Književnost

Predstavljanje poetskog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore: Tea Selimaj

banner

Priredio: Božidar Proročić, književnik i publicista

U sklopu pripreme projekta predstavljanja poetskog stvaralaštva Bošnjakinja, Crne Gore i pripremljenje knjige-panorame “Lirske hedije” koja se ostvaruje u okviru Fonda za zaštitu i ostvarivanje  manjinskih prava predstavljamo vam: Tea Selimaj je rodjena 24.11.1998.godine u Beranama. Osnovnu školu ,,Džafer Nikočevć” je završila u Gusinju, a JU SMŠ ,,Bećo Bašić” u Plavu. Student je Filozofskog fakulteta u Nikšiću, na Studijskom programu za pedagogiju, opšti smjer. Od prvog razreda gimnazije aktivna je u vannastavnim aktivnostima škole. Dugogodišnji je član literarne, dramske i recitatorske sekcije, te kluba filantropa. Upravo su joj te aktivnosti doprijenele da kreativno i nadasve profesionalno učestvuje na mnogim manifestacijama u ulozi moderatora, retoričara, humaniste, volontera.. U želji da se afirmiše kao mlada pjesnikinj, učestvuje na Državnoj smotri recitatora u Beranama pjesmom “Ne ja nijesam nestao”, “Pjesničkoj limskoj regati” u Plavu i mnogim drugim. Zbirka pjesama “Izmedju redova” je njen literatni prvijenac.

