Moj stav Pogledi

Siradj Duhan: U djelu „Srednjovjekovna Bosna“, Nada Klajić ne ostavlja prostora svojatanju Bosne od strane Hrvatske

Poštovani gospodine Jurič,

Slušajući interview admirala hrvatske mornarice Davora Domazeta, datom za Podcast Velebit ove godine pod nazivom: „Je li kolektivno pjevanje pjesme Moja domovina utjerivanje straha?“, otvorilo se mnogo pitanja.

Povod ovog pisma nije dio interview-a vezan za temu korona, koji je takodjer ostavio više pitanja nego odgovora, već neutemeljene izjave admirala Domazeta koje su se ticale bosanskog teritorija i bosanske historije.
Pozvao bih sve koji žele da saznaju više o historiji Bosne da pročitaju djelo profesorice zagrebačkog sveučilišta Nade Klajić : „Srednjovjekovna Bosna“. Nada Klajić je bila vrhunska historičarka i intelektualka koja u svom navedenom djelu precizno iznosi podatke i pobija sve navode o ispravnosti svojatanja Bosne od strane zapadnog bosanskog susjeda i istočnog bosanskog komšije.
Kolika je snaga njenog intelektualnog pristupa opisu srednjovjekovne Bosne, možda najbolje govori Ivo Goldstein nazivajući profesoricu Nadu Klajić: „Borac za povijesnu istinu“:
„Nada Klajić je pišući „historiju“, bila intelektualac…takve veličine da je trajno obilježila hrvatsku kulturu u svojoj generaciji.
Smatram, naime, da intelektualac nije ponajprije onaj tko se izdvaja iz okoline svojim znanjem i naobrazbom, nego je to čovjek koji na svaku izrečenu tvrdnju postavlja novo protupitanje, koji svaku naizgled sigurnu istinu dovodi u sumnju, koji je istodobno i nesmiljeni kritičar i vječiti opozicionar“1

U djelu „Srednjovjekovna Bosna“, Nada Klajić ne ostavlja prostora svojatanju Bosne od strane Hrvatske, a navod da se Ban Stepan najprije zakleo pred svjedocima „dobrim Bošnjanima“, a onda ponovio zakletvu „pred vsom crkvom i pred Bosnom“2 govori o historijskom kontinuitetu Bosne i njenih državljana.

Političko svojatanje tudjeg nije ništa novo u svijetu, što smo vidjeli i kod izjava bivše predsjednice Hrvatske, koja je nedovoljno dobro poznavajući geografiju izjavila da je Hrvatska do Kupresa, jako malo doprinosi miru i dobrosusjedskim odnosima u sopstvenom okruženju. Devedesete godine nam svjedoče o tome.

Preporučio bih još jednog hrvatskog autora Domagoja Nikolića koji u svojo knjizi „Ilirija – sveta zemlja“ istražuje autohtonost stećaka. Ako se malo dublje udje u sadržaj, čitalac dolazi do zaključka da se zapravo radi o istraživanju Bosne. U knjizi3 se navodi da su natpisi na stećcima na „bosančici“(str. 29), govori o crkvi bosanskoj (str.36), o stećcima u Bosni (str.41-49), o biblijskom spominjanju Bosne (str.156) i na kraju o Bosni kao božijoj zemlji (str.252)

Ne želeći navoditi dodatne autore i historijske podatke o bosanskim franjevcima, kao niti se upuštati u dokazivanju nečega što postoji, želim samo istaći potrebu za traženjem istine, a javni mediji imaju svoju moralnu obavezu da rade ka tom cilju.
Saradnja medju narodima podrazumijeva kretanje u okviru zajedničkog nazivnika, a respekt drugoga, je osnovna, pokretačka norma te saradnje.

S poštovanjem
Siradj Duhan / Predsjednik Bosanskog Akademskog Društva u Austriji

www.bhakademiker.org

Related posts

DIONIČARI ZEPTERA 18 GODINA BEZ DIVIDENDI

Prvi put poslije 24 godine: Majke i žene Srebrenice neće izaći na protestnu šetnju u Tuzli

BHD Info Desk Administrator

NOVI OPASAN I IZAZOVAN KORAK RS

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment