Manje od mjesec prije isteka roka za registraciju birača, prijavu za glasanje na Općim izborima u oktobru, putem portala e-Izbori podnijelo je 11.379 građana BiH koji žive izvan domovine. Na zabrinjavajuće nizak odziv upozorio je član CIK-a BiH Suad Arnautović, navodeći da je od ukupnog broja prijavljenih 7.779 birača ispunilo uvjete za glasanje, a čak 1.037 nije ispunilo uvjete za registraciju, što čini 9,11 posto ukupnog broja prijavljenih, rekao je Arnautović. Prema zvaničnim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u više od 50 zemalja svijeta živi više od 1,7 miliona osoba rođenih u BiH, dok je ukupan broj građana porijeklom iz BiH približno 2,2 miliona. Evidentno je da bi masovnijim učešćem na izborima Bosanci i Hercegovci iz dijaspore značajno mogli utjecati na rezultate, pa i odrediti sudbinu domovine, ali odziv za značajnije promjene nije dovoljan.
Prisutna emocija
Predsjednik Saveza bh. udruženja u Austriji “Consilium Bosniacum” Sanjin Jakić smatra da dijaspora ne gubi interes za BiH.
Jakić: Povjerenje i vizija. Screenshot
– Naprotiv, potencijal i emocija prema domovini i dalje su veoma prisutni. Međutim, teret motivacije nije na građanima nego na političkim akterima u BiH. Danas nije dovoljno samo pozivati ljude da se registruju i glasaju. Potrebno je ponuditi jasne programe, konkretne ciljeve i objasniti zašto bi dijaspora svoje povjerenje dala baš određenoj opciji. Jednako je važno pokazati spremnost da se priznaju greške iz prošlosti i da se radi na obnovi povjerenja. Dijaspora danas nije ista kao prije 20 ili 30 godina, čine je obrazovani i uspješni ljudi koji očekuju odgovornost, transparentnost i ozbiljan odnos. Ako politički akteri budu gradili povjerenje i nudili jasnu viziju, uvjeren sam da će i odziv dijaspore biti značajno veći – kaže Jakić.
I masovnom podrškom nogometnoj reprezentaciji građani BiH pokazuju veliku ljubav prema državi, naglašava predsjednik Vijeća bosanske zajednice u Novom Južnom Velsu u Australiji Safet Alispahić. Zašto ne žele da glasaju, dodaje, pitanje je za milion dolara.
– Vjerovatno da je vrijeme sazrelo da se i u politici pojavi neki Barbarez, kao što se pojavio u fudbalu. U politici su danas uglavnom oni koji nikoga ne slušaju, kradu, otimaju, varaju i još ne vole državu BiH ili rade za one koji je ne vole i ruše. Građani to vide i zato neće na izbore, jer narod reče: “S kim si, takav si”. Građani izvan BiH neće da budu kao oni što vode politiku u BiH jer njima su sveti samo lični profit i manipulacija s državom i njenim građanima. Dok se to ne promijeni vjerovatno će bh. dijspora tiho bojkotovati izbore – kaže Alispahić.
Alispahić: Ne slušaju i kradu. Screenshot
Sistemski rad
Slabiji odziv dijaspore u prvih mjesec dana registracije posljedica je činjenice da ne postoji široka i koordinirana kampanja, poput one pred Opće izbore 2022. godine, kaže predsjednik Pokreta “Snaga domovine” Ahmed Husagić. Međutim, ovakve aktivnosti ne mogu se stalno oslanjati na entuzijazam pojedinaca.
Husagić: Trajne strukture. Screenshot
– Naredni korak mora biti profesionalizacija rada s dijasporom. Iskustvo je pokazalo da se ozbiljni rezultati ne postižu povremenim kampanjama, već kontinuiranim i sistemskim radom. Potrebne su nam trajne strukture koje će tokom cijelog mandata raditi na informisanju, povezivanju i uključivanju dijaspore u procese u BiH, a ne samo nekoliko mjeseci pred izbore. Slabiji odziv mogao bi imati i konkretne političke posljedice, posebno u entitetu RS, gdje glasovi birača iz dijaspore često imaju znatno veći utjecaj na raspodjelu mandata nego u nekim drugim dijelovima zemlje – dodaje Husagić, te podsjeća da su na prošlim Općim izborima bh. stranke uspjele povećati broj poslanika u NSRS-u s tri na pet, te da bi u slučaju manje izlaznosti dijaspore ovaj put mogle izgubiti dio političkog kapaciteta.
– Ove godine nema angažmana iz BiH, što je žalosno, ali mi nemamo luksuz da kažemo kako nam se ove godine ne glasa zato što nas je neko razočarao. Pogotovo na području manjeg bh. entiteta, gdje živi 700.000 od 1,1 milion stanovnika s pravom glasa. Da se registruje 100.000 Bošnjaka i Hrvata izvan BiH predsjednik RS ne bi bio neko iz SNSD-a nego neko iz nebitno koje partije – ističe Ahmed Lindov, norveški parlamentarac porijeklom iz BiH.
Lindov: Nemamo luksuz da ne glasamo. Screenshot
Osjećaju da ne mogu utjecati
Muhamed Šetkić iz Orebra u Švedskoj glasa na svakim izborima, ali razumije većinu koja apstinira.
Šetkić: Dijaspora se potcjenjuje. Screenshot
– Opšte je mišljenje da u Bosni politiku ne vode političari, već neko drugi. Osjećaju da ne mogu puno utjecati i nemaju vremena za stvari koje ne mogu promijeniti. Nema veze koliko nas je vani ako preovladava stav da je isto bilo koju stranku da izaberu. Procedura registracije je lakša, sve možeš digitalnim putem, ali opet taj prokleti obrazac moraš štampati, popuniti, potpisati, skenirati… Dijaspora ne bi trebalo da se potcjenjuje, jer sjetimo je se samo kad su izbori, kad treba dobiti koji glas, te eventualno kad su potrebne neke doznake. Koga zanima neka pogleda koliko se upumpa para iz dijaspore – kaže Šetkić.
