BiH dijaspora

Bijeli golub ponovo (ne)leti 344: KO TO RUŽI DIJASPORU..?!

Piše: Sead Hambiralović

Ili: Kako je teško graditi porušene mostove medju ljudima

„… A onda kada nam se vrate u iznajmljenim automobilima i za nekoliko dana spucaju sve svoje plate da bi se pokazali kako su moćni, odlaze na teške poslove koje rade tamo negdje na zapadu i kažu da im je dobro, a nama je najbolje ovdje ”, veli nedavno jedan od „trojice“ s vrha. Eh…- kako kome „je najbolje“! Pretpostaviti razlog ljutnje- može biti omaklo da se zadje tamo gdje se ima najmanje pravo. Zato bolje što šute ostala dva.

Široka je to tema, još šire dokle su naši po svijetu dobacili. I s pravom ne zarezuju, niti slušaju priče za malu djecu. Istina, ima i takvih što rade teške poslove, ali krenimo od bolne rečenice pisma iz Holandije: „…Niti mene iko sa tih prostora prihvata kao svoju i za njih ću uvijek biti samo DIJASPORA“.

A ovako „rješava“ dr. Derviš Ćustović. Sreli u Tuzli i kaže da ljubi u neku stvar kralja što mu je „omogućio“ da dosta zaradjuje! Na Fb stavlja fotose gdje sve po svijetu troši, a nedavno degutantan videoklip kako razvaljuje pećenu teleću glavušu! To je za „struku“ i pretpostaviti kao utuk kako se dijaspora „tretira“ – mogao (i) pride svojim gromkim glasom. I da se ne redaju ostali, pa valjda čulo za Banjalučanina, vlasnika „Plivit Trade“ koji je najuspješniji medju poduzetnicima u Švedskoj.

Jednog ovakvog metnuti pod „ostale“. Kao i obje ćerke- digle u tudjini kredite da završe fakultete- jedna se upravo vratila sa službenog puta iz Granade, druga pred otvaranjem poliklinike; dodati i unuka (11) čiji je nagradjeni crtež na koricama knjige Ministarstva saobračaja i uručena norveškom kralju…

NAJTEŽE OKO MIRA: Oko spomenutih „teških poslova“ u mome slučaju sasvim pogodilo- zapao najteži!!! Od potpisivanja Dejtona (pisano šta sam odbio u EU gradu kulture i turizma) bilo preče avionom do Zagreba, pa nekoliko stati čekati red na skelu kod Orašja (kako je lako rušiti mostove, a teško podizati, posebno one medju ljudima!) u sitne sate stići u Bosnu da pomognem oko mira.

Poduže je, a u Bergenu ostade teatarska predstava “Varför solen gråter”, izložbe: “Ljus för barn i krig” i ”Pappa, jag vill rita fred”; u Örebru sjećanje na Internationella Barnens galleri Fredssvampen, onda izložbe i mirovni programi:”Barnens flagga”, ”Fredssvampens dagar”,”Barnens Fredsgala” i kruna: ”Skola för barn ambassadörer för fred”. I neki „kuriozitet“ da je Bosanac potpisivao diplome švedskoj djeci. Od naših niko da se zainteresuje- u BiH važniji su neki drugi „programi“- ja zadžabe oko mira- a mnogi za pare zemlju razgradjivali!

A nije slučajno da mi se „ukazalo“ onih 51: 49 po roditeljskoj „liniji“. Riječ je o Zvorniku i Tuzli. I najnovija inicijativa vezana za ova dva obližnja entitetska grada, plus prekodrinski. I nisu li logičnija „zbližavanja“ (pridodati i Bijeljinu) u odnosu na daleku Banjaluku, Sarajevo ili Mostar? Pretpostavljao gdje može zapeti u Tuzli, a kada je riječ o rodnom gradu, okrenuo drugačije. Odaslao pismo nekima iz nevladinog „sektora“, a da su u „toku“ upoznao (i) dva ugledna pijatelja- penzionere ako žele da se uključe:

„Dragi moji, posebno Zorana i podsjećanje šta smo organizovali pred rat sa dva susjedna granična grada. Posjedujem tekstove iz lista Birač (cijelu stranicu i najavu na naslovnoj) i tekst sa prve strane „Oslobodjenja“. Šta je razlog pisma pročitajte u kolumni TRI „UKAZANJA“ U ZVORNIKU. Nedavno postavljeno na mojoj Fb stranici i na portalu dijaspore BHDINFODESK.

REFERENCE: Za razliku od mnogih, sa referencama da pričamo o miru! Vezano za treće „ukazanje“ i PORTRET REUFA MUSOVIĆA, Petar Spremo se složio da krajem septembra u Domu kulture napravimo omaž članu ansambla „Lole“. Predložio je da se uključe malozvornički pop Vlado i efendija Safet. Zamisao je da se pozove neko od familije (i članovi Lola), a na kraju programa uruči sačuvani Reufov portret…

Predlažem da sve troje prvo sjednete i izvagate. Moje neovisne pozicije znate. Vama je teže, ali trebalo bi da ima svoju vrijednost ako iza inicijative stanu Radio Osvit, Slikarska radionica Paleta, Pjevačko društvo Izvornik i regionalni projekat u osnivanju DaBudeBolje/GljivaMira. Imamo dvije mogućnosti oko podrške i o tome kasnije. Ovako ili onako vlast se ne može mimoići i planirati sastanak sa oba gradonačelnika.

Cijenim da je ovo velika prilika za oba Zvornika. Pa (in)direktno i za Tuzlu, u kojoj su na zabokrečini izgradjena slana jezera, jedinstvena turistička atrakcija sa dnevnom posjetom koja u spici sezone, prema slobodnim procjenama, doseže i preko 20 hiljada posjetilaca. Tri godine „izučavao“- sve to moje je i dalje u igri, a sa eventualnim uključivanjem oba Zvornika dobilo jos jaču dimenziju. Sveukupno –turistički, zdravstveni, posebno mirovni aspekt i prilika da se premaši Medjugorje…

P.S. Nedavno je postavljena i moja kolumna (Bijeli golub ponovo (ne)leti 340: OMEROVO PREDSKAZANJE – BHDINFODESK) . Vjerujem da će zanimati Jovu Lalića (osnivač Slikarske radionice ”Paleta”, op.a) . Evo citat iz zadnjeg romana i (in)direktno tiče:

„ (…) Ali, kuća je kuća, a stan je već nešto drugo. Ne volim to prelomiti preko jezika, nikako ne volim, ali u toj zgradi ostao sam jedini od ”nas”.

E, tu sam imao sreće! Ima sada rodni grad i svoje nove: Pisce. Slikare. Muzičare. Novinare… A kad se jedan ovakav vraća normalno je da sretne slične. I, dok sam slušao kako im je, ni prije nije bilo mnogo bolje, motalo mi se nešto po glavi. Najviše mi se dopao. Imao je čistu paletu, a posebno zanimale Kasina i Gradska kapija. Rijeku nigdje nisam vidio i vjerovatno je imao neki razlog. Dopadalo mi se i što je okupljao djecu, ali ni prije nisam volio taj podrum Kasine, gdje je držao časove. Bio je to memljivi i mračan prostor, niskog plafona, bez zraka i slabe prirodne svjetlosti. Jednu veče dugo sam razmišljao, a ujutro odlučio: Što ne bih toj djeci poklonio stan?! Dnevna soba je bila velika i tu je mogao biti atelje, gdje će stati svi štafelaji; kuhinja neka se pregradi za malu kancelariju, do lavaboa ostane šporet – da se može skuhati kahva ili čaj. U kupatilu izbaciti kadu, tuš-kabina zauzeće manje prostora, i postaviti police ili manji plakar za materijal. Oko spavaće razmisliti ako pretekne ambicije i pokrene se kolonija…

I prije nego što ću zaustiti, upitao sam novog slikara:

– Jesi li čuo za Omera ilustratora?

Odmahnuo je glavom.

– Ne, nisam čuo…

– !?

To me začudilo. Nemoguće! Ovo je mali grad…

Moja namjera splasnu.

Možda mu je bilo nezgodno. Ili neki drugi razlozi.

I, tako, taj stan ipak ostade meni.

(„Bijeli cvijet iznad puta“, S.H.)

JOŠ NEMA ODGOVORA: Jovo, to sa stanom bilo je iskreno i neka ostane kao nadnaslov moga prijašnjeg serijala Pod uzgred budi rečeno. Ponegad kad nadvladaju emocije znam i tako.To je prošlost i ovo bi mogao biti bum- od tri „ukazanja“- D.K. GLEDA MOST je najiteresantnije. U tekstu naveo zašto je još tajna. U realizaciji vidim koprodukciju s „Paletom“…

Imponovalo kako je odmah reagovao Petar Spremo vezano za omaž Reufu. Prepuštam da eventualno budeš domaćin inicijative da slično organizujemo i u znak sjećanja na ubijenog zvorničkog umjetnika Omera Omerovića. Imaš u kolumni- bio je vrhunski dizajner, preko 20 dječijih knjiga je ilustrovao za „Svjetlost“, „Maslešu“, stripove radio za Gornji Milanovac…“ .

. . . . .

Još nema odgovora. Pretpostaviti zašto se oteglo. S početka kako me zapala najteža „disciplina“, i ponoviti koliko je zahtjevno graditi porušene mostove medju ljudima. Druga, u kojoj ruše- po više linija je „uhodana“ i- najlakša.

Skoro će tri decenije, a na vidiku nema svjetla. Inicijativa je zadnji čas da se pokuša drugačije. Neki je dobar znak ko se javio iz Norrköpinga da želi komponovati moju peomu Bijeli golub. Pridružiće se i novi prijatelj iz Tešnja- kad prezdravi „uglazbiće“ se i moji „Mostovi“ iz davne knjige Novo sunce. Namijenjene je dijaspori, a valjda, napokon, zasija i u Bosni…

Mnogi naši ljudi po svijetu zaslužuju svaki respekt i sa malo ljudske pažnje od strane bh. vlastodržaca lako „pridobiti“ da svoja znanja i iskustva usmjere (i) prema domovini. Kako stvari stoje ispada da bi to „brkalo“ postojeće stanje i bolje da ostanu podalje.
Primjer je mirovni angažman Seada Hambiralovića, zvorničkog umjetnika i novinara koji je ostavio brojne tragove kod nas i u Skandinaviji. I pored svih razočarenja sa najnovijom je inicijativom koja bi mogla dati impuls da se krene iz ćorsokaka.  

Objave u funkciji regionalnog projekta u osnivanju DaBudeBolje& GljivaMira; Prenose: portal BHDINFODESK, povremeno portal Oslobodjenje Moja BiH i šalje na preko 100 mail adresa. Fb kontakt: Gljiva Mira; mail: dabudebolje@gmail.com

Related posts

Toronto: Mostarka dobila prestižnu nagradu za ćelijska i biomolekularna istraživanja

Urednik BiH Info Desk

Adnan efendija Balihodžić imenovan za imama vojske Kanade

BHD Info Desk Administrator

Bosanskohercegovački model Džejla Glalvović Očuz nastupila na prestižnom Baselworldu Showu u Švicarskoj

Leave a Comment