BiH dijaspora Izbor urednika

“Ništa bolje od sevdaha”: Proslava 25 godina postojanja bh. hora “Modra rijeka” u Sydneyu

banner

Ima jedna “Modra rijeka” i ovo će biti priča o njoj…

Niko ne zna gdje je ona

Malo znamo al‘ je znano

Iza gore, iza dola

za sedam, iza osam

I još huđe i još luđe

Preko gorkih, preko mornih…

Mak Dizdar, “Modra rijeka”

image
25 godina hora “Modra rijeka” Sydney

Ima jedna “Modra rijeka” u Sydneyu i ovo će biti priča o njoj. “Modra rijeka” je bosanskohercegovački ženski hor koji je prije nekoliko dana proslavio 25 godina postojanja

Na svečanosti u jednom od sidnejskih gradskih dvorana (Ashfiled Town Hall) prisustvovali su i počasni gosti: generalni konzul Turske Ali Sevim sa suprugom, senator iz Australije David Shoebridge, ambasador BiH u Australiji i Novom Zelandu, Nj.E. Kemal Muftić sa suprugom, kao i počasni konzul BiH u Novom Južnom Velsu Amir Šahinović.

LJUBAV PREMA MUZICI

Inače, ovim povodom je konzul Šahinović ispred Počasnog konzulata BiH u Australiji uručio zahvalnicu za dugogodišnji rad horu “Modra rijeka”.

Australijska glumica Kym Vercoe koja već godinama sarađuje sa horom vodila je ovu svečanost na engleskom i predstavljala svaku pjesma na bosanskom jeziku. Negdje na modroj rijeci Kim je upoznala tu neku našu posebnu dušu bosansku i posvetila joj dosta vremena i ljubavi.

Svečanost je počela riječima zahvalnosti koje su bile upućene svima koji su došli da obilježe ovaj važan datum u postojanju hora. Priča o “Modroj rijeci” je ujedno i priča o Slađani Hodžić, osnivačici hora, muzičkoj direktorici i njihovoj dirigentici.

Po dolasku u Sydney 1995. godine, Slađana, koja je po zanimanju profesorica muzike (završila Muzičku akademiju u Sarajevu), tražila je način da svoju ljubav prema muzici, pjevanju, horu nekako praktično realizuje. Horska muzika, harmonija, pjevanje su dio moga bića, kazala je Slađana u intervjuu koji je napravljen nekoliko dana prije ove proslave.

– Od dolaska u Sydney razmišljala sam šta uraditi, pokušavala nabaviti informacije, stupiti u vezu sa ljudima te tako 1997. godine stupam u kontakt sa grupom izbjeglica iz Bosne i Hercegovine kojima sam tada predložila osnivanje hora. U toj mojoj ideji imala sam podršku ljudi, pogotovo Redije Hodžić i rahmetli Vahide Zelhić. Na prvu probu je došlo 15 članova, većinom žena. Glasali smo za ime hora, imali nekoliko prijedloga. Na kraju je ime “Modra rijeka”, prema prijedlogu Mirze Hodžića i Šefke Mostarke  pobijedilo. Svi smo se složili – to je jedna od najljepših oda Bosni, istakla je Slađana.

image
Slađana Hodžić

Važno je reći da je rad u horu i za hor, na dobrovoljnoj osnovi. Koristili su slobodne prostorije centra za migrante, a Slađa je donosila klavijature za praćenje hora. Članovi hora su sada samo žene, različite životne dobi, obrazovanja, porijekla. Ono što ih spaja je odluka da nastupaju kao bosanskoherecegovački hor, da razvijaju i kroz muziku prenose ljubav, poštovanje i brigu, da sa ponosom predstavljaju BiH kroz muziku, njenu dugogodišnju baštinu.

Nekoliko australijskih organizacija i udruženja je počelo preporučivati hor ljudima koji su preživjeli različite traume, a jedna od njih je i Servis za tretman i rehabilitaciju od trauma. Hor je posao mjesto za okupljanje, uživanje u muzici ali i mjesto ozdravljenja, relaksacije. Osjećaj pripadnosti je svima važan, a hor pruža i to.

– Sve žene su bile izbjeglice, a neke i sa ogromnim traumama. Razumijem i sama jer sam i ja došla iz ratnog Sarajeva, kaže nam Slađa.

ŠIROM AUSTRALIJE

Do sada je kroz hor prošlo oko 100 članova. Svaka žena je dobrodošla i probe se održavaju svake nedjelje, te traju po tri sata.

– Nedjelja je moj dan. Nekada sam se osjećala krivom prema svojoj djeci koja su me također trebala, pogotovo kada su bili mali, ali moja veza sa horom je bila druga porodica kojoj sam također bila potrebna. Sve članice hora mogu predložiti pjesmu, a ja onda nastojim da pravim odgovarajući aranžman. Bilo je tu pjesama različitih žanrova, ali nekako na kraju smo shvatili da je sevdalinka ono što nam je najviše srcu priraslo. Važno nam je da pjesme imaju umjetničku i kulturološku vrijednost, priča Hodžić.

image
25 godina hora “Modra rijeka” Sydney

Počeli su nastupi, za hor se pročulo i nastupali su na mnogim proslavama u Australiji (Brisbane, Gold Coast, Melbourne, Perth, Canberra). 

Kada je Slađa, inače dobitnica mnogobrojnih nagrada još u rodnom Sarajevu, otvorila njenu muzičku školu “Legato Music Academy” 2010, hor se počeo sastajati u tim prostorijama. Desilo se ponekada da su dobile neku finansijsku pomoć, ali u principu za ovih 25 godina članice hora sve same finansiraju. Hor je do sada imao više od 500 nastupa.

Za hor se čulo u čitavoj Australiji, ne samo među našim ljudima. Amnesty International je napravio video spot koji se prikazivao na nekoliko različitih medija. Slađa je učestvovala u izboru muzike za predstavu “Necessary Target”, a saradnja sa glumicom Kym Vercoe je nastavljena. Kym Vercoe je nastupala u Sarajevu i od te predstave napravljen je film Jasmile Žbanić, “For those who can tell no tales”. Mnogi su već napisali magistarske teze na iskustvima hora “Modra rijeka”. Veoma često članice kažu: “Hor mi je pomogao više nego bilo koji psihijatar ili terapija”.

Iako bez finansijske pomoći, hor je 2016. organizovao dobrotvorni koncert i novac prikupljen od ulaznica poklonjen je Drugoj osnovnoj školi u Hrasnici. 

Dvadesetogošnjica rada hora proslavljena je uz pomoć hora “Sevdalinka” iz Melbournea koji je tada vodio njihov diregent rahmetli Amir Bukić, koji nas je nažalost napustio prije nekoliko mjeseci. I ovoga puta “Sevdalinka” je uljepšala proslavu “Modre rijeke”. Snežana Barošević iz Melbournea, koja trenutno vodi hor, rekla je nekoliko riječi o pokojnom Amiru a onda su u sjećanje na njega i zahvalnost za mnoge godine rada koje je Amir nesebično poklonio horu, iz hora “Sevdalinka”, pod diregentnom palicom Slađane Hodžić, otpjevali pjesmu “Čije je ono djevojče”. Baš i kao sama sevdalnika, koja često prikazuje jedinstveni oblik melanholičnih osjećaja sa sporim tempom, a neke su vesele i optimistične, tako je i ova pjesma uspjela da sjedini bol i žalost za Amirom koji je umro mlad. Sa radošću smo ga znali, družili se sa njim i promovisali bosansku muzičku tradiciju širom Australije.

image
25 godina hora “Modra rijeka” Sydney

Posjetioci su većinom bili oni koji su rođeni u Bosni i Hercegovini i odrastali uz zvuk sevdalinke, ali je bilo i onih mlađih, rođenih u Australiji, kojima su ovakve priredbe dobre prilike da upoznaju našu muzičku baštinu.

Pjevali su horovi, ali i publika: Djevojka je zelen bor sadila, Kafu mi draga ispeci, Sa one strane Plive, Ne klepeći nanulama i mnoge druge. Majstori pjevanja: Željko Meštrović, Meša Jusufović, Vedo Jusufović, Mimi Hadžiahmetović, Edo Bilal, Mirsada Muratović, Sydney Sevdah Sound, muzičari: Petar Stojkov i Deni Herceg (Slađina desna ruka, kako u muzičkom tako i organizacionom smislu, uljepšali su to veče sa još poznatom muzikom poput “Sarajevo ljubavi moja” koja je odjekivala salom.

DO NAREDNOG SUSRETA…

Ova večer je bila izvrsna prilika da se popriča i sa ambasadrom Muftićem, sa članovima oba hora, prijateljima sa kojima se izgubi kontakt živeći u ogromnom gradu ili drugim dijelovima Australije.

Slađana se zahvalila i na stalnoj podršci i pomoći Hazima Kazačića koji pravi fotografije za hor, Mati Rašiću koji pomaže oko pozivnica, plakata, dizajna, Rusmiru Rahmanoviću koji je uljepšao noć svojim komentarima i poezijom.

Slađana Hodžić je dala dio svoje duše ovoj muzici i horu. Zahvalni su mnogi na njenoj nesebičnoj upornosti da se hor očuva i naša kulturna baština predstavi Australiji. Nadamo se da će hor uspjeti da nađe i neku finansijsku podršku.

Veče je počelo pjesmom “Dobra vam noć prijatelji”… opraštamo se do drugog susreta sa “Modrom rijekom” i “Sevdalinkom”.

image
25 godina hora “Modra rijeka” Sydney

Valja nama preko rijeke

Mak Dizdar, “Modra Rijeka”

MERIMA HAMULIĆ TRBOJEVIĆ / Moja BiH

Foto: Počasni konzulat BiH u Sydneyu

Related posts

Emir Spahić među žrtvma velike poreske prevare u Španiji

Danas se menjaju pravila za testiranje povratnika pri ulasku u Njemačku

BHD Info Desk Administrator

Slovenija promjenila odluku vezano za putnike u tranzitu

Editor

Leave a Comment