BiH dijaspora Izbor urednika

Evo kako je na proteklim izborima u BiH glasala dijaspora

Glasački listićI
banner

Predsjednik Pokreta Snaga domovine Ahmed Husagić prezentovao je rezultate glasanja dijaspore na Općim izborima u BiH održanim 2. oktobra ove godine.

Kako je rekao, rezultat mobilizacije dijaspore nije za slavljenja, ali nije ni za tugovanja.

“Nije onakav kakav smo priželjkivali ali je onakav kakav smo očekivali. Nakon dugo godina smo napravili iskorak. Zaustavili smo pad glasova probosanskih političkih snaga što je i bio primarni cilj. I ne samo da smo ga zaustavili nego smo ga na nekim nivoima uspjeli i zančajno povečati. Naravno, ako uzmemo u obzir koliki broj ljudi ima pravo glasa a živi u inostranstvu, zadovoljni ne možemo biti. Na tome se mora i dalje raditi jer sudbina svih nas zavisi od sudbine Bosne i Hercegovine”, rekao je Husagić.

Istakao je da nije moguće sto posto utvrditi tačan broj glasova iz dijaspore jer Centralna izborna komisija u jednoj rubrici spaja glasove iz odsustva, mobilnog tima i DKP – Diplomatsko konzularne mreže.

“Zbog toga mala odstupanja u konačnom rezultatu mogu biti ali ona ne utiču bitno na ukupnu sliku postignutog”, rekao je Husagić.

Što se tiče izbora za članove Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, na izborima 2018. godine za probosanske kandidate je glasalo 15.610 glasača i glasačica.

“Na izborima ove godine se taj broj skoro udvostručio tako da je njima povjerenje dalo 28.369 osoba”, kaže Husagić.

Sto se tiče, kako kaže, “antibosanskih kandidata i kandidatkinja”, one su na ovim izborima dobili podršku od 6.786 glasača i glasačica što je duplo manje od onog broja kojeg su dobili na izborima 2018. godine.

Na izborima koji su održani 2018. godine probosanske snage nisu imale svog kandidata ili kandidatkinju za člana Predsjedništva iz RS-a, navodi Husagić.

“Tada je za antibosanske kandidate stiglo iz dijaspore 29.403 glasova. Na ovim izborima je broj njihovih glasača višestruko umanjen. Samo 9.964 je dalo podršku tim snagama. Na drugoj strani kandidat ispred Pokreta za Državu je dobio 10.973 glasa. To je najbolji rezultat ne samo u Entitetu RS nego i na nivou čitave države”, dodaje on.

U Parlamentarnoj skupštini BiH, kaže Husagić, probosanske stranke su 2018. godine osvojile 24.393 glasa dok su antibosanske osvojile 32.089.

“Na ovogodišnjim izborima se situacija drastično promjenila. 13.791 glas za antibosanske a 40.196 za probosanske političke snage. To u procentima znači porast glasova za probosanke partije vise od 60 posto dok pad antibosanskih iznosi 60 posto”, navodi on.

Husagić ističe da Ista slika kao i na predhodna dva nivoa može se uočiti i na rezultatima izbora za parlament FBiH.

“Porast probosanskih političkih snaga ove godine za 190 posto što u brojevima iznosi 28.270 glasova u poređenju sa 9.644 glasa 2018. godine. Pad antibosanskih snaga u Entitetu FBiH se mjeri sa oko 60 posto”, ističe Husagić.

Za Entitet RS kaže da je najteži politički teren za djelovanje probosanskih snaga.

“Odluka da dođe do spajanja većeg dijela političkih partija u jednu koaliciju se pokazao kao vrlo pozitivna. Partije okupljene u Pokret za Državu jesu ideološki vrlo različite ali su se okupili oko civilizacijskih vrijednosti a to su: suverenost i nedjeljivost države kao i poštivanje presuda međunarodnih sudova. Nakon 12 godina je napravljen iskorak i broj mandata probosanskih partija u NSRS-u je povećan. U tom povećanju je dijaspora odigrala važnu ulogu. U brojevima: 2018. godine su antibosanske političke partije dobile 17.775 glasova iz dijaspore dok su ove godine dobile 6.127. To je pad od skoro 60 posto. Na drugoj strani su probosanske snage poboljšale rezultat za nekih 20 posto. Možda se to ne čini puno ali ako se uzmu u obzir okolnosti u kojima se djeluje, samo zaustavljanje pada glasova je uspjeh. Porast glasova je znak da se još više treba raditi”, naglašava Husagić.

Na kraju je istakao da bi izlaznost bilo puno veća da CIK nije promjenio pravila oko registracije jedan dan prije njenog početka.

“Naše djelovanje i naša energija nije bila samo usmjerena na motivisanje za glasanje nego i na edukaciju kako se registrovati. Također su tehničke teškoće pratile čitav proces. Treba pohvaliti CIK za uvođenje obaveznog prilaganja potvrde o mjestu prebivališta u inostranstvu kod registracije. Tim su sprječene zloupotrebe koje su pratile predhodne izbore. Na žalost, veliki broj ljudi koji su želili glasati zbog različitih razloga to nisu uspjeli. Oko 20.000 ljudi je krenulo u registraciju, otvorilo nalog ali nisu doveli proces do kraja. Oko 20.000 je završilo proces ali su odbijeni iz različitih razloga. Dodatnih 20.000 nije glasalo što zbog nemara ali najviše zbog toga što su glasački listići stigli za vrijeme godišnjih odmora. Pošto nisu preuzeti na vrijeme vraćeni su u Bosnu u Hercegovinu. Također, pošta koja je trebala stići iz Australije zbog dugog putovanja nije stigla na vrijeme”, naglasio je Husagić.

Na kraju, njegovo subjektivno mišljenje za koje, kako kaže, nema dokaza ali ima više poruka ljudi koji su unijeli svoje podatke u prvu masku za registraciju ali nikad nisu potvrdili mail koji su dobili od CIK-a.

“Takve osobe nisu ušle ni u jednu od ovih kategorija koje sam gore naveo. U konačnici imamo između 60.000 i 80.000 ljudi koji su bili voljni glasati ali to nisu uspjeli. Na tome se mora raditi da svi oni na kraju i ostvare svoju želju za učestvovanjem na glasanju. Uzimajući sve navedeno u obzir, očigledno da potencijala ima, da ima i želje i da postoje osnove za dalju izgradnju. Nadamo se da će oni koji budu na vlasti, bez obzira na kojem nivou, nastaviti započeto i da će se uspostaviti kontinuitet rada sa dijasporom jer taj rad nema alternativu. Posao nije lak ali je neophodan”, zaključuje Husagić.

Snaga Domovine

Related posts

Pet autobusa sa bh. državljanima trebali krenuti danas iz Austrije, mnogi ipak odustali jer ne žele u šatore

BHD Info Desk Administrator

Mlada studentica hemije sa Sorbone Mona Muhidinović odlučila je istraživački rad raditi na SSST-u

Editor

London: Nedžmin Ambešković će se nadmetati protiv najjačih ljudi na svijetu

Editor

Leave a Comment