LIM

Često u predvečerje 

Sjedim pored Lima

Posmatram njegovu

Bistru hladnu vodu

Kao sleđena tišina

Okolnih planina

Na njegovom izvoru

Iz Plavskog jezera

Bistrog kao oči 

Gorskih vila

Tu ostanem

Sve do ponoći

U zagrljaju

Moje ljubavi

Pod sjajem

Ljubičastih zvijezda

Što svoje zrake prosipaju

Po jezeru i mom licu

Bistroj vodi Lima

I ljepoti što opija

Kao ukus najljepšeg vina

Često poželim 

Da budem zora

I tu ostanem 

Danima

Da posmatram

Njegovu zelenu boju

Čekam

Svitanje dana

I nježno zagrlim

Najveću ljubav moju

Poželim

Da sam jutro

Posmatram

Rijeku kako tiho teče

Kao djevojka kad pleše

Kroz kanjone klisure i doline

Poželim 

Da sam veče

I posmatram

Polimlje od miline

Modru rijeku

Od Plava do Priboja

I još dalje

Sve do Drine

U Polimlje

Gdje je ljubav

Jedina mjera

Gdje Lim spaja

Ljude

Svih nacija

I svih vjera

MAJKA

Ovo je pjesma mojih suza 

Što  ko  biseri teku mi niz lice 

Sada kad nijesi pored mene 

Moja  majko, moja vječna kraljice 

Sada kad te nema pored mene 

Moja najveća, moja kraljice 

Svaka je suza puna sjećanja 

Na sve što si mi u životu dala 

Čuvaću te vječno u srcu svome 

Majko moja jedina za sve ti hvala 

Ovo je pjesma mojih suza 

Koju poklanjam tebi majko 

Za sve što si mi u životu pružila 

Prije nego što si oči sklopila 

Za sve što si mi u životu pružila 

Prije nego što si zauvijek otišla 

Svaka je suza puna sjećanja 

Na sve što si mi u životu dala 

Čuvaću te vječno u srcu svome 

Majko moja jedina za sve ti hvala 

LJUDI NIJESU PTICE

Ljudi nijesu ptice

Da mogu da polete

Ali su često orlovi

Što grabe tudje

Ne razmišljajući

Da sjutra

Može biti

Još gore i ludje

Kad ljudi jednom

Sa mržnjom krenu

Sve će ruže 

Brzo da uvenu

I ja sam ruža

Najljepši cvijet

Treba mi sloboda

I pravden svijet

Hoću da

Raširim ruke

Ko lastavica krila

I budem lijepa

Ko gorska vila

Da mogu srećno rasti

U svijetu bez pakosti

Ljudi nijesu ptice

Da lete 

Na sve strane

Ali mogu

Da naprave gnijezda

Od najtanje grane

Bez mržnje zlobe

Nepravde i tegobe

Da ne nanose

Jedni

Drugima rane

Ljudi i ptice

Trebaju

Da izbjegnu one 

Što ih

Vrebaju

Za loše igre

Gdje se lome krila

Pod lupom

Zla i velikih sila

U vremenu

Munja i oluje

Gdje moj glas 

Niko ne čuje

Hoću da sam ptica

Da poletim nebu

Kao najbolja drugarica

U beskrajne

Plave visine

Preletim mora

Brda

I planine

Sa bojiom zastave

Što pokazuje sreću

U svijetu gdje se

Ljudi i ptice 

Stalno susrijeću

Kao sloboda i

Golubovi bijeli

Gdje će mi ljubav i 

Radost biti 

Život cijeli

SIRIJSKA DJECA

Svi smo mi djeca 

Velika i mala

Plava i crna

Pomalo i smedja

Mene od svega 

Najviše vrijedja

Što niko ne vidi

Šta trpe sirijska djeca

Niko ne sluša

Kako njihova

Majka jeca

Nad ubijenom djecom

Sirijskih gradova

Zbog nafte novca

Loših ljudi

I svih tih prokletih gadova

Svi smo mi djeca 

Umiljata i mila 

Sve nas je

Majka rodila

Da živimo

Radujemo se

Trčimo zelenim poljima

Radosna i srećna

A ne kao sirijska djeca

Što traže majku i oca

Tamo gdje ih je 

Granata ubila

Pod kamenje

Potrpane

Na tim malim srcima 

Samo su rane

Svi smo mi djeca

Vesela i tiha

Moja je pjesma

Bez veselog stiha

Bez zelenih ppolja

I rosnog cvijeća

Moja je pjesma 

Samo nesreća

Koju trpe sirijska djeca

Što nijesmo stoje

Pored prozora

Zbog prokletih naftinih izvora

I gledaju smrt u oči

Poginuće dijete

Gdje god 

Krene i kroči

Svi smo mi djeca

Od Boga data

Da se igramo

Zagrlimo sestru i brata

A ne kao sirijska djeca

Što žive pod kišom granata

Nniko ih ne štiti 

Zbog naftinih polja 

Dok idu u školu

Raznijeće ih zoljaa

Ispred majke

Što od tuge jeca

Budite ljudi smirite se

Stanite

Pogledajte kako stradaju

Sirijska djeca

MJESEC

Svako veče pred spavanje

Otvorim prozor

Gledam mjesec

Udaljene zvijezde

Svjetlost i prostranstvo neba

I sve te mjesečeve ružičaste boje

I zamišljam tebe

Tvoje korake

Negdje u daljini

Ono što mi u noćima dugim treba

Tvoj topli zagrljaj

Da smiri čežnju

I nemire moje

Sve su noći meni iste

Otvoren prozor 

Svjetlost u daljini

Mjesec na nebu

Pun sjenki i tajnii

Ti u mislima

Moji nemiri beskrajni

Svjetlost

Što mi mjesec daruje

Umjesto tebe

Tvoje topline

U mojem slomljenom srcu

Samo čežnja caruje

Mjesec lagano nebom putuje

Ostavlja za sobom

Svoj ružičasti trag

Kao da se sa zvijezdama grli

I ponekad rukuje

Noćas je star

A bio je mlad

Negdje će ostati

Daleko sakriven

Kao u mom srcu 

Sakrivena

Tuga i jad

I ja sam mlada

I ja ću ostariti

Dok tebe čekam

I gledam kroz prozor

Negdje ću se sakriti

Ostati sama

Da utješim sebe

I svoj nemir

Kao što je Mjesec

Ostao u svemiru

Da traži sebe

U plavoj visini 

Kao ja tebe

U noćnoj tišini

Related posts

OSVRT NA KNJIGU: ,,ISTORIJSKI SPISI I DOKUMANETA KAO DOKAZ SUŽIVOTA U CRNOJ GORI OD 1912-1945”

Editor

Predstavljanje poetskog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore: Ermina Bibić

BHD Info Desk Administrator

SANADIN VOLODER-NOVINARSKI PUT KROZ KULTURNU GEOGRAFIJU ZAPADNOG BALKANA

Leave a Comment