U subotu, 4. aprila 2026. na zapadu Melbournea, u prostorijama ABIC Deer Park, održana je promocija knjige “Pod Južnim nebom” autorice Aiše Hadžiahmetović.
U knjizi “Pod Južnim nebom” Aiša Hadžiahmetović, koja i sama nosi iskustvo izbjeglištva, donosi snažna svjedočanstva o životu izbjeglica i emigranata, te neugasloj nadi života koji se rađa na raskršću – između duše, jezika i kontinenata. Kroz lično iskustvo izgradila je univerzalnu priču o nomadima rasutim širom svijeta: „Izbjeglice su svetionici svijeta. Knjigu posvećujem njima, svima koji su iskusili rat, svima koji su izbjegli od užasa, koji su protjerani iz svog doma, ali i onima koji sanjaju drugačije krajeve i puteve i pokušavaju naći svoje dostojanstvo u hladnoći i golemosti svijeta.”
Prostoriju sale popunili su uzrasti raznih generacija, od onih koji prođoše izbjeglički put, do onih prve generacije rođenih u dalekoj Australiji. Bila je tu prisutna šira bosanskohercegovačka zajednica, ali i članovi drugih zajednica koji cijene istinsku književnu vrijednost i rad prof. Aiše Hadžiahmetović. Književno veče je otvoreno pozdravnim govorom moderatorice Senade Ekić, neumorne aktivistice melburnške bosanske zajednice. U panelu su učestvovali prof. dr. Hariz Halilović, recenzent i promotor knjige, i Senad Makaš, također promotor. U svom uvodu gospođa Ekić je dočarala s kakvim je osjećanjima autorica donijela riječi do srca čitetelja, rekavši: „Autorica je osoba koja kroz poeziju govori tiho, ali duboko. Njeni stihovi nose iskustvo, nježnost i snagu – i ostaju s nama i nakon što ih pročitamo.“
Aiša Hadžiahmetović je rođena u Sanskom Mostu, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je svjetsku književnost sa teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Tokom rata prolazi kroz iskustvo izbjeglištva – boravi u Austriji, a zatim i u Australiji, u Melbourneu. Nakon rata, po povratku u Sanski Most nastavlja svoj rad u obrazovanju i kulturi. Radila je kao profesor bosanskog jezika i književnosti, te 8 godina bila predsjednica Bošnjačke zajednice kulture ‘Preporod’, kada je kreirala kulturni život grada kroz izložbe, književne večeri i pozorišne projekte. Osnovala je Amatersko pozorište ‘Theatar Art’, prvo pozorište u Sanskom Mostu, režirala tokom 15 godina, adaptirala i pisala predstave, uključujući i autorski rad ‘Koje boje je ljubav’. Piše poeziju, kratke priče, eseje, drame i književne kritike, te učestvuje, kao scenarista u filmskim projektima. Od 2016. ponovo živi u Australiji, gdje nastavlja svoj rad u zajednici – kao nastavnik, aktivista i urednik na radiju 3ZZZ, a zatim i kao urednik i voditelj programa na bosanskom jeziku na SBS radiju.
Promotor i recenzent knjige “Pod Južnim nebom” prof. dr. Hariz Halilović je ugledni antropolog i profesor RMIT Univerziteta u Melbourneu, koji kroz svoj rad nosi duboko razumijevanje ljudi, sjećanja i naših životnih puteva, i zato njegove riječi imaju posebnu težinu. Obzirom da je riječ o kritičaru čije misli nadilaze površno čitanje i otvaraju prostor za dublje razumijevanje, slušali smo analizu prof. dr. Halilovića, koji je s posebnom osjetljivošću i intelektualnom pronicljivošću ušao u unutarnji svijet knjige “Pod Južnim nebom”. U svom bogatom osvrtu na knjigu, istakao je i sljedeće: „Pod južnim nebom je knjiga o pripadanju i gubitku, o ljepoti i boli života između svjetova. Aiša Hadžiahmetović uspijeva u onome što je najteže, da iz vlastitog iskustva izgradi univerzalnu priču o ljudskoj čežnji, sjećanju i nadi. Njen glas je blag, ali postojan; njen jezik poetičan, ali jasan: a njena misao duboka, osjećajna i istinski ljudska“.
Nakon izlaganja profesora Halilovića prisutnima se obratio promotor Senad Makaš. Nastavnik bosanske škole u Geelongu, Senad Makaš svojim radom i prisustvom godinama doprinosi bosanskoj zajednici. Poznat po svojoj posvećenosti jeziku, on kroz svoj angažman povezuje kulturu, zajedništvo i riječ. U svom emotivnom osvrtu na knjigu Makaš donosi sljedeći zaključak:
„Sav teret života autorica knjige “Pod južnim nebom” ispoljava kroz najdublju tugu, ali na način da nikog ne povrijedi, osudi ili proklinje. Njezine riječi pokušavaju da nađu riječ pomirenja, prihvatanja života onakvog kakav jeste. Nastoji da ljudima oko sebe uzvrati blagom riječju i dobrotom. Vjerujem da će mnogi, širom dijaspore, ali i u BiH, svoja osjećanja poistovjetiti sa osjećanjima koju izaziva knjiga”.
Istakao je da to najslikovitije ilustruje odlomak iz priče „ Ukleti Holandez“: „Voljela bih da mi se srce jednom smiri, pa da sjednem i kažem – Nigdje mi se ne ide, nije da mi je baš potaman, ali dobro je, kuda ću? To da je meni. Takav osjećaj da je Bosancu nomadu, lutajućem, ukletom Holandezu, koji daje svoje tijelo tuđini, a stisnutog srca i duše kao utvara lebdi ponad dragih brda i osluškuje milozvučje vjetra u šumarku nadomak rodne kuće. Hoće li to biti za ovog života?“
Poslije osvrta Senada Makaša, prisutnima se obratila i autorica knjige “Pod Južnim nebom”, Aiša Hadžiahmetović. Čitajući vlastite priče i pjesme, ona je pred publikom gradila most između napisanog i proživljenog, nudeći tumačenja koja nadilaze sam tekstualni nivo. Njezino izlaganje bilo je istovremeno književno i lično svjedočanstvo, prostor u kojem se riječ pretvara u iskustvo, a analiza u tiho promišljanje o svijetu i čovjeku. Promocija se završila u toploj i angažiranoj atmosferi, gdje je autorica uspostavila interakciju s publikom, odgovarajući na njihova brojna pitanja.
Bila je ovo, po mnogo čemu, noć za pamćenje. Noć bosanskih zvijezda pod Južnim nebom. Bilo je to veče kada su riječi, stihovi, priče i misli svih prisutnih putovale i putuju, od Australije do Bosne. I natrag. Svaka priča, svaki stih, odjekivao je poput mosta između prošlosti i sadašnjosti podsjećajući na trajnu potragu za domom i dostojanstvom.
Piše: Sada Makaš
