Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Novinarstvo je profesija koja često stoji na ivici rizika, posebno u okruženjima đe riječ može postati meta a Samir Rastoder je primjer onoga što znači hrabrost novinara. Njegovo ime postalo je sinonim za neustrašivo izvještavanje i istinu koja se ne boji nikoga, čak ni onda kada su svi pogledi upereni u njega. Samir Rastoder nije samo svjedok vremena; on je branilac riječi i glas onih koji se ne mogu čuti. Njegov rad je svjedočanstvo nesalomivog novinarskog duha, neprestano balansirajući između odgovornosti prema istini i izazova koje donosi pisanje u Crnoj Gori – zemlji đe su ponekad „mač i pero podjednako oštri.“
Novinarstvo, kako ga Rastoder razumije, nije samo posao već misija, jer „čista objektivnost ne postoji“, kao što je rekao Andre Loran. Istina se ne može posmatrati iz jednog ugla, ali ono što razlikuje velikog novinara jeste sposobnost da istinu predstavi sa integritetom i nepristrasnim poštenjem. Rastoder ostaje nepokolebljiv i stamen pred svim pritiscima, uvijek vjeran svojoj profesiji, hrabar u svakoj riječi, svakoj priči i svakom tekstu koji piše.
Samir Rastoder je jedan od onih tihih heroja naše svakodnevice, novinar koji nesebično ulaže svoje vrijeme, znanje i posvećenost, dajući novinarstvu dubinu i vrijednost koju nije lako zadržati. Njegova prisutnost, sedam dana u nedelji i dvadeset četiri sata dnevno, znači mnogo više od pisanja tekstova – to je konstantna borba za istinu, pravdu i transparentnost. Rastoder svoju ulogu ne vidi samo kao profesionalni zadatak već kao odgovornost prema društvu, kao glas savjesti koji ne dopušta da se istina uguši. Njegova je žrtva velika i za porodicu, ime ali i za karijeru, jer baviti se novinarstvom na način na koji to Rastoder radi podrazumijeva stalnu budnost i prisustvo. U novinarskom pozivu u kojem često vladaju vječite borbe, đe težnje i želje za pravednijim i iskrenijim društvom vode svakodnevne korake, Rastoder stoji postojano, uprkos iskušenjima i pritiscima. Njega, kao i mnoge novinare na Balkanu, nisu zaobišli progoni, ispitivanja i isleđivanja, ali to je dio časnog i teškog novinarskog života. A da bi se izdržao taj teret, potrebno je mnogo dara, energije i mudrosti – znati kako sklopiti istinu u svakoj rečenici, čak i onda kada ta istina zaboli.
U surovom okruženju Zapadnog Balkana, đe se granice između tradicije, savremenosti i modernosti često sudaraju, novinari poput Rastodera predstavljaju most između tih svjetova. Oni oblikuju bolne tranzicijske tačke društva, prepoznaju ih i definišu, dajući formu i riječ stvarima koje često ostaju u sjenci. Snaga novinarskog pera može da osvijetli najtamnije kutke stvarnosti a Rastoder upravo to čini – donosi svijetlo tamo đe se istina sakriva. Enriko Matei, poznati italijanski političar, zapisao je: „Dobar novinar mora da ima smisao, osjećaj za vijest i za javnost kojoj je ta vijest namijenjena. Ko taj osjećaj nema, neka mijenja zanat.“ Ovaj snažan citat oslikava suštinu Rastoderove misije – novinar mora da osjeća puls društva da razumije njegovu kompleksnost i da u svakom trenutku zna šta je istinito i važno. Rastoder to svojim radom potvrđuje svakodnevno. Njegovo pero nije samo sredstvo izražavanja već i mač pravde, čiji je cilj da otkrije, informiše i probudi. Rastoderov put nesumljivo nije lak, ali on pokazuje kako se novinarstvo, kada se radi sa integritetom, hrabrošću i mudrošću, može izboriti za istinu i napraviti razliku u društvu.
Mene lično Samir Rastoder podsjeća na junake iz trilogije velikana novinarstva, na likove iz pera Karla Stiga-Erlanda Larsona (1954-2004), švedskog književnika, novinara i aktivistu, poznatog po trilogiji „Milenijum.“ Larssonova trilogija –koja je obiljeležila je jedno vrijeme i kroz dinamičnu radnju ispisala sliku hrabrih novinara, detektiva istine, boraca protiv korupcije i nepravde. Kao junaci tih knjiga i Rastoder se može prepoznati kao neko ko se suočava sa mračnim silama društva, osvjetljava skrivene istine i bez straha ulazi u najopasnije priče kako bi istina došla do javnosti. Poput Larssonovog glavnog junaka, novinara Mikaela Blomkvista, Rastoder je neumoran borac, spreman da istražuje ono što je drugima skriveno ili preteško za otkriti. Trilogija „Milenijum“ Stiega Larssona učinila je za istraživačko novinarstvo ono što je „Uvod u anatomiju“ učinio za medicinu – predstavila ga u drugačijem svijetlu, pokazala njegovu važnost i moć, takođe približila javnosti složeni svijet u kojem novinari poput Rastodera djeluju. Njihova hrabrost i neprestana želja da istraže nepravde, laži i manipulacije, uzdižu ih iznad svakodnevnog novinarstva i pretvaraju u stvarne heroje, ljude koji se ne plaše rizikovati ime, reputaciju, pa čak i svoj život, kako bi iznijeli istinu na viđelo. Rastoder, baš kao i Larsonovi likovi, uvijek pronalazi snagu da ide dalje, da se bori protiv vjetrenjača modernog društva, jer istina nije samo dio novinarskog posla – ona je njegov cilj, njegova misija i prije svega, njegov izbor.
Na kraju, reći ću: biće ta riječ uvijek i moćna i jaka. Riječ, kao osnovni postulat novinara, nosi ogromnu snagu – ona može biti utjeha i osuda, podsticaj i kritika, ali uvijek ostaje oštra i nepokolebljiva. Kada se koristi sa iskrenošću i smjelošću, riječ može da probudi savjest društva, razbije tišinu koja se često nadvija nad nepravdom i pruži glas onima koji ga nemaju. Zato, riječ nije samo sredstvo komunikacije – ona je sredstvo borbe, ogledalo istine i putokaz ka pravednijem društvu. Novinari poput Samira Rastodera znaju vrijednost svake napisane riječi. Za njih, riječ je više od običnog teksta – ona je simbol hrabrosti, odgovornosti i poštenja. Svaka izgovorena istina, ma koliko teška ili bolna bila, neprestano jača riječ kao oružje koje se bori protiv neznanja, manipulacije i laži. Zato će ta riječ uvijek biti snažna, uvijek biti važna, i uvijek ostati svetionik za sve one koji se bore za transparentnost, pravdu i ljudsko dostojanstvo.
BHDINFODESK
