BiH dijaspora

Bh. iseljenici upozoravaju na maćehinski odnos matične države: Ponekad se osjećamo kao bankomati

Bosanskohercegovačka dijaspora od osnivanja, a ima tome i 15 godina, vlastima u zemlji isporučuje zahtjeve, ali od toga, tvrdi prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore (SSD) BiH Namik Alimajstorović, nema previše koristi.

– Tražimo donošenje zakona o dijaspori, formiranje ministarstva za dijasporu, zatim promjenu Izbornog zakona, uvođenje elektronskog glasanja, finansiranje dopunskih škola. Naš zahtjev bio je i jednostrana nostrifikacija diploma stečenih u inostranstvu za mlade koji se vraćaju u BiH, to nije političko pitanje, ali ni od toga ništa. Pa onda, regulisanje pitanja dvojnog državljanstva, kao i mogućiti da dijaspora bude zastupljena u Državnom parlamentu – podsjeća Alimajstorović.

 

Izborna godina

Ističe da su ove zahtjeve ne zna sam ni koliko puta direktno ili pismeno upućivali domaćim vlastima, ali i međunarodnim zvaničnicima u BiH.

– Činjenica da zahtjevi bh. dijaspore nisu riješeni govori najviše o tome koliko i kako vlast u BiH uvažava sad već više os dva miliona svojih građana koji žive u dijaspori – navodi Alimajstorović.

Ističe i da je možda najviše potencirano pitanje nostrificiranje diploma, koje zbog nepostojanja ministarstva obrazovanja nije bilo moguće riješiti na državnom nivou. To pitanje rješava se u entitetima.

Alimajstorović dodaje da bi nove, obrazovane mlade snage iz inozemstva u svakoj državi bile više nego dobrodošle. Kod nas, međutim, o više od dva miliona građana niko se ne brine.

– Dva i po miliona ljudi u dijaspori više je nego jak signal da se moralo davno formirati ministarstvo za dijasporu. Teško je očekivati da će to biti i u ovoj, izbornoj godini. Mi nismo glasačka mašinerija, jer naših 25.000 glasova ništa ne može odlučiti. Istina, ponekad se osjećamo kao bankomati, jer svojim donacijama i doznakama čuvamo socijalni mir u zemlji – iskren je Alimajstorović.

Važni faktori

Kaže da i u Velikoj Britaniji, gdje je već godinama, a zahvaljujući čestim posjetama i kontaktima s dijasporom širom svijeta, prepoznaje da je korupcija najveći problem ne samo u zemlji nego i za dijasporu.

– Izdvojit ću sistem školovanja i zapošljavanja u BiH. I vrapci na grani znaju da se kod nas, i to za sitne pare, može kupiti fakultetsko, magistarsko, pa čak i doktorsko zvanje. Onda ti kadrovi uz pomoć stranaka ili kupovinom radnog mjesta postaju „važni faktori“, koji, kao, trebaju rješavati nagomilane probleme. Zbog neznanja i bojazni od stručnjaka koji mogu doći izvana, čine sve kako da zadrže postojeće stanje. Zamislite da dozvole mladima, nekorumpiranima, obrazovanima iz dijaspore da pokažu šta znaju – navodi Alimajstorović.

U Americi završila dva fakulteta, u Goraždu nekvalificirana

– Znam za slučaj jedne djevojke iz Goražda koja se iz Amerike vratila u BiH. Tamo je završila dva fakulteta, a kako je bila visoka cijena nostrifikacije, ona to nije uradila i na birou za zapošljavanje bila je prijavljena kao nekvalifikovana radnica. Naravno da se ta djeca pred tim administrativnim preprekama povlače i vraćaju se odakle su i došli, u dijasporu – kaže Alimajstorović.

Autor: S. KURT / http://avaz.ba/globus/dijaspora/

Related posts

U Danskoj obilježeno podsjećanje na genocid u Srebrenici

Urednik BiH Info Desk

Ahmed Lindov: Norveški mediji su okarakterisali BiH kao državu koja je odmah počela uvoditi mjere za zaštitu svojih građana

Urednik BiH Info Desk

Dr. Almir Aljović postao je postdoktorski istraživač na čuvenom Harvard Univerzitetu

Leave a Comment