Književnost

Melbourne: Promocija knjige „Sloboda robije“ autora hafiza prof. dr. Halila ef.Mehtića

U subotu 22.01.2022. sa početkom u 19. sati u prostrorijama Bosnian Islamic Centre Deer Park u u Melbourne, bit će održana promocija knjige „Sloboda robije“ autora hafiza prof. dr. Halila ef.Mehtića.

Knjiga „Sloboda robije“ autora hafiza prof. dr. Halila ef.Mehtića govori o eri socijalizma kada ahmediju nije bilo lahko nositi. Značilo je to preuzimanje teškog bremena, one Poslaničke žiške u ruci koju je teško držati a još teže i gore pustiti da zgasne. Svi koji su htjeli lagodan život, društvenu pozicioniranost i apanaže išli su drugim, lakšim putem svjetovnog obrazovanja. Hafiz Halil Mehtić odabire upravo taj teški put i kroz život korača sa ahmedijom.

Uz to knjiga tematizira turbulentne događaje koji su se desili u našoj skorijoj prošlosti zbog čega  ima izniman značaj za oslikavanje pozicije islama i Bošnjaka u eri socijalizma. Ona je vrijedan prilog kulturi sjećanja i kontinuitetu pamćenja kao bitnom elementu svake odgovorne zajednice“…

 Ono što knjizi daje posebnu draž, što je čini dojmljivom i toliko interesantnom, da se čita u jednom dahu, je autorovo emotivno i potresno kazivanje o njegovoj i sudbini njegove porodice. Knjiga na slikovit način pokazuje svu beskrupuloznost sistema u obračunu sa neistomišljenicima, ali i jasnu poruku da je kroz ustrajnu pobožnost, odanost i predanost Svevišnjem, insan kadar da odoli svim ovosvjetskim iskušenjima i da na kraju izađe kao pobjednik.

Direktor „Behram-begove medrese“, dr. Ahmed ef. Hatunić je za knjigu kazao da dok ju je čitao „plakali su i oči i duša i tijelo i da bi je treabao pročitati svaki Bošnjak, a posebno naši političari i imami.

U svojoj recenziji, prof. dr. Nusret Isanović napisao je: „Hfz. Mehtić piše kako govori, a govori spontano, nimalo usiljeno, neposredno i iskreno, bez bilo kakave dodatne stilizacije i estetizacije teksta, često očito vođen produhovljenim ritmovima svoga srca.

Usudni svjedok jednog izuzetno zamršenog, nesigurnog i teškog vremena, zahvaćenog moralnim rasapom, neljudskošću i nasmrt duhovno oboljelom, Mehtić kao čovjek, vjernik i duhovni učitelj pokušava spojiti dramatiku doživljaja i jasnoću kazivanja kako bi iz sadašnjeg vremenskog odmaka bolje, kompleksnije, cjelovitije i po mogućnosti objektivnije predstavio ne samo vlastitu sudbinu i sudbinu svoje porodice nego dijelom i sudbinu svoga naroda u vremenu u kojem je bio praćen,  proganjan, isljeđivan, suđen i zatvaran. U totalitarnim režimima, kakav je uglavnom bio režim socijalističke Jugoslavije, trpljeni ste dok ste nevidljivi i nepoznati, dok se po bilo čemu – što ne odgovara sistemu zasnovanom na rigidnoj jednoumnoj ideologiji – ne počnete isticati, pobuđivati pažnju i simpatije ljudi. Mehtićeva najveća krivica je bila upravo u tome što je kao imam za kratko vrijeme postao privlačan i popularan. Bio je mlad, obrazovan i odgovoran, mila osoba, dopadljivog izgleda, iskrene, otvorene i uspješne komunikacije, uzoritog vjerskog edeba, dobar i dojmljiv predavač, vrstan učač Kur’ana, interesantan i privlačan omladini i omiljen među ljudima. Takav imam je bio istinska rijetkost kod nas. Jednom je jedan moj prijatelj rekao: „Ovakvog imama nema od Bosne do Istanbula“. To komunisti nisu podnosili, niti su praštali. On je morao, kao većina drugih imama, ili se pasivizirati i zapustiti svoj imamski poziv ili biti proganjan i sklonjen. Mehtiću se, kao i nekolicini drugih uspješnih imama, kao što je npr. Muharem ef. Hasanbegović iz Goražda, upravo dogodilo ovo drugo.

U profesionalnom značenju bio je imam Sultan Ahmedove džamije u Zenici, nosilac je časnog zvanja hafiz Kur’ana, prvi je muftija zenički, jedan od osnivača Islamskog pedagoškog fakulteta i redovni profesor, jedan od osnivača Stranke demokratske akcije, jedan od osnivača Sedme muslimanske brigade. Kao alim prepoznat i izvan ganica BiH, član je Svjetske asocijacije islamskih učenjaka sa sjedištem u Dohi. 

Živio je i radio u doba ocvalog komunizma kada su se već nazirali tragovi raspada ovog totalitarnog sistema, pa je dočekao početke političkog i ideološkog pluralizma. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu upravljao je važnim procesima unutar Islamske zajednice kao zenički muftija a nakon agresije i u eri demokratske Bosne i Hercegovine bavio se i političkim radom ali primarno pisanjem, govorom, pozivom u dobro. Bilo je to burno i vrtložno vrijeme mnogostrukih društvenih i političkih mijena koje neminovno proizvode golemu energiju. 

Sloboda robije je njegova četrnaesta knjiga koju vam toplo preporučujemo.

N.Dj.

Related posts

ODRŽANI XLIV PLAVSKI KNJIŽEVNI SUSRETI I XIX LIKOVNA KOLONIJA

BHD Info Desk Administrator

Antologija poezije ‘Mostovi prijateljstva’ povodom Dana Bošnjaka S. Makedonije

Urednik BiH Info Desk

Milano: Među italijanskim autorima, u knjizi ‘Intervju sa istorijom’ i priča Emine Gegić

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment