BiH dijaspora

Inicijativni odbor bh. dijaspore ponovo pisao ministrici Semihi Borovac

banner

Inicijativni  odbor građana Bosne i Hercegovine koji žive van granica naše domovine ponovo je pisao  Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice odnosno ministrici Semihi Borovac. Pismo je upućeno redakciji sa molbom za objavu, BHDINFODESK pismo prenosi u cjelosti.

Predmet: Inicijativa građana BiH van granica BiH koji žive u sljedećim državama: AU, AT, CA, USA, EU, UK, CH, od 17.12.2017. godine

Odgovor na djelomični i selektivni odgovor Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice na jedan njen manji dio

Poštovani predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u našoj domovini Bosni i Hercegovini,

Zahvaljujemo se za prvi u nizu odgovora koji očekujemo, tj. odgovor Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice broj 01-42-4-3937-1/17 od 19.12.2017. godine, koji smo primili putem e-maila na adresu: inicijativagradjanabih@gmail.com i koji je objavljen na:
http://www.mhrr.gov.ba/iseljenistvo/aktuelnosti/default.aspx?id=7861&langTag=bs-BA.

Radi se o djelimičnom odgovoru na jedan manji dio naših pitanja i zahtjeva (kopija u prilogu) koji smo elektronski dostavili 17.12.2017. godine na adrese sljedećih institucija BiH: Predsjedništva BiH, Parlamentarne Skupštinu BiH (oba doma) i Vijeća Ministara BiH (svim ministrima) i medija u BiH. Odgovore, stručno mišljenje kao i potporu očekujemo i od stranih predstavnika u BIH kojima smo se obratili u našim Dopisima.

Raduje nas da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice poziva podnosioce inicijative, ali i druge organizacije u iseljeništvu, uključujući i istaknute pojedince, da sva pitanja, probleme, nedoumice, zabrinutosti, prijedloge, sugestije koje su od značaja za pitanja iseljeništva rješavamo zajednički, obostranim učešćem, dijalogom i dogovorom. Naglašavamo da, pored saradnje i prepoznavanja zajedničkog interesa BiH i iseljeništva, postoji i zakonska obaveza institucija BiH da aktivno sarađuju i uređuju odnose sa svojim državljanima i ostalim osobama porijeklom iz BiH, što je utvrđeno važećim Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave, te važećim Smjernicama za vođenje vanjske politike BiH.

Naša dobra volja da aktivno sarađujemo u obostranom interesu sa institucijama svoje zemlje postoji, što ponovo i ovim ovim pismom potvrđujemo. Postoji i naš očigledan interes da nas institucije BiH smatraju ključnim sudionicima u izradi svih najvažnijih institucionalnih rješenja koja se odnose na našu matičnu zemlju, ali i na njenu službenu saradnju sa zemljama u kojima trenutno živimo. Vrijednosti modernog i civiliziranog društva svakako počivaju na punom uvažavanju raznolikost, uključujući i pravo svih nas na
slobodno izražavanje mišljenja i zabrinutosti, te traženje aktivne saradnje sa državnim institucijama matične zemlje.

Vezano za navedeni stav, molimo da javno odgovorite na svih sedam zahtjeva koje smo dostavili dana 17.12.2017. godine u vidu aneksa, kojih se u službenom odgovoru Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH od 19.12.2017. godine nije dotaklo.

Što se tiče dijela odgovora na pitanja koja smo postavili o uspostavi reprezentativnih tijela i mapiranju, konstatujemo sljedeće: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice jeste na svojoj službenoj internet stranici dana 5.10.2016. godine objavilo da Ministarstvo poziva sve zainteresovane građane i pravna lica, uključujući i iseljeništvo, da učestvuju u postupku javnih konsultacija o prednacrtu Politike o saradnji sa iseljeništvom. Proces Javnih konsultacija otvoren je 15 dana od dana objavljivanja na web stranici Ministarstva za ljudska prava i izbejglice BiH. Primjedbe, komentari i sugestije na prednacrt Politike o saradnji sa iseljeništvom mogu se dostaviti elektronskom poštom na e-mail adresu mitar.kovacevic@mhrr.gov.ba do 19.10.2016.godine.

Nažalost, s tim pozivom nismo bili upoznati, kao ni drugim objavljenim vijestima i pozivima na službenim stranicama institucija BiH i stoga nismo bili u mogućnosti da znamo kada smo i gdje pozvani reagovati. Dopise iz jula mjeseca 2016. godine, za koje u vašem pismu pominjete da ste ga dobili od Svjetskog saveza dijaspore BiH, kao potvrdu saglasnosti sa vašim prijedlozima za reprezentativna tijela i mapiranje dijaspore, nismo dobili niti smo o njima konsultovani, tako da ih ne smatramo bitnim za naših sedam zahtjeva. Nije nam poznato u čije ime su takvi dopisi upućeni i dalje smo pri stavu da su reprezentativna tijela i mapiranje dijaspore nepotrebni i stetni.

Predlažemo da ubuduće ovakvi javni pozivi budu postavljeni i na službenim stranicama ambasada i konzularnih predstavništava BiH, odnosno da budu dostavljeni i elektronskim putem direktno na adrese organizacijama koje okupljaju veći broj naših ljudi u zemljama u kojima trenutno žive i rade.

Predlažemo da svi naši komentari i prijedlozi budu objavljeni i da svaki predlagač dobije službenu potvrdu da su njegovi prijedlozi primljeni i razmotreni, kao i obrazloženje da li su, kada, kako i zašto njegovi prijedlozi uvršteni ili zašto nisu uvršteni u konačno izdanje bilo kojeg zakona ili drugog pravnog akta koji se na nas odnosi. U tom smislu, molimo, da u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH s nama podijelite sve komentare koje ste kroz pomenutu Javnu raspravu dobili na prednacrt Politike o saradnji sa iseljeništvom.

Molimo za odgovor Vijeća ministara BiH na prvi zahtjev Inicijative građana BiH u inostranstvu od 17.12.2017. da ispoštuje obavezujuću odluku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojenu na 14. sjednici održanoj 30. 6. 2015. godine kojom se zadužuje Vijeće ministara BiH da u 2015. godini pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog zakona o dijaspori Bosne i Hercegovine (tačka dnevnog reda br. 11).

Nadalje, očekujemo odgovor Centralne izborne komisije BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH na pitanje da li će i kada naši višegodišnji legitimni zahtjevi o pravu na glasanje biti uvršteni u nacrt Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, čija je priprema pred naredne Opšte izbore u BiH u toku. Ponavljamo da smo postojećim rješenjima diskriminisani u odnosu na državljane BiH koji žive u BiH.

Primjećujemo da, mada je to dugogodišnji zahtjev brojnih građana BiH u inostranstvu, u Politici o saradnji sa iseljeništvom („Sl. glasnik BiH“ br. 38/17) pravo na jednostavan i neometan pristup glasanju građana BiH s pravom glasa u inostranstvu na izborima u BiH nije ni pomenuto, kao ni pravo da i mi, kao ravnopravni građani BiH u pravima i obavezama, možemo da budemo birani u najviše zakonodavne institucije svoje zemlje, po ugledu na rješenja u susjednim zemljama (npr. Hrvatska).

Molimo za odgovor ko, šta, gdje poreduzima na pokretanju pregovora o zaključivanju bilateralnih sporazuma o dvojnom državljanstvu sa svim zemljama u kojima živi veći broj građana BiH. Naime, poznato je da sporazume o dvojnom državljanstvu BiH sada ima potpisane samo sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, što je vrlo skroman rezultat od priznanja nezavisnosti BiH 1992. godine do danas.

Naglašavamo da navedena inicijativa i i njenih sedam zahtjeva nisu inicijativa Svjetskog saveza dijaspore BiH, koji se među potpisnicama ne pominje, nego šira inicijativa većeg broja građana porijeklom iz BiH koji trenutno žive i rade u navedenim zemljama, a koriste svoje pravo na slobodno udruživanje i predstavljanje.

Jednako smo zbunjeni ulogom UNDP, IOM i drugih aktera koje ste naveli u odgovoru i ne razumijemo na koji način strane organizacije imaju obavezu usvojiti Zakon o dijaspori, omogućiti nam jednak pristup glasanju, osnovati posebno Ministarstvo za iseljeništvo, omogućiti nam da budemo popisani i legitimno predstavljeni u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, omogućiti da zahtjeve za upis u matične knjige državljana podnosimo online i besplatno, zaključiti bilateralne ugovore o dvojnom državljanstvu sa svim zemljama u kojima žive državljani BiH i slično. Sve ovo su pitanja koja se tiču nas i nadležnih institucija države Bosne i Hercegovine.

