevanja. Mnoštvo eseja i skripta obrađivalo je mjesto i ulogu žena, u otomanskom društvu. 

Autori su istraživali zašto žene uglavnom imaju komplicirana i nesretna postojanja. Jedni su optuživali vjeru, drugi utjecaj zapadnih kultura, kojima su žene pridavale pažnju i poseban značaj, odijevanjem i isticanjem nakita. Prema piscima davnog perioda, nisu razumjele kako postaju zatvorenice vlastitog tijela i sredstvo za isticanje i primjenjivanje nekotrolisanih muških nagona!

Društveni i politički nemiri

Zanimljivo je kako su sačuvane brojne objavljene knjige i djela te ilustracije stanovnica Balkana. Pisale su o moralu, pristojnom ponašanju i ophođenju, šivanju, publicirale kuhinjske recepte ali i poeziju. Istaknut je značaj njihovih prijevoda svjetske književnosti, kao i različitih osnova pravopisa i gramatike evropskih jezika. Postavka otkriva i načine izražavanja, te jezičke grupe brojnih stanovnika i njihov razvoj.

Nakon Mladoturske revolucije 1909. godine, pojavljuju se i satirični te humoristični časopisi. Žene su, također, bile među najčešće obrađivanim temama. Često su objavljivane njihove odjevne performanse; evolucija od tradicionalne odjeće do modernih, savremenih oprava, posebno cipela, s visokom potpeticom. Zapadni način odijevanja je fascinirao, ali i šokirao muškarce iz posljednjih godina Turskog carstva.

Naglašen je i početak kraja dominacije na Balkanu, gubljenje oblasti, nakon balkanskih pobuna između 1875. i 1878. godine te rusko-turskih sukoba 1877. i 1878, te različitih nemira koji su trajali do Prvog svjetskog rata. Konflikti su nekadašnje prostrano carstvo smanjili na mali dio, čije je središte bila Anadolija.

Kasni period se odlikuje i političkim previranjima. Naglašava se vladavina sultana Abdulhamida II, poznata u svijetu kao “politički apsolutizam”, pa ukidanje ustava 1876. godine, praćeno zatvaranjem parlamenta, što je prouzročilo stvaranje moćne opozicije. Članovi mladoturskog pokreta su izvan zemlje oformili “Ittihad”, odbor za jedinstvo i napredak, koji će nakon obaranja sultanove vlasti, biti veoma kritikovan.

Otomanski pisci su nastojali ispoljiti lične frustracije, a glasno su negodovali zbog gubljenja teritorija. Nastojali su naučno objasniti pad Carstva. Publici se predlaže i kratka hronologija turske vlasti, zahvaljujući različitim udžbenicima i administrativnim spisima vlade. 

Predviđeno je da izložba bude otvorena do 13. augusta, ali će se zbog zanimanja i posjećenosti produžiti do kraja mjeseca.

Džana Mujadžić

Related posts

Norveško-bosanska privredna komora i Udruženje Mapa kulture zajedno idu u misiju mapiranja kulture

Editor

SARAJEVO: MANIFESTACIJA DAN AHDNAME

Ispod Plivskog vodopada starta manifestacija „Desant na Jajce 2021.”

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment