Društvo

Hag: Tužilaštvo zatražilo da se Mladić proglasi krivim za genocid u pet općina

banner

Javni dio sjednice po žalbama na prvostepenu presudu ratnom zločincu i bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću završen je večeras pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu.

Tužilaštvo u Hagu ranije danas je pozvalo Žalbeno vijeće da osudi bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i za genocid u pet općina u Bosni i Hercegovini tokom 1992. godine, kao i da mu se potvrdi doživotna kazna zatvora, dok je odbrana zatražila oslobađajuću presudu.

Predsjedavajuća Prisca Matimba Nyambe rekla je da će Žalbeno vijeće svoju odluku saopćiti blagovremeno.

Pred kraj današnjeg procesa, obratio se i Mladić, koji je prvo tražio da mu se umjesto deset minuta, omogući makar 31 minut da se obrati, ali to nije usvojeno.

On je naveo da je od 16. jula 1991. godine gurnut u rat, te da za svaku godinu treba da ima makar po minut nešto da kaže.

Mladić je kazao da i dalje ima negativno mišljenje o ovom Tribunalu te da je čitav život profesionalni vojnik.

– Ja sebe ne branim, ja sam čovjek koji je cijeli život profesionalni vojnik. Čestito sam radio i u ratu i u miru u skladu sa zakonima moje države koju je razorio NATO pakt. Da li je krivica Ratka Mladića što nije dozvolio ustaškoj nemani da baca srpsku nejač? – naveo je.

Prema njegovim riječima, prethodno vijeće nije u pravu, jer su branili neistinu.

– Nije počeo rat Ratko Mladić. Nije on napravio plan napada na Jugoslaviju – naveo je.

Nakon isteka deset minuta, Mladić je poručio i da će “čuti narod šta Ratko govori”.

– Živ sam i zdrav, a ova optužnica je pala u vodu – poručio je.

Tokom drugog dana rasprave po žalbama na prvostepenu presudu Mladiću, kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora, Tužilaštvo je zatražilo osudu i za jednu tačku optužnice u kojoj je on, prema prvostepenoj presudi, bio oslobođen.

Prvostepenom presudom, Mladić je 22. novembra 2017. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratova. On je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, dok je oslobođen krivice za samo jednu od 11 tački optužnice, a to je za genocid u šest opština u Bosni i Hercegovini.

Tužiteljica Laurel Baig navela je da je prvostepeno vijeće pogriješilo kada je Mladića oslobodilo krivice za genocid počinjen u još pet opština u Bosni i Hercegovini: Prijedoru, Sanskom Mostu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.

Prema njenim riječima, pošto je prvostepenom presudom dokazano da su direktni počinioci u opštinama, poput Prijedora, počinili genocid i imali cilj da unište grupu, nelogičnost je te prvostepene presude i tog vijeća da je potreban viši nivo dokaza da se osude komandanti, kao što je Mladić.

– Da vijeće nije napravilo grešku, neizbježan zaključak bi bio i jeste da je Mladić kriv za genocid i ne samo u Srebrenici, nego i u šest opština u BiH – rekla je ona.

Kako je dodala, zakon se ne smije ustezati od toga da stvari nazove pravim imenom, a to je u ovom slučaju genocid.

– Tužilaštvo traži od vas da popravite greške prvostepenog vijeća i da izreknete osuđujuću presudu i za prvu tačku – navela je.

Prije izlaganja žalbe tužilaštva, Žalbeno vijeće je pitalo tužiteljicu da pojasni kakva je razlika ovog slučaja u odnosu na predmet Radovana Karadžića gdje genocid isto nije dokazan, na šta je tužiteljica odgovorila da je ovdje dokazano da su lokalni počinioci imali namjeru da unište Bošnjake, kao i da se radi o različitim opštinama.

Odbrana je još jednom pozvala Vijeće da poništi osuđujuću presudu Mladiću.

Na prvostepenu presudu, žalbe su uložili i odbrana i tužilaštvo. Haško tužilaštvo je tražilo da Mladić bude proglašen krivim i za genocid počinjen u još pet opština u Bosni i Hercegovini 1992. godine, a Mladić je zatražio oslobađajuću presudu, ponovno suđenje ili umanjenje izrečene kazne.

Optužnica protiv Mladića prvobitno je podignuta 24. jula 1995. godine. Nakon što je u bjekstvu proveo skoro šesnaest godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. godine i prebačen na MKSJ 31. maja 2011. godine.

Suđenje je počelo 16. maja 2012. godine i trajalo je ukupno 530 dana, tokom kojih je prihvaćeno 9.914 dokaznih predmeta, a Pretresno vijeće je saslušalo ili primilo svjedočenja ukupno 592 svjedoka.

Anadolija

Related posts

(Video) London: Mesut Özil napadnut nožem spasio ga Sead Kolašinac

BHD Info Desk Administrator

“Holokaust – savremene pouke”: Svijetu je trebalo 60 godina da uspostavi Dan sjećanja na žrtve holokausta

BHD Info Desk Administrator

Bijeli golub ponovo (ne) leti 206/ 91: AUTOGOLOVI „SEDME SILE“

Urednik BiH Info Desk

Leave a Comment