Vezano za odgovore Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice od 19. decembra ove godine, koji se odnose na reprezentativna tijela, naši stavovi i mišljenja su sljedeći:

  1. I dalje smatramo da nije korisno niti racionalno osnivati nova reprezentativna tijela u Njemačkoj i drugim zemljama. Ne razumijemo ko je, kada, zašto i kako ovakvu aktivnost zamislio, kako ste naveli, i to bez konsultacija i saradnje s nama koji živimo i radimo u inostranstvu kao BiH državljani.
  2. Ostajemo pri stavu da bilo kakvo prebrojavanje predstavnika građana BiH u inostranstvu na vjerskoj, etničkoj i nacionalnoj osnovi i uvođenje formalnih komisija za izbor članova tih formalnih ili neformalnih tijela ne doprinosi bilo čemu osim gomilanju nepotrebne administracije i troškova institucija BiH.

Smatramo mnogo važnijim od pomenutih „zamišljenih“ reprezentativnih tijela usaglašavanje i utvrđivanje jasnih kriterija za izbor ambasadora i ostalog osoblja ambasada i konzulata BiH u inostranstvu, čije će dužnosti i obaveze biti jasno iskomunicirane i nama i široj javnosti u BiH i institucijama zemalja prijema, kako se ne bi dešavalo da imamo imenovane ambasadore koji u svojim ranijim ili sadašnjim javnim i službenim nastupima otvoreno vrijeđaju državu BiH i njene građane u BiH i inostranstvu po vjerskoj, nacionalnoj, etničkoj, političkoj ili drugoj neprihvatljivoj i važećim međunarodnim konvencijama zabranjenoj osnovi, kao što je to sada slučaj u nekim zemljama, uključujući ali se ne ograničavajući na Kanadu, Veliku Britaniju, Švicarsku.

  1. Ostajemo pri zahtjevu da predstavnici građana BiH koji trenutno žive i rade izvan matične zemlje, treba da budu zastupljeni u najvišem zakonodavnom tijelu BiH, tj. u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i ravnopravno učestvuju u donošenju odluka toga Doma, jer se odnose i na više od 50% iseljenih stanovnika naše zemlje, uključujući i njihove potomke, koji privremeno ili stalno žive i rade izvan matične zemlje. Tražimo odgovor na konkretno pitanje da li će, kada i kako taj zahtjev biti uključen u Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, ali svakako prije nego što Centralna izborna komisija donese odluku o raspisivanju Opštih izbora u BiH u oktobru 2018. godine.

Politika o saradnji s građanima BiH van granica BiH, koju u odgovoru spominjete, ne daje odgovor na pitanje koji se naziv na nas odnosi: izbjeglice, emigracija, dijaspora i iseljeništvo. Stojimo na stanovištvu da u raspravi o tome i mi trebamo sudjelovati. Zar se i danas izbjeglicama mogu zvati stanovnici matičnih zemalja iz kojih su zbog ratnih događaja (agresije) i pod prijetnjom biološkog istrebljenja bježali na sve strane svijeta, a danas su fokus života (privremeno ili trajno) našli na novim odredištima. Termin koji se koristi u ovom kontekstu je dijaspora, što je naziv za dio jednog naroda koji je bio prisiljen napustiti svoju matičnu zemlju. U ovom kontekstu treba analizirati prakse država koje su se suočile sa ovim fenomenom i u duhu vremena primjeniti najbolju praksu ili kombinaciju istih u slučaju Bosne i Hercegovine. Nikakvo kopiranje ili nametanje rješenja, pogotovo ne od strane susjednih država, ne dolazi u obzir.

Nadamo se da i ovaj odgovor doprinosi raznolikosti, koja je tradicionalno ključna vrijednost naše matične zemlje, odnosno sveukupnog društva Bosne i Hercegovine, pa stoga očekujemo odgovor svih adresa na naših sedam zahtjeva, te nastavak saradnje zasnovane na međusobnom poštivanju i punom, a ne selektivnom uvažavanju stavova, zahtjeva i mišljenja. To je u interesu dobrobiti naše matične zemlje i svih njenih građana, bez obzira na vjerske, etničke, nacionalne prefikse, politička ili druga slobodna uvjerenja, te na njihova sadašnja mjesta zivljenja, bilo to u domovini ili inostranstvu.

S poštovanjem,
Inicijativni odbor

Related posts

Esad Trokić Kanada: Na spisku za glasanje je moja mrtva majka a mene živog nema

Urednik BiH Info Desk

Bošnjaci u Norveškoj: Vrhunski obrazovani, vrijedni i odgovorni

BHD Info Desk Administrator

Bh. dijaspora sve interesantnija Švajcarskoj

Leave a Comment