Na središnjim izborima održanim 8. Novembra o.g. američko višestoljetno demokratsko stablo pokazalo se čvršće i vitkije nego se pretpostavljalo i očekivalo pod “crvrnim” olujnim udarima Republikanaca.
Američki središnji izbori 2022
8. Novembra o.g., na polovini predsjedničkog mandata, u Sjedinjenim državama održani su središnji izbori, koje je s velikom pažnjom pratio i prati cijeli svijet. Konačni rezultati još nisu poznati, ali je evidentno da će Republikanci biti uspješniji i da će uspjeti povratiti od Demokrata prevlast nad Predstavničkim domom američkog Kongresa, a ishod borbe za prevlast za Gornji dom – Senat još ostaje neizvjestan. U protekle dvije godine oba doma bila su pod kontrolom Demokrata.
Na izborima je glasalo je oko 115 milona Amerikanaca, što bi moglo premašiti rekord iz 2018, kada je glasalo 115 miliona. Ovaj put je više od 45 miliona glasalo putem pošte i zato će konačni rezultati biti poznati kada se svi ovi glasovi zbroje i 6. Decembra obavi glasanje u drugom krugu u saveznoj državi Georgiji, u kojoj ni jedan od kandidata nije dobio natpolovičan broj glasova.
Ovi američki izbori smatraju se su najskupljim u historiji Amerike.
Kao i ranije, i ove godine na polovini predsjedničkog mandata, koji traje 4 godine, Amerikanci su birali svih 435 predstavnika u Predstavnički dom (sa mandatom na dvije godine), 35 od 100 Senatora ( koji se biraju na mandat od 6 godina), 36 Guvernera od 50 saveznih država i veliki broj zvaničnika saveznih država i nižih nivoa vlasti. Svaka država ima u Senatu 2 senatora, a svake druge godine vrši se reizbor jednbe trećine Senata. Guverneri nisu dio Kongresa i imaju uglavnom lokalni uticaj u njihovoj državi, naročito na izborni proces. Na ovim izborima reizbor guvernera vrši se u 36 država, a ne vrši u 14.
Na posljednjim američkim predsjedničkim izborima održanim prije dvije godine predsjednik Joe Biden porazio je Donalda Trumpa, a demokrate dobile prevlast u Predstavničkom domu američlkog Kongresa i Gornjem domu – Senatu, što im je omogućilo jačanje demokratskih procesa i nametanje zakonskih rješenja, koja su donekle popravila položaj najsiromašnijih slojeva američkog društva.
Tokom izborne kampanje Demokrate su davale poseban akcenat i ukazivale na opasnost za demokratiju i pitanje abortusa. Prema ranijim prognozama Demokrati su trebali imati mnogo lošije rezultate, što se nije dogodilo. Iako im je opadanje popularnosti predsjednika Bidena donekle umanjilo rezultate, zadržali su više mandata koje objektivno nisu očekivali. Po ocjeni predsjednika Bidena pobjeda Republikanaca bi mogla oslabiti američku demokratiju.
Rezultati izbora
Posljednji rezultati Američkih izbora pokazuju da će Republikanci preuzeti prevlast nad Predstavničkim domom američkog Kongresa, a utrka za Senat je izjadnačena i ishod još neizvjestan. Trenutno u Predstavničkom domu Kongresa Demokrate imaju 201 a Republikanci 211 mjesta, a za većinu treba 218 mandata, što znači da Republikancima nedostaje još 7 mandata za kontrolu nad Kongresom.
Predstavnički dom odlučuje o kojim zakonima će se glasati, a Senat odobrava ili blokira takve zahtjeve, ali potvrđuje i imenovanje predsjednika SAD-a.
Pred izlazak na ove izbore stanje u Senatu između Demokrata i Republikanaca bilo je izjednačeno 50:50.
Trenutno Demokrate u Senatu drže 49 mjesta koliko i Republikanci. I jedni i drugi su izgubili po jedno mjesto. Ako Senat ostane ravnopravno podijeljen između Demokrata i Republikanaca, prevagu će u korist Demokrata dati potpredsjednica Kamala Harris. Time bi Demokrate zadržale kontrolu nad Senatom.
Od posebnog značaja u borbi za mjesto i prevlast u Senatu bila je pobjeda demokrate u kačketu sa kapuljačom Johna Fettermana nad favorizovanim republikancem Mehmetom Ozom u Pensilvaniji, kojeg je snažno podržavao Trump.
Za prevlast u Senatu odlučivalo se u Wisconsinu, Nevadi i Arizoni i Georgiji. U Wisconsinu Republikanac Johnson sa 50,52% vodi ispred demokrata Barnesa, koji ima 49,48%. U Nevadi republikanac Adam Laksalt je u maloj prednosti pred demokratom Ketrin Kortez Masto (ima 48,5% glasova od 95% prebrojanih), a u Arizoni demokrata Mark Kelly ima prednost pred Bleskom Mastersom (51,8% od 83% prebrojanih). Prevlast nad Senatom ovisiće o rezultatu u Georgiji, gdje nakon 96% prebrojanih glasova vodi demokrat Raphael Warnock sa 0,5% ispred republikanca Herschel Waleka, ali kako ni jedan neće preći prag 50% izbori će se morati nastaviti u drugom krugu 6. Decembra, što znači da do tada neće biti poznat konačan rezultat.
Po američkom izbornom zakonu, ako je broj glasova kandidata vrlo blizu i izjednačen, vrši se ponovno prebrojavanje glasova da se utvrdi tačno stanje.
Do sada je bilo uobičajeno da stranka koja kontroliše izvršnu i zakonodavnu vlast u sredini mandatnog perioda gubi prevlast, što bi se moglo dogoditi i ovih izbora.
Ako Republikanci preuzmu Predstavnički dom, kako se očekuje, dobiće samo malu prevlast, što se nije događalo u izborima ranijih godina, kada je u pravilu vodeća partija znatnije gubila.
Kako trenutni rezultati pokazuju, Demokrate na ovim izborima gube manje nego svi zadnjih 40 godina. Zato se ovaj izborni rezultat Demokrata, po ocjeni mnogih, može smatrati uspješnim i u slučaju ako izgube kontrolu nad Predstavničkim domom, a sačuvaju prevlast u Senatu. Bio bi to najbolji rezultat u midtermu za stranku koja je bila na vlasti od Drugog svjetskog rata do sada. Podsjećamo da su u prvom mandatu predsjednika Obame u midtermu Demokrate izgubile 63 mjesta u Predstavničkom domu, za mandata Bill Clintona izgubile 53 mjesta, a Republikanci 2018. za mandata Donalda Trumpa izgubili 40 mjesta. A izborni uspjeh za guvernere postignut ovih izbora smatra se najboljim od 1986.g.
Poseban značaj za prednost Republikanaca imale su pobjede na Floridi, što se pripisuje podršci latinskoameričkih glasača. Florida je bila jedan od “najcrvenijih” talasa, koji je Republikancima donio Ron Desantis ponovnim izborom za guvernera. Pobjedom nad demokratom Vala Demingasom republikanski senator Marco Rubio obezbijedio je reizbor za Senat. Republikanac Neal Dunn na sjeveru Floride pobijedio je demokratu Al Lawsona, a Eric Lynn demokratu Anan Luna za Predstavnički dom.
Demokrata Maxwell Alejandro Frost, borac za socijalnu pravdu, u okrugu Orlando pobjedio je republikanca Calvin Wumbisha za mjesto u Predstavničkom domu.
A već u startu Republikanski kandidati zabilježli su pobjede u Kentakiju, Južnoj Karolini i Indijani. Republikanka Monica De La Cruz pobjedila je Mishael Valjevo u Južnom Teksasu.
Ali nije sve išlo tim smjerom. Više kandidata koje je podržao Trump nisu prošli. Uprkos rezultatima, koji su ispod očekivanja Republikanaca, Trump je najavio “veliku pobjedu”, ali su Demokrati osvojili neke mandate koje nisu očekivali. Trump je iskazao nezadovoljstvo zbog gubitka njegovih favorita u Pensilvaniji i New Hampshire…,
U državi Maryland za guvernera je izabran demokrata Afro-Amerikanac Wesa Moorea, a u državi Massachusetts guvernerka je postala demakrat Maura Healey ubjedljivom pobjedom nad republikancem Geoffrey Diehl.
U Arkansasu je republikanka Sarah Huckabes s Sanders izabrana za guvernera.
U Vermontu je demokrata Pater Welch ubjedljivo sa 68,6% glasova pobjedio republikanca Gerald Malloy, a u Arkansasu republikanka Sarah Huckabes Sanders je izabrana za guvernera.
Lošiji rezultati Republikanaca, nego se očekivalo, pokazuju da dolazi do raslojavanja u partiji i da Trumpova pozcija slabi, iako već najavljuje kandidatuiru za Preredsjedničke izbore 2024.g., na kojima bi mu protukandidat mogao biti sve popularniji Ron Desantis, guverner Floride, kojeg snmatraju radikalnijim od Trumpa.
Situacija u zemlji nakon izbora
I nakon ovih izbora Amerika je politički podijeljena, kao što je bila. Podijeljen Predstavnički dom i Senat podijeliće politiku SAD. Time i podjela na nacioanliste i globaliste postaje još dublja. Glasači su pokazali da su frustrirani. Prema nekim anketama 75% Amerikanaca misle da SAD idu pogrešnom pravcu.
Iako je abortus bio jedno od ključnijh pitanja izborne kampanje, ankete provedene još u toku predizborne kampanje su pokazale da je za tri četvrtine američkih birača najvažnije pitanje ekonomija. Stanje ekonomije i inflacija, koja je podstaknuta rastom cijena goriva narasla na nivo koji nije viđen od 80-ih, bili su ključni, i na njima su profitirali Republikanci…
Republikanci se protive pravu na abortus, a Odlukom Vrhovnog suda donesenom u junu o.g. ukinuto je federalno pravo na abortus ozakonito 1973.g., što je imalo veliki uticaj na odluke naročito mladih birača kome da daju svoj glas.
Demokrati su isticali pitanje Demokratije, a pokazalo se da je suštinsko pitanje ekonomija…Znatan broj američkih građana je nezadovoljan ekonomskom situacijom, rastom cijena i inflacijom, što je prije svega posljedica pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, koja na više načina iscrpljuje Evropu i Ameriku. Od početka rata u Ukrajini Biden je Ukrajincima poslao 27 milijardi dolara pomoći, što Republikanci smatraju pretjeranim.
Prema ranijim istraživanjima u Americi je preko 30% stanovnika siromašno. Za golo preživljavanje
četvoročlanoj porodici potrebno je godišnje $35.000, a dostupno je $18.000. 6 miliona je beskućnika… Još je prisutna rasna diskriminacija.
Rezultati ovih izbora će imati značajan uticaj na Demokrate i predsjednika Bidena u naredne dvije godine njegova predsjedničkog mandata, jer će Republikanci ako ostvare prevlast u Predstavničkom domu i Senatu ograničiti a možda i suspendirati neke mjere koje su preduzele Demokrate. To će, prije svega, uticati na dalji tok istrage protiv Trumpa zbog napada na Kapitol 6.januara 2021.g.
Ipak, visoka inflacija, drastičan porast cijena benzina, previše pomoći Ukrajini i Bajdenova senilnost nisu pomogli Republikancima da slave kako su očekivali.
Sve dalje ovisi o ekonomiji u naredne dvije godine, a najveći probleme će imati s tim oni koji budu na vlasti.
Uvertira za predsjedničke izbore 2024.
Joe Biden je aktuelni predsjednik Amerike sa mandatom 4 godine. Sad je na polovini mandata i ostaje još 2 godine. Uprkos nizu poruka da je Amerika na pogrešnom putu, Biden je siguran da treba nastaviti odabranim putem.
Rejting Bajdena je pao nakon povlačenja američkih trupa iz Avganistana, kako ni jednom predsjedniku do tada. Podršku mu je davalo samo 37%, a 57% građana ga je ocijenilo negativnim. Bajden je ukinuo i neke Trumpove imigracione mjere, otpisivo studenske dugove…Ipak, njegov neekonomski i zdravstveni paket pomoći zbog Covida-19 imao je veliki značaj, a njegove novčane pomoći pomogle su milionima Amerikanaca da iziđu iz siromaštva.
Iako ulazi u 80-tu Biden ne krije namjeru da se ponovo kandiduje za predsjednika SAD 2024.g.. Kao mogući protukanditi pominju se Michael Obama, Hillary Clinton..
Gubitak kontrole Demokrata nad Kongresom znatno bi otežao položaj Demokrata, posebno položaj predsjednika Bidena.
I Donald Trump, koji je izgubio predsjednički mandat 2020.g. očekuje da će mu ovi izbori otvoriti put povratka u Bijelu kuću i nagovještava kandidaturu za 2024.g., o čemu će se izjasniti polovinom ovog mjeseca na Floridi. Trump je i dalje dominantna ličnost Republikanaca, a konkurent bi mu mogao biti guverner Floride Ron Desantis.
Značaj izbora i uticaj na stanje u svijetu
Ishod ovih izbora je važan za cijeli svijet. Izbori pokazuju raspoloženje birača, ali su test za američku demokratiju. Po nekima ovi izbori su izbor između budućnosti i prošlosti, između kretanja Amrike naprijed ili vraćanja nazad.
Sjedinjene Američke Države su visoko razvijena država, treća najveća u svijetu po ukupnoj površini i po broju stanovnika, kojih je 324 miliona, a čini ih mnoštvo različitih kultura. SAD su prva vojna i ekonomska sila, drugi proizvodni sektor u svijetu, sa skoro četvrtinom svjetskog BDP-a, istaknuta politička, kulturna međunarodna slia, lider u naučno-istraživačkim i tehnološkim inovacijama… i I još mnogo mnogo toga.
Ishod ovih izbora je važan za cijeli svijet. Izbori pokazuju raspoloženje birača, ali su i test za američku demokratiju. Po nekima ovi izbori su izbor između budućnosti i prošlosti, između kretanja Amerike naprijed ili vraćanja nazad.
Predsjednik Joe Biden je ove izbore proglasio prijelomnim za američku demokratiju tvrdnjom da su ovi izbori “Referendum o Demokratiji”. To se, ipak, nije potvrdilo, iako je Američki narod je jasno i ovaj put rekao da želi svaki dan ići naprijed i ne želi stati.
Za razliku od izbora prije dvije godine, na ovima nisu zabilježene veće nepravilnosti.
Svaka država počiva na sili i moći i teži da uveća svoju moć na račun drugih i to nešto znači kada iza uspjeha stoje stvarne vrijednosti i tekovine. A vrijednosti i tekovine Amerike su bez sumnje izazov za cijeli svijet.
Izbori ma kako završili neće bitnije promjeniti vanjsku politiku SAD-a, naročito ne na kraći rok. A važna vanjskopolitička pitanja Amerike su odnos prema Kini i Rusiji, Iranu, pitanje Tajvana i Ukrajine, događanja na Bliskom Istoku, ali i stanje na Balkanu.
Ipak, najkrupniji spoljno politički izazov za Demokrate bio rat u Ukrajini. Politika SAD-a prema Ukrajini neće se bitnije promijeniti.
Obraćanje predsjednika Bidena povodom izbora
U svom obraćanju povodom održanih izbora Biden je rekao da su svi umorni od politike, da se “Veliki crveni talas” nije dogodio, da su SAD-e vodeća demokratija u svijetu, da žele vratiti dušu zemlji i graditi zemlju odozdo ka gore, da će SAD-e graditi nove fabrike, brze željeznice, otvarati nova radna mjesta, izvoziti proizvode ne radna mjesta…Govorio je o zabrani jurišnog oružja, kriminalu, javnoj sigurnosti, nasilju, klimatskim promjenama, pokrivanju studentskih dugova i izrazio posebnu zahvalnost mladima…,
Na kraju ne treba zaboraviti da je BIH imala i ima u SAD velikog prijatelja…
Borba za Kongres je odluka o budućnosti demokratije.
Ako smo išta mogli naučiti iz američke demokratije mogli smo naučiti da usitnjeni politički partijski sistem rasipa energiju, smanjuje potencijal i slabi moć, kao što usitnjeni novac osipa i umanjuje vrijednost.
Burlington 12.2022 Bećirević Zijad
