Kultura

Grenoble: Festival “Draga Bosna”

Iako razvijena Evropa ne poznaje Bosnu i Hercegovinu, zapadni aktivisti, u potrazi za neistraženim horizontima, smatraju kako je zemlja jedinstvena po umjetničkim i kulturnim događajima i zbivanjima!

Filmski klub iz francuskog grada Grenoble, po četvrti put organizuje festival nazvan “Draga Bosna”/na našem jeziku/, s objašnjenjem da se radi o bosanskohercegovačkim susretima planiranim između 12. i 16. ovog mjeseca. Publika će moći otkriti BiH iz neviđene, neočekivane i atipične perspektive. Predstavit će se kinematografija, održati brojne rasprave, konferencije, susreti i rock’n’roll koncerti.

Najprije će se u kinu “Juliet Berto” projicirati kratkometražna ostvarenja svih žanrova: dokumentarce, fikcije, eksperimentalne i animirane filmove. Na programu će biti “Plava kaciga” Chrisa Markera, začuđujuća i jasna kritika nekadašnjih “čuvara mira” od strane mladog vojnika Françoisa Crémieuxa, današnjeg direktora svih bolnica u Marseilleu. Zatim “Kokoška” Une Gunjak, što je 2014. bila u zvaničnom programu “Sedmice kritike” Festivala u Cannesu. “Uvoz”, Bugojanke iz Amsterdama, Ene Sendijarević, “Roundabout”, mađarskog sineasta Orsi Nagipake, pa “Aždaja” Ivana Radmana.

Predstavljanju slavljenog dokumentarca Tarika Hodžića “Scream for Me, Sarajevo”, prisustvovat će Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine i Čajničanin dugo nastanjen u bh. glavnom gradu, fotograf Milomir Kovačević-Strašni. Oni će objasniti gledaocima, stanje za vrijeme 1400 dana i noći blokade grada, ali i impakt koncerta Brucea Dickinsona i njegove grupe “Skunkworks”, koji su nastupili pod granatama i bez bilo kakve zaštite, 1994. godine. 

Pjevač je kasnije, u svojoj autobiografiji, pod nazivom “Čemu služi ovo dugme”, napisao – Koncert je bio značajan, intenzivan, vjerovatno najveći na svijetu, u tom trenutku, za Sarajlije ali i za nas. Što ostali na planeti, o njemu ništa nisu znali, bilo je beznačajno. Promijenio mi je pogled na postojanje, smrt ali i shvatanje drugih, ljudskih bića!

Miris Bosne

Također će se organizovati kolokvij “Bosna i Hercegovina, žalost, prilagođavanje, pasija”. Dvadeset i šest godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, koje mnoštvo vlada razumijeva kao završetak sukoba, nije teško razumjeti kako borba za bolje sutra, u “maloj balkanskoj zemlji”, predstavlja poseban izazov razvijenoj Evropi. Kolokvij, najavljen kao znanstven, ali i umjetnički, priprema “Laboratorij CERDAP2”, Fakulteta političkih nauka. Nekolicina historičara, istražitelja i profesionalaca, izložit će mišljenja o oblasnoj historiji, vojnoj diplomaciji i načinima djelovanja, međunarodnih mirovnih snaga za vrijeme rata. Analizirat će se pravni procesi, rekonstrukcija nakon konflikta, zajednička memorija, stanje umjetničkih institucija ali i otpor, mirenje s današnjim okolnostima postojanja. Pozvani su: Imen Birki, studentica političkih nauka, Pierre Courtin, direktor sarajevske galerije “Duplex 100m²”, u periodu 2005-2018. godine, Elma Hašimbegović, Alain Laplace, nekadašnji oficir NATO-a. Moderatorica izlaganja će biti počasna profesorica i istražiteljica s Fakulteta političkih nauka, Brigitte Vassort. 

Upriličit će se i poznata izložba “NSK država u Sarajevu”, koju su građani bh. prijestolnice mogli posjetiti u Narodnom pozorištu, 21. i 22. novembra 1995, isto kao i koncert grupe Laibach. Događaj koji je mnogima označio kraj rata, ovjekovječio je fotograf Zoran Kalinić.

U “Biblioteci Arthaud” će se izložiti fotografije Milomira Kovačevića i Aude Labrosse. Ako je Strašni snimio oko 30 000 ratnih prizora u glavnom gradu BiH pa preselio u Pariz, njegova kolegica je kombinovala fotografije, videozapise, među kojima je poseban multi uradak: “Mirisi Bosne”. Aude Labrusse je napisala i knjigu, ostvarila serije fotografija. Film “Miris Bosne” je projiciran na nekoliko, veoma značajnih festivala i imat će namjenu objasniti gledaocima sve uloge u Bosni i Hercegovini, ličnim svjedočenjima, ali i historijske, umjetničke i kulturne obavijesti o razdvajanju zemlje. Autorica je nastojala pokazati stanje u BiH, od rata do danas: kako je od pomiješanosti što je bila dio njezine veličine, postala nakon bratoubilačkih sukoba, žrtva korupcije kao i nametnutog neefikasnog upravljanja, kompliciranog i nefunkcionalnog, političkog sistema, što uvjetuje nezaposlenost polovice stanovništva. Ali BiH je također tlo nade, na kojem generacije rođene nakon rata, nastoje podići cijelu i jedinstvenu naciju!

Džana Mujadžić

Related posts

Minhen: Promovisana knjiga “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja”

Urednik BiH Info Desk

Uz rahmet Ibišu Kujeviću: Odlazak rožajskog i sandžačkog velikana

BHD Info Desk Administrator

Izrael: Islandski predstavnici, grupa Hatari na Eurosongu razvili šalove Palestine

BHD Info Desk Administrator

Leave a Comment