Kultura

SARAJEVO: MANIFESTACIJA DAN AHDNAME

banner

Već dvanaestu godinu, inspirisani snažnom porukom velikana i osvajača Svijeta,  Sultan Mehmed Fatih Hana i Duhovnog predvodnika Bosanskih Krstjana,  Fra Anđela  Zvizdovića, mi ćemo  zajedno obilježiti poštovanje i uvažavanje pokorenih i osvojenih od strane do tada nepobjedivih i nezaustavljivih  osvajača –  Osmanlija.

Uz davanje i garantovanje najviših prava i sloboda , o čemu nam neizbrisivo svjedoče riječi, zapisane još prije 554. godine,  baš na  mjestu Milodraž,  u Glasovitoj AHDNAMI humajun, koja je pred nama i u kojoj se nedvosmisleno kaže da  su svi slobodni i da bez straha žive.  Sultan lično, svim vezirima  i svim  velikašima  zapovijeda da moraju poštovati sve stanovnike na svim teritorijama Carstva, bez razlike što oni nisu sljedbenici Islama, pa čak i da su slobodni koga god hoće i iz tuđine,  mogu dovesti u zemlje Carstva, što ni najmodernije Međunarodne konvencije nisu u stanju da obezbijede, čak ni u državama EU i NATO, a kamo li u manje demokratskim  državama Svijeta.

Mi nemamo namjeru veličati AHDNAMU, niti Sultana Fatiha, a ni velikog bosanca fra Anđela Zvitdovića, predvodnika  svih hrišćana tada osvojene Kraljevine Bosne, već želimo istaći aktuelnost bosanske multikulturalnosti, ljudskih prava i sloboda koje su utemeljene u pravnim dokumentima; Povelji Kulina Bana, Ahdnami sultana Fatiha i Deklaraciji o pravim građana Bosne i Hercegovine, a koji su preteča Modernim međunarodnim dokumentima o zaštiti ljudskih prava i sloboda.

Takođe nam nije cilj da branimo Sultan Fatiha i AHDNAMU od nipodaštavanja i pokušaja da se pokaže kako je Sultan morao da uruči Ahdnamu, jer je navodno “želio da zadrži što više vjernih podanika  u osvojenim Zemljama.” U  Kraljevini Bosni, je ovim dokumentom očuvana multikulturalnost, ljudska prava i slobode, koje je stvorilo uslove za današnje zajedništvo i susretanje brojnih kultura, jezika i etničkih zajednica u Zemljama koje su bile u sastavu Osmanlijskog carstva, Prvog Komonvelta, koji se zasnivao na islamskoj vladavini prava i sloboda.

Usporedimo li to sa tadašnjim običajima ratovanja i osvajanja teritorija širom Svijeta, vidjećemo da su teritorije osvojene od  Zapadnoevropskih velikih sila bivale vrlo brzo

“očišćene” od domicilnog stanovništva ili se isti morali utopiti  ili asimilirati, odnosno “integrirati” u osvajačke narode i primiti vjeru Osvajača, po uhodanom običaju “čija vlast, toga je  i vjera”.

Tako danas,  kad pogledamo Sjevernu i Južnu Ameriku  ili Španiju nakon 1492. godine , jasno nam se priokazuje prava slika stanja vladavine islamske osmanlijske vlasti, koja je uvažavajući islamske principe i izvore vladavine prava i pravne države,  imala jedno univerzalno multikulturalno i multikonfesionalno društvo,  koje je razvojem nacija u 19. vijeku preraslo u multinacionalno društvo,  koje Svijet i moderna Evropa tek nakon 1945. godine   upisuju u Povelji UN  i Univerzalnoj deklaraciji o pravima čovjeka iz 1948. godine.

Univerzalna deklaracija( 1948. ) i Evropska konvencija o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda ( 1950. ), Konvencije o zaštiti izbjeglica (1951.), koje su nastale nakon brojnih ratova i sve grubljeg kršenja ljudskog dostojanstva i osnovnih sloboda čovjeka, samo su još više obogatile korpu ljudskih prava u odnosu na Ahdnamu koja je napisana prije 554 godine,  na Milodražu 28. Maja  1463. godine.

Bilo je kršenja odredaba Ahdname od strane lokalnih moćnika, ali je uvijek na pritužbe predstavnika bosanskih franjevaca Ahdnama bivala obnavljana u istom obliku i sadržaju, od strane Sultan Fatihovih nasljednika, kakva je bila prva verzija koja je nastala 28.maja 1463. godine, što potvrđuju dokumenti iz 1775. i 1830 . godine, koje se mogu naći u arhivama Osmanlijskog carstva u Istanbulu..

Vjekovni život u zajedništvu i u multikulturalnim uslovima doprinijeli su da Bosna i bosanski gradovi postanu paradigma multikulturalnosti u modernoj Evropi.

Komšiluk i dobrosusjedski odnosi i zajedništvo u različitostima,   je nešto, čime se mogu pohvaliti i podićiti samo države koje su nastale na prosotrima,  na kojima je vjkovima vladala Osmanlijska islamska vlast i državnopravni  poredak.

Tako je i Sarajevo koje je nastalo prije 554 godine postalo Evropski Jerusalem. A svima je poznato da je Jerusalem postao multikulturlni i miltikonfesionalni grad zahvaljujući Ahdnami Hazreti Omera iz 637. godine, nakon osvajanja Jerusalima od strane islamskih vladara.

Građani Bosne i Hercegovine mogu biti ponosni na vjekovni zajednički život multikulturalnost i odnos prema komšiji kao prema najrođenijem, kao i  na to,  da se baš ovdje u Sarajevu susreću, a ne sukobljavaju kulture i civilizacije  Istoka i Zapada .

Zajednička domovina Bosna i Hercegovina je i dalje bosanski šareni ćilim kojim se ponose svi; Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Jevreji, Romi, Vlasi, Crnogorci, Poljaci, Slovenci, Makedonci, Albanci, Turci, Goranci, Torbeši  i  svi drugi koji u njoj žive i osjećaju Bosnu i Hercegovinu svojom i jedinom domovinom.

 

Ovogodišnjom manifestacijom Dan AHDNAME i svečanim obilježavanjem 554. godišnjice,  za nas  je značajan jer organizujemo 12.  Manifestaciju, na kojoj osmi put dodjeljujemo najveća Godišnja Priznanja i zahvalnice :

 

  • Povelju PRIJATELJ BOSNE,

 

dodjeljujemo velikim i dokazanim prijateljima Bosne i Hercegovine- “  U znak zahvalnosti za izuzetan doprinos osčuvanju i afirmaciji  multikulturalne demokratske Bosne i Hercegovine”

 

  1. TURSKA VOJNA MISIJA U BOSNI I HERCEGOVINI, Butmir, Sarajevo
  2. Prof.dr. Latinka Perović, historičarka , Beograd, Srbija.
  3. Prof.dr. Robert Donia, SAD.

 

  • Povelju ZLATNA AHDNAMA

dodjeljujemo; “Za sveukupan doprinos obnovi nezavisnosti, međunarodnom priznanju , odbrani suvereniteta I teritorijalnog integriteta, multikulturalne, demokratske Bosne I Hercegovine”

 

  1. Gosp. Raif Dizdarević,
  2. Gosp. Fra Mile Babić,
  3. Gosp. Jovan Divjak.

 

 

 

ZAHVALNICE

Za doprinos i podršku afirmaciji AHDNAME, kao i za doprinos unapređenju zajedništva, multikulturalnosti, ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini:

  1. Semiha Borovac, minnistrica za ljdska prava i izbjeglice VM BIH ,
  2. Milan Dunović, potpredsjenik entiteta FBIH,
  3. Reis IZ Crne Gore Rifat ef. Fejzić,
  4. Ivica Šarić, dogradonačelnik grada Sarajeva
  5. Pravni fakultet Univerziteta u Travniku,
  6. HEMA TV- gosp. Enes Hajdarević, vlasnik tv
  7. Hadži Muris ef. Hadžibaščaušević, imam Ferhadijedžamije, Sarajevo
  8. Ufuk Suslu, naš saradnik u Turskoj
  9. Zijad hasić, akademski slikar,
  10. Esad Lukač, umjetnik fotografije
  11. Recep Varol, R. Turska.

