Prema evidenciji Unije za održivi povratak i integracije, u posljednjih devet godina, Bosnu i Hercegovinu je napustilo 484.998 njenih stanovnika, uglavnom mladih i stručnih ljudi, za agenciju BHDINFODESK potvrdila je predsjednica Mirhunisa Zukić.
“Na temelju kontinuiranog terenskog istraživanja koje je Unija za održivi povratak i integracije u BiH provela od 2013. godine pa do kraja 2021. godine, zabilježeni su mnogobrojni odlasci bosanskohercegovačkih građana. Trend iseljavanja je postao svakodnevnica, a želja za boljim sutra ne poznaje naciju. Hrvatske porodice odlaze u zemlje EU jer za to imaju mogućnost sa hrvatskom putovnicom. Bošnjaci, većinom koji su se vratili na svoja prijeratna mjesta boravka, povratnici, prodaju svoju imovinu i sele se u Evropu, uglavnom kod rodbine, u Njemačku, Austriju, Sloveniju, Švedsku… Dugi redovi za dobijanje viza u mnogim ambasadama ne sprječavaju ni Srbe, koji su se integrisali u mjestima raseljenja a prije rata živjeli u drugom entitetu, da se masovno sele u Njemačku i Austriju, ali i Srbiju”, kaže Zukić
Tako je 2013. godine iz BiH iselilo 24.043 osobe, nakon svake godine je broj rastao da bi 2021. godine dostigao zabrinjavajucu cifru od 170.000 ljudi. U tom periodu Federaciju BiH je napustilo 241.983 osobe, Iz RS je otišlo 222.047 građana, dok se iz Brčko distrikta iselilo 20.968 stanovnika.
“Još nismo zaboravili ratno izbjeglištvo kad su građani sa djecom odlazili da bi živote spasili u inostranstvu. Većina njih je ostala u zemljama u koje su izbjegli, i sada dolaze u BiH kao dijaspora. Teško se moglo pretpostaviti da će se mučna izbjeglička stranica BiH historije opet otvoriti, sada u miru. Paradoksalno je da oni koji su bili djeca u ratu i koji su s roditeljima proveli rat u BiH sada odlaze. Ima i onih koji su bili djeca izbjeglice u ratnim godinama, vratili se s roditeljima u BiH, i sada po drugi put bivaju izbjeglice i namjeravaju započeti ‘život ispočetka’ u nekim drugim zemljama”, dodaje Zukić.
Naravno, odlazak mladih, stručnih ljudi je populacijski, ekonomski, kulturološki, problem, nažalost, očito je, nadležni nivoi vlasti u BiH nisu dorasli njegovom rješavanju, i za očekivati je da će se, zbog trenutne ekonomsko-političke situacije u zemlji, taj trend nastaviti.
BHDINFODESK
