Kultura

Jajce: Počinju 42. Pozorišne/Kazališne igre Bosne i Hercegovine

banner

Grad Jajce 1. jula otvara svoja vrata za glumce i ljubitelje pozorišta. Počinju 42. Pozorišne/Kazališne igre BiH najznačajniji pozorišni kulturni događaj u Bosni i Hercegovini. U osam dana, od 1. do 8. jula 2023. godine u Jajcu, na daskama Pozorišne dvorane Doma kulture, u takmičarskom programu, bit će prikazano sedam predstava. 

Ključ grada Jajca ove godine, tokom festivalskih dana, brižno će čuvati bosanskohercegovački glumac i dugogodišnji učesnik Pozorišnih/Kazališnih igara u Jajcu Senad Bašić.

Selektorica 42. Pozorišnih/Kazališnih igara BiH   je glumica i dugogodišnja pozorišna radnica Hasija Borić-Stojić.   

Najznačajniji pozorišni kulturni događaj u Bosni i Hercegovini Pozorišne/Kazališne igre BiH, 42. po redu otvara predstava Ljetopis o kralju Tvrtku Jasmina Imamovića u režiji Dine Mustafića i izvedbi BKC Sarajevo.

Na sceni Doma kulture Jajce, u takmičarskom dijelu, bit će izvedeno 7 predstava: 

  1. LJETOPIS O KRALJU TVRTKU, Jasmin Imamović, režija Dino Mustafić, BKC Sarajevo
  2. TRI DANA ILI USPON I PAD GOSPODINA B, Roman Sikora, režija Tanja Miletić Oručević, Bosansko narodno pozorište Zenica
  3. SRETNI LJUDI, Nina Mitrović, režija Ivan Leo Lemo, HNK Mostar
  4. IVANOV, A.P. Čehov režija Paolo Magelli, Narodno pozorište Sarajevo 
  5. GOSPOĐICA, Ivo Andrić, režija Đurđa Tešić, Narodno pozorište Republike Srpske Banja Luka
  6. DJELIDBA, Skender Kulenović režija Miralem Zupčević, Narodno pozorište Tuzla
  7. PERZEIDE, Emina Kovačević, režija Karmen Obrdalj, Narodno pozorište Mostar

Edin Hozan Načelnik općine Jajce i predsjednik Vijeća Igara sretan je što i uz ovogodišnje 42. po redu Pozorišne/Kazališne igre Bosne i Hercegovine Jajce može ugostiti brojne teatarske ličnosti:

“Jajčani su ponosni što se već dugi niz godina održavaju Igre. Jajce ima srednjovjekovnu tvrđavu, Jajce ima vodopad, ima jezera, ima Muzej AVNOJ-a, Jajce je kraljevski grad, posljednja prijestolnica Bosne… Jajce ima Pozorišne igre i sigurni smo da su i one simbol našeg grada“, istakao je Načelnik Hozan. 

Direktor Doma kulture Jajce i 42. Pozorišnih/Kazališnih igara Bosne i Hercegovine Fikret Čančar najavio da će se i ove godine u okviru Igara održavati zanimljiv program kada je riječ o predstavama i o pratećem programu.

“Igre u Jajcu zasigurno su najveći, najvažniji i najstariji pozorišni festival u našoj zemlji i potrudit ćemo se da i ovaj 42. put one ispune svoju osnovnu zadaću. I ove godine u Jajcu ćemo imati priliku vidjeti kvalitetne, dobre predstave. Ono najbolje u Bosni i Hercegovini. U kraljevskom gradu želimo kraljevski festival”, kazao je Čančar. 

Pozorišne igre u Jajcu će i ove godine, kroz prateći program promovisati pozorišnu i likovnu umjetnost, rad pozorišnih radnika i sve to propratiti muzičkim i poetskim sadržajima, a neki od programa bit će posvećeni zaslužnim umjetnicima koji nisu među živima.