 

Ove godine imaćemo priliku vidjeti izložbu likovnih radova  naše mlade generacije, učenika osnovnih škola,  koji su kao što ćete vidjeti, slikali povodom Dana Ahdname, ove i predhodnih godina,  a uz podršku svojih nastavnika, a u organizaciji umjetnika  Zijada Hasića,  na temu: Multikulturalnost i zajedništvo u  Bosni i Hercegovini.

Radovi će biti izloženi na platou na Milodražu.

Želimo da nastavimo ovaj već tradicionalni praznik poštovanja ljudskih prava i sloboda, multikulturalnosti, interkulturalnosti, zajedništva i tolerancije i na taj način da podstičemo  Bosansku i Evropsku javnost,  na sve veću potrebu  poštovanja drugih i drugačijih, na život bez svih oblika diskriminacije i predrasuda.

Ujedinjena Evropa nema perspektive ako se još više ne otvore svi narodi Evrope jedni prema drugima, interaktivnim djelovanjem,  bez ikakvih predrasuda i bez bilo kakvih zabrana ili ograničavanja sloboda, bez ksenofobije i islamofobije, samo zato što nisu “naši,”  stvarajući  Evropsku Zajednicu slobodnih i ravnopravnih kultura,  vjera,  naroda i etničkih  skupina,  uz punu primjenu Evropske Konvencije,  Konvencije o zaštiti izbjeglica i Konvencije o zaštiti manjinaskih naroda i jezika.

AHDNAMA napisana prije 554 godine,  može biti i danas vrlo uzoran primjer odnosa jačeg, brojnijeg i moćnijeg,  prema slabijem i malobrojnijem, kako u Bosni i Hercegovini tako i u zemljama Evropske Unije. Prava pripadaju slabijima i manje brojnima, a obaveze moraju ispunjavati jači, moćniji  i brojniji narodi i zajednice.

Mi bismo željeli da i mnoge Evropske metropole, poput Sarajeva, budu okićene  munarama, crkvenim tornjevima i sinagogama i da svako, bez ikakvog straha obavlja uzvišeni čin molitve  na svoj način, Jedinome Stvoritelju,  koji nas je stvorio različitima,  u ljudskoj zajednici,  ravnopravni  i slobodni u svim državama Svijeta.

Apelujemo  na vlasti u BiH i u Svijetu da se još više posvete ljudskom dostojanstvu i  slobodama, želeći i u buduće dodjeljivati priznanja istinskim borcima za poštovanje i očuvanje  ljudskih prava i sloboda, kao i istinskim i dokazanim Prijateljima suverene demokratske Bosne i Hercegovine.

Pozivamo  sve nevladine organizacije da zajednički djelujemo u pravcu poboljšavanja uslova, u školama, na fakultetima, u lokalnim zajednicama i na svim poljima gdje se očigledno još uvijek uzurpiraju prava slabijih i manje brojnih širom Bosne i Hercegovine i na taj način budemo partneri zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti u državi.

Zahvaljujemo se svima koji podržavaju naše napore u refirmaciji multikulturalnosti, ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini, a naročito Ambasadi Republike Turske, min. civilnih poslova gosp. Adilu Osmanoviću, ministrici za ljdska prava i izbjeglice gosp. Semihi Borovac, Gradu Sarajevu, vlasniku Hotela EUROPA gosp.Rasimu Bajroviću, BH Telecom d.d.Sarajevo,  Opštinama Centar, Stari Grad i Busovača, kao i Insitutu Yunus Emre iz Sarajeva.

Želimo  svim gostima i učesnicima u programu srdačnu dobrodošlicu na obilježavanju 554. godišnjice Sultan Fatihove AHDNAME.

Svim medijima se najtoplije zahvaljujemo i  pozivamo da nam pomognu, da još više afirmišemo značaj Ahdname i svih dokumenata o ljudskim pravima i slobodama u Bosni i Hercegovini. . Hvala Vam na podršci.

 

Srdačni pozdravi i poštovanje,

 

 

Sarajevo,25.05.2017. god.                                          ORGANIZACIONI ODBOR                  Rizvan Halilović

Related posts

Linz: Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine razgovor o knjizi SRCEM ZAPISANO

Sarajevo: Predstavljena knjiga “Bošnjačka emigracija – izazovi i perspektive” Admira Lisice

Editor

Linz “Književnost spaja”: Predstavljanje knjige Zbijeg – put u Srebrenicu autora Hasana Nuhanovića

Leave a Comment