Regija

Godišnje se preko 2.000 ljudi odriče državljanstva Srbije

banner

Oko 2.000 ljudi godišnje podnese zahtjev za otpust iz državljanstva Republike Srbije.

Posljednji dostupni podaci govore o tome da je samo u 2016. godini čak 3.243 građanina tražilo otpust iz državljanstva Srbije, piše Blic.

Od 2003. godine, kada je počela da se vodi evidencija, pa do pomenute 2016. godine, ukupno 58.286 osoba podnijelo je zahtjev za prestanak srpskog državljanstva.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova nema najnovnijih podataka za minulih nekoliko godina, ali upravnik Centra za demografska istraživanja, prof. dr Vladimir Nikitović tvrdi da se taj broj kreće negdje od 2.000 do 3.000 godišnje.

“Na osnovu otpusta iz državljanstva ne može se zaključiti kolika je migracija. To je prije svega vezano za sistem dvojnog državljanstva, pa iako naša zemlja dozvoljava neograničen broj državljanstava, to nije slučaj sa zemljama u koje naši ljudi najčešće emigriraju, poput Njemačke i Austrije”, navodi Nikitović.

Prema njegovim riječima, pasoši zemalja Evropske unije imaju ogromne prednosti, pa je jasan razlog zašto se ljudi koji duže žive u ovim zemljama odlučuju na korak da zatraže otpust iz državljanstva Srbije.

Svi koji podnesu zahtjev za otpust iz državljanstva moraju prije svega da imaju dokaz da posjeduju strano državljanstvo ili da će ga uskoro dobiti. Osim toga, moraju da budu punoljetni, ali i da su regulisali vojnu obavezu, izmirili porez i druge obaveze, propisuje zakon.

Iako su građani koji zatraže otpust iz državljanstva Srbije odlučili da raskinu formalno-pravnu vezu sa zemljom svog rođenja, to ne znači da je ovaj raskid konačan. Kako bi ponovo postali punopravni građani Srbije, neophodno je da podnesu zahtjev za prijem u državljanstvo i izjavu da Srbiju smatraju svojom zemljom. Dok rješenje o otpustu iz državljanstva košta čak 35.160 dinara, za prijem se plaća oko 19.910 dinara.

Zahtjevi Njemačke za radnom snagom motivišu naše građane da odu

Sagovornik navodi da ono što generiše emigraciju odavde su dešavanja u Njemačkoj kojoj je potrebno sve više radne snage.

Tome u prilog govori i činjenica da već duže vrijeme postoji veliki pritisak u Njemačkoj da konačno omogući dvojno državljanstvo. Vladajuća koalicija je u programu imala reformu, koja je nedavno konkretizovana: pet godina boravka i rada u Njemačkoj bilo bi dovoljan uslov da se zatraži državljanstvo, a bilo bi moguće i dvojno državljanstvo, i to kao pravilo, a ne kao izuzetak koji se odnosi samo na državljane neke od zemalja Evropske unije. Ipak, opozicija je na ovaj potez gledala kao na “obezvrjeđivanje” njemačkog pasoša, pa je pitanje kada će do ovih promjena doći.

“Cirkularne migracije mnogo se češće dešavaju nego što je to ranije bio slučaj. Upravo zbog tih relaksacija koje poručuju ‘dajte nam tu radnu snagu kako god‘, naši ljudi se lakše odlučuju na korak da odu iz zemlje, ne razmišljajući odmah o varijanti trajnog odlaska. Povećan odliv ne znači automatski da mi ostajemo bez tih ljudi, ali to ne znači da u nekom trenutku neće prelomiti”, kaže sagovornik Blica.

On dodaje da nauka sada prepoznaje i stanovište da su ove migracije mnogo više radnici nego ljudi.

“I dalje nije integracija u prvom planu koliko je stav ‘dajte nam da riješimo to trenutno, akutno stanje sa radnom snagom’. Istorija je pokazala da dobar dio tih ljudi ipak ostane u ovim zemljama i zato to jeste permanentna opasnost od gubitka stanovništva”, ističe.

Inače, samo nekoliko evropskih zemalja izbjegava ili čak zabranjuje dvojno državljanstvo. U grupi zemalja koje restriktivno regulišu ovo pitanje, pored Njemačke, nalaze se i Ukrajina, Holandija, Austrija, Estonija, Bugarska, Španija, Norveška, Letonija i Litvanija.

Related posts

Pojačane mjere sigurnosti: Iz BiH u RH ne možete meso i salamu unijeti ni u sendviču, a lijekove samo uz potvrdu liječnika

BHD Info Desk Administrator

U Hrvatsku se turistički ne može ni sa PCR testom do 15. decembra

Editor

UDIK: Godišnjica zločina u Štrpcima

Editor

Leave a Comment