Ovogodišnji prateći program bit će  posvećen mladima kroz radionice glume, govora i pokreta koje vodi profesor Hasan Zahirović, predstavu za djecu “Razbibriga”, promociju Zbornika studentskih radova i tekstova domaćih mladih pisaca. Pored toga bit će izložba radova autorice Amine Abdičević posvećena Rejhanu Demirdžiću, dokumentarni film “Ritmovi i boje nemira – Collegium Artisticum 1939. – 1941” autorice Saide Mustajbegović i promocija knjige “Bosanskohercegovačka teatrologija nakon Drugog svjetskog rata” autorice Tine Laco. Također će biti upriličena i izložba slika Mehe Čauševića u Gradskoj galeriji, čime se želi promovisati ova važna institucija u Jajcu kao i samog umjetnika i njegova djela.

Nakon svake predstave bit će upriličeni okrugli stolovi kritike, koje će voditi Zoran Mlinarević. Igre će biti zatvoren predstavom “Cosa Nostra”, u kojoj igraju Minka Muftić i Belma Salkunić, i bit će odigrana u čast nagrađenih.

Vrata grada Jajca od 1. do 8. jula, bit će otvorena za sve glumce, pozorišne umjetnike, ljubitelje i zaljubljenike u pozorište i umjetnost uopće. 

Organizator Pozorišnih/Kazališnih igara BiH je JU „Dom kulture Jajce“, a generalni pokrovitelj Općina Jajce.

BHT1 će direktno prenositi ceremoniju otvaranja Igara, dok će ostali sadržaji biti praćeni u okviru specijalnog programa  BHT-a.

Iz pera selektorice 42. Pozorišnih/Kazališnih igara BiH Hasije Borić-Stojić:

***

Jasmin Imamović, LJETOPIS O KRALJU TVRTKU, režija Dino Mustafić,   BKC  SARAJEVO

Ljetopis o kralju Tvrtku historijska je drama koja govori o jednoj od najvažnijih ličnosti u povijesti Bosne, njegovoj vladavini, društvenim odnosima njegovog  vremena, Tvrtkovim bojevima i ljubavima, te udesu Bosne koji se ponavlja do današnjeg dana. Suvremenost ove predstave sažela bih u izvrsno muzičko rješenje  Damira Imamovića sa kraja drame:  Prvu strofu pjesme  Bosno moja divna mila glumci pjevaju intonativno savršeno, a s njima i publika. A, zatim kreće bolno rastakanje.Druga strofa se pjeva već pomalo muzički modulirano, iščašeno, kao što je i sama Bosna i Hercegovina danas. Slijede bolni rezovi, u kojima se otkida zadnji slog pjesme, koja više ne može da se završi. Haj, u tebi je Sarajevo, puno sevda…Haj, u tebi je Banja Luka uzdah moma….Ali, cijela  predstava daje tračak nade da će ova pjesma u budućnosti biti dopjevana.

***

Roman Sikora, TRI DANA ILI USPON I PAD GOSPODINA B,režija Tanja Miletić Oručević,  Bosansko narodno pozorište Zenica

Tri dana ili Uspon i pad gospodina B svojevrsna je persiflaža liberalnog  kapitalizma. Režija Miletićeve je veoma inteligentna, razigrana i maštovita . Ona  glumcima nudi otklon od realističnog načina igre, i  daruje  mogućnost da se do besvijesti  igraju, da otkrivaju  u ovoj crnohumornoj  drami svoj talenat za satirično. Nama nudi mogućnost da bez velikih emocija, a sa puno razuma sagledamo kapitalizam kao sistem koji i nas sve više pritišče.

***

Nina  Mitrović, SRETNI LJUDI, režija Ivan Leo Lemo,  HNK Mostar

Sretni ljudi svojevrstan je esej o pozorištu, bez  klasične dramske strukture. Stvarna publika u teatru  sluša i gleda niz unutarnjih monologa  gledalaca jedne predstave, koji tek povremeno imaju dodirnih tačaka. Unutarnje radnje nema, to je tek slika jednog neurotičnog, iščašenog vremena koje živimo, tragična slika našeg vremena u kom se ljudi opijaju, drogiraju, maštaju o ljubavi, o svojim budućim karijerama. Izdvojila bih veoma duhovitu, tragikomičnu  igru glumca koji ima samo jednu repliku u komadu koji se gleda, a i nju  ponekad zaboravi , pritisnut svakojakim nevoljama koje mogu zadesiti glumca što dva sata nepomično stoji  na sceni. Mislim da  je Pehar   pronašao najtačniji način igre i put  kako  da osvoji naklonost i empatiju gledalaca.  

***

A.P. Čehov, IVANOV, režija Paolo Magelli,  Narodno pozorište Sarajevo

Velika Čehovljeva drama Ivanov je drama o intelektualcu umornom od života. Magellijeva  inscenacija nam donosi  novo čitanje Ivanova, iznimnim  teatarskim rukopisom. On je uvijek svoj, originalan i neponovljiv. To je neko „iskošeno“ čitanje ovog djela u kome se melanholija utapa u nervozu, tako da sve postaje zastrašujuća buka, koja odslikava košmar i paniku suvremenog svijeta. Ova aktualizacija nije formalna, on ne slijedi vanjske znakove našeg vremena, već insistira na njegovoj unutrašnjoj dimenziji, haosu i kakofoniji koje uništavaju puteve  i meandre samog životnog smisla.

***

Ivo Andrić, GOSPOĐICA, režija Đurđa Tešić, Narodno pozorište Republike Srpske Banja Luka

Gospođica Ive Andrića nastala je iz plodonosne suradnje dvije sjajne umjetnice. Vanja Ejdus, prvakinja beogradskog glumišta, prvi put se okušala kao dramaturginja. Iako je vrlo teško dramatizirati Andrićeva djela, Ejdusova je  to učinila briljantno, duboko je prodrla u unutarnju, psihološku dramu glavne junakinje,  vješto inkorporirala i Andrićeve refleksije ovoga djela  koje izgovaraju svi ostali glumci, sudionici predstave. Redateljica Đurđa Tešić ovim glumcima dala je i složene zadatke da osim toga igraju uspješno po neko llica , važnih da se osvijetle glavni lik i njegova tragična sudbina.

***

Skender Kulenović, DJELIDBA, režija Miralem Zupčević,  Narodno pozorište Tuzla

Djelidba Skendera Kulenovića osuđena je na zabranu od tadašnje komunističke cenzure na prvoj premijeri u Sarajevu 1947.  Skender je kažnjen premještajem u Mostar.Radnja drame odvija se u Tufkinoj kahvi, gdje se sastaju predstavnici  Bošnjaka, Hrvata i Srba  da podijele pomoć koja  je stigla u Gluhu  Bukovicu. Svako se bori da njegov narod dobije što više,  a zapravo svi se bore za svoj lični interes. Mirlem Zupčević je prepoznao univerzalnu vrijednost drame, koja iako davno pisana, vrišti svojom aktuelnošću.  Prišao s velikim poštovanjem prema velikom piscu, postavio je integralni tekst, a njegov glavni zadatak bio je osmisliti tipove i likove u drami, ogoliti karaktere, naglasiti Skenderov neponovljivi humor. Njegov rad iskusnog pedagoga glume uveliko je pomogao svim kolegama glumcima da naprave upečatljive i duhovite likove.

***

Emina  Kovačević,  PERZEIDE, režija Karmen Obrdalj, Narodno pozorište Mostar

Svakako treba pozdraviti pojavu mlade, talentirane dramske spisateljice Emine Kovačević, čije su dvije drame uprizorene ove sezone u Narodnom pozorištu u Mostaru.U produkciji Perzeide, dogodio  se onaj sretni trenutak pozorišta, kad izgleda kao da su se četiri žene , autorica teksta, režije i dvije glumice pogledale u oči i rekle: ovo je naša tema, duboko je razumijemo i osjećamo. Rezultat je  istinski potresna predstava, koja je dvjema sjajnim glumicama omogućila da do tančina donesu temu zlostavljanja žena u naš teatar. Jedna od njih je dobro poznata  Gordana Boban, koja je svojim kreacijama već obezbijedila  zlatno mjesto u istoriji bosanskohercegovačkog glumišta.Druga je Fatima Kazazić Obad, čije vrijeme tek dolazi, sudeći po artističkom umijeću a i naznakama dubokog emotivnog registra koji nosi u sebi.

Pripremila: Dijana Duzić

Related posts

RAZBIBRIGA ILI AHINJAK: Iz riznice starinskog bošnjačkog humora

Editor

Ko je Bosanac, ko Bošnjak a ko Musliman? / Ovako je to objasnio rahmetli Alija Isaković

Unproforsko kopile, roman Vezuva Bašića Baše preveden na danski jezik

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment