Pogledi

IGK: Pored nauke postoji i sudska odluka o genocidu u Prijedoru

Opšte je poznato da je nauka dokazala genocid u Prijedoru. Prema rezultatima nauke zločin u Prijedoru je genocidni akt jer je njime potvrđena genocidna namjera da se potpuno ili djelimično uništi bošnjački i hrvatski narod u Prijedoru. Suština genocidne namjere je u tome da se preduzimanjem jedne ili više propisanih radnji izvršenja sadržanih u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, povrijedi ili ugrozi integritet članova zaštićene grupe i ostvari posebna ili krajnja namjera, a to je potpuno ili djelimično uništenje grupe. U slućaju Prijedora objekt napada kod zločina genocida je bila zaštićena bošnjačka i hrvatska etnička grupa, a ne čovjek kao pojedinac. Namjera uništenja bošnjačke i hrvatske skupine, u cijelosti ili djelomično, pretpostavlja da su žrtve odabrane zbog njihove pripadnosti skupini na koju je namjera usmjerena. Genocid u Prijedoru  je izvršen u skladu s velikosrpskom ideologijom, politikom, genocidnom namjerom i osvajačkim ratom za teritorije, za životni prostor, za otimanje bosanske zemlje, za etničko čišćenje grada Prijedora.

Nauka o genocidu namjerno istrebljenje bošnjačkih i hrvatskih civila u Prijedoru tretira kao jedan od najsnažnijih dokaza genocida u Prijedoru. Radi se o kolektivnom zločinu kako u pogledi izvršenja zločina, tako i u pogledu prikrivanja zločina od strane vojnih, policijskih i političkih vlasti Prijedora i entiteta RS.

Genocid u Prijedoru je bio usmjeren protiv osnovnih načela humanizma, protiv prava i sloboda čovjeka, protiv međunarodnog humanitarnog prava. Genocid u Prijedoru je zapravo vrhunac čovječije nehumanosti prema čovjeku, civilizaciji. Zbog izvršenog genocida općina Prijedor je prva u BiH po veličini zločina, po broju nestalih osoba, po broju masovnih grobnica, po broju koncentracionih logora smrti, po broju sudskih predmeta na međunarodnim sudovima. Genocid u Prijedoru je trajao kontinuirano od 1992. do 1995. godine. 

Genocid u Prijedoru je istina o ponižavanju ljudskog dostojanstva i nacionalnog identiteta bića Bošnjaka i Hrvata, istina o uništavanju svega postojećeg što odražava bošnjački i hrvatski nacionalni identitet, istina o getoizaciji Bošnjaka i Hrvata u cilju stvaranja „Velike Srbije“, istina o pokušaju uništenja Bošnjaka i Hrvata kao nacija i prisvajanju teritorija gdje su živjeli, podjeli njihovih imanja Srbima i instaliranju države svih Srba na tuđoj teritoriji. Genocid u Prijedoru je bio način ostvarivanja ratnih ciljeva. Radi se o namjernim, planiranim, masovnim zločinima nad prijedorskim civilima i o planskom uništavanju svakog osnova njihovog kolektivnog ili individualnog života. Genocid u Prijedoru je sastavni dio agresije na Republiku BiH kao udruženog zločinačkog poduhvata zauzimanja bosansko-hercegovačke teritorije i nasilnog, neustavnog preuzimanja vlasti u opštini od strane bosanskih Srba uz pomoć i podršku jedinica Jugoslovenske narodne armije i paravojnih formacija iz Srbije. Rušenje Prijedora, silovanje Prijedorčanki, ubijanje Prijedorčana, svakojaka poniženja, paljevine, mučenja i logori nisu bili samo plod razmišljanja plitikih barbarskih mozgova, već i dio razrađene osvajačke strategije osvetničkog srpskog pamćenja koje ima samo jedan ishod ponavljanje zla.

Ono što je manje poznato javnosti jeste pravosnažna presuda starijem maloljetniku Opačić Draganu izrečena pred Vrhovnim sudom BiH još u periodu agresije – 1994. godine. Stariji maloljetnik priznao je počinjenje krivičnog djela genocida – ubistvo 20-ak ljudi u prijedorskom logoru, od kojih dvojica klanjem; silovanje tri djevojke…


Institut za istraživanje genocida Kanada je više godina od gradonačelnika Prijedora tražio da se 20. juli, dan ukupa žrtava genocida proglasi danom žalosti u Prijedoru. Gradonačelnik nikada nije odgovorio. Općinske vlasti Prijedora nikada nisu javno priznale djela tadašnjih vlasti i odale pokajanje za patnje kroz koje su prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata. 

Institut za istraživanje genocida Kanada će i dalje raditi da žrtve genocida u Prijedoru dobiju svoja elementarna ljudska prava i slobode.

 Institut za istraživanje genocida Kanada

Related posts

IFIMES: Narušeni kredibilitet EU na Zapadnom Balkanu?

Editor

SREBRENICE BOLNA RANO 1995-2022

Urednik BiH Info Desk

MUP RS jeste/nije postavio punktove na međuentitetskoj liniji

Editor

Leave a